Sovsko jezero: razlika između inačica
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
Podaci kutija, poveznice |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir jezero |
|||
{{Jezero |
|||
| ime |
| ime = Sovsko jezero |
||
| |
| izvorno_ime = |
||
| |
| ime_genitiv = |
||
| |
| slika = |
||
| slika_opis = |
|||
|širina-stupnjevi = |
|||
| |
| lokacija = [[Čaglin]] |
||
| širina-stupnjevi = 45 | širina-minute = 17 | širina-sekunde = 23.87 | širina-oznaka = N |
|||
|širina-oznaka = |
|||
|dužina-stupnjevi = |
| dužina-stupnjevi = 18 | dužina-minute = 1 | dužina-sekunde = 9.63 | dužina-oznaka = E |
||
| iso-regija = HR-11 |
|||
|dužina-minute = |
|||
| površina = 0,0036 |
|||
|dužina-oznaka = |
|||
| |
| zapremina = |
||
| |
| dubina = 10 |
||
| |
| visina = 330 |
||
| |
| širina = 0,066 |
||
| |
| dužina = 0,116 |
||
| |
| vrsta = |
||
| |
| pritok = |
||
| |
| ulijeva = |
||
| |
| države = {{ZD+X/H|HRV}} |
||
| obalni_gradovi = |
|||
| države = {{ZD+X/H|HRV}} |
|||
| slika_karta = |
|||
| opis_karte = |
|||
}} |
}} |
||
'''Sovsko jezero''' smješteno je na šumovitim sjevernim padinama [[Dilj]]a.<ref>[http://www.tzzps.hr/ponuda/25-sovsko-jezero Turistička zajednica Požeško-slavonske županije]</ref><ref>[http://www.sovsko-jezero.hr/ojezeru.html Sovsko jezero: O jezeru]</ref> Naziva se i "Modrim okom Slavonije", jer se nalazi u maloj, okrugloj, prirodnoj depresiji koja oblikom i tamnom modro-zelenom bojom podsjeća na [[oko]]. |
'''Sovsko jezero''' smješteno je na šumovitim sjevernim padinama [[Dilj]]a.<ref>[http://www.tzzps.hr/ponuda/25-sovsko-jezero Turistička zajednica Požeško-slavonske županije]</ref><ref>[http://www.sovsko-jezero.hr/ojezeru.html Sovsko jezero: O jezeru]</ref> Naziva se i "Modrim okom Slavonije", jer se nalazi u maloj, okrugloj, prirodnoj [[Geološka depresija|depresiji]] koja oblikom i tamnom modro-zelenom bojom podsjeća na [[oko]]. |
||
== O jezeru == |
== O jezeru == |
||
Postanak i zadržavanje vode u jezeru povezani su s |
Postanak i zadržavanje vode u jezeru povezani su s [[izvor]]om koji ga prihranjuje, a koji je unutar samog jezera. S položenije i pliće istočne i sjeveroistočne strane okružuje ga šuma [[Hrast kitnjak|hrasta kitnjaka]] i [[Obični grab|običnog graba]], a u nekim dijelovima i [[Bukva|bukova šuma]]. Uz njegove zapadne i južne strane prostiru se [[Pašnjak|pašnjaci]], stari [[Voćnjak|voćnjaci]] i [[Oranica|oranice]], što svjedoči o dugotrajnoj [[čovjek]]ovoj prisutnosti u okolici jezera. Budući da je Sovsko jezero jedinstven primjerak prirodnoga jezera uz koje se razvila mala travnata oaza u inače šumovitome brdsko-brežuljkastom području brdsko-kontinentske [[Hrvatska|Hrvatske]], jezero je s okolnim područjem zaštićeno kategorijom [[zaštićeni krajolik]]. Zbog svoje razmjerno male površine od 3600m², jezero se ne može smatrati [[Ptice|ornitološkim]] rezervatom, ali ono je svakako ekološki važno utočište nekih ptica močvarica (trstenjaka, [[Liska|liske]], [[gnjurac]]a, dviljih patki). Od riba u jezeru živi samo zlatni karas. [[Ribolov]] je dopušten samo u određenom razdoblju, a poribljavanje drugim vrstama najstrože je zabranjeno. Rubovi jezera obrasli su trskom, [[rogoz]]om i drugom močvarnom vegetacijom. Zbog velike proizvodnje organske tvari, u jezeru dolazi do ubrzane [[sedimentacija|sedimentacije]], sniženja razine jezera i zatrpavanja. Razlog tome je stalni manjak [[Voda|vode]] uzrokovan nepovoljnim hidrološkim prilikama, tj. nedovoljnom količinom padalina. Sovsko jezero poznato je po dobrom [[Turizam|turističkom]] potencijalu pa je postalo i poznato izletište, a brojnim [[izlet]]nicima atraktivne su šetnje po svježe pokošenim proplancima baš kao i šetnja kroz okolnu [[Šuma|šumu]]. |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
{{ |
{{Izvori}} |
||
== Literatura == |
== Literatura == |
||
Inačica od 22. studenoga 2020. u 17:05
| Sovsko jezero | |
|---|---|
| Položaj | |
| Koordinate | 45°17′24″N 18°01′10″E / 45.289965°N 18.019341°E (WD) |
| Smještaj | Čaglin |
| Države |  Hrvatska |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 0,116 km |
| Širina | |
| • Najveća | 0,066 km |
| Dubina | |
| • Najveća | 10 m |
| Površina | 0,0036 km2 |
| Nadm. visina | 330 m |
Sovsko jezero smješteno je na šumovitim sjevernim padinama Dilja.[1][2] Naziva se i "Modrim okom Slavonije", jer se nalazi u maloj, okrugloj, prirodnoj depresiji koja oblikom i tamnom modro-zelenom bojom podsjeća na oko.
O jezeru
Postanak i zadržavanje vode u jezeru povezani su s izvorom koji ga prihranjuje, a koji je unutar samog jezera. S položenije i pliće istočne i sjeveroistočne strane okružuje ga šuma hrasta kitnjaka i običnog graba, a u nekim dijelovima i bukova šuma. Uz njegove zapadne i južne strane prostiru se pašnjaci, stari voćnjaci i oranice, što svjedoči o dugotrajnoj čovjekovoj prisutnosti u okolici jezera. Budući da je Sovsko jezero jedinstven primjerak prirodnoga jezera uz koje se razvila mala travnata oaza u inače šumovitome brdsko-brežuljkastom području brdsko-kontinentske Hrvatske, jezero je s okolnim područjem zaštićeno kategorijom zaštićeni krajolik. Zbog svoje razmjerno male površine od 3600m², jezero se ne može smatrati ornitološkim rezervatom, ali ono je svakako ekološki važno utočište nekih ptica močvarica (trstenjaka, liske, gnjuraca, dviljih patki). Od riba u jezeru živi samo zlatni karas. Ribolov je dopušten samo u određenom razdoblju, a poribljavanje drugim vrstama najstrože je zabranjeno. Rubovi jezera obrasli su trskom, rogozom i drugom močvarnom vegetacijom. Zbog velike proizvodnje organske tvari, u jezeru dolazi do ubrzane sedimentacije, sniženja razine jezera i zatrpavanja. Razlog tome je stalni manjak vode uzrokovan nepovoljnim hidrološkim prilikama, tj. nedovoljnom količinom padalina. Sovsko jezero poznato je po dobrom turističkom potencijalu pa je postalo i poznato izletište, a brojnim izletnicima atraktivne su šetnje po svježe pokošenim proplancima baš kao i šetnja kroz okolnu šumu.
Izvori
Literatura
- Tanocki Zvonimir, Crljenko, Ivana, Jezera Hrvatske, Zagreb, Školska knjiga, 2011., str. 228., ISBN 978-953-0-60489-6