Hrvatska i veliko ratište: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
m →‎top: zastarjeli pojam preoblikovan u suvremeni, replaced: auktor → autor
Redak 3: Redak 3:
Knjiga je pisana je kao stručna [[raščlamba]], no autor se trudio da knjiga bude čitljiva i širokoj publici - nastojeći izbjeći kako zamku suhoparnoga specijalističkoga izlaganja, tako i onu stvaranja senzacionalističke publicističke sapunice.
Knjiga je pisana je kao stručna [[raščlamba]], no autor se trudio da knjiga bude čitljiva i širokoj publici - nastojeći izbjeći kako zamku suhoparnoga specijalističkoga izlaganja, tako i onu stvaranja senzacionalističke publicističke sapunice.


U "Hrvatskoj i velikom ratištu" autor nastoji primijeniti najmodernijii pristup: dosta statične geopolitičke teorije, kojima je obilovala svjetska literatura (Brzezinski: "Velika šahovska ploča", Huntington: [[Sukob civilizacija]]), raspravljene su kao integralni dio suvremene strategije, koju je [[auktor]] razjasnio preko pojmovlja teorije determinističkoga kaosa.
U "Hrvatskoj i velikom ratištu" autor nastoji primijeniti najmodernijii pristup: dosta statične geopolitičke teorije, kojima je obilovala svjetska literatura (Brzezinski: "Velika šahovska ploča", Huntington: [[Sukob civilizacija]]), raspravljene su kao integralni dio suvremene strategije, koju je [[autor]] razjasnio preko pojmovlja teorije determinističkoga kaosa.


Knjiga je podijeljena u 9 poglavlja:
Knjiga je podijeljena u 9 poglavlja:

Inačica od 1. prosinca 2020. u 20:23

Djelo "Hrvatska i veliko ratište" (Zagreb, 2002.) napisao je Davor Domazet. Ime «Hrvatska» u naslovu nije ograničujuće, jer je u Domazetovu djelu potpuno pokriven i rat u Bosni i Hercegovini. Autor u njoj nastoji dati do sada najobuhvatniju raščlambu događaja Domovinskog rata na terenu, i geneze sukoba, i uloge «međunarodne zajednice», i geopolitičkih interesa i ambicija velikih (i nešto manjih) sila.

Knjiga je pisana je kao stručna raščlamba, no autor se trudio da knjiga bude čitljiva i širokoj publici - nastojeći izbjeći kako zamku suhoparnoga specijalističkoga izlaganja, tako i onu stvaranja senzacionalističke publicističke sapunice.

U "Hrvatskoj i velikom ratištu" autor nastoji primijeniti najmodernijii pristup: dosta statične geopolitičke teorije, kojima je obilovala svjetska literatura (Brzezinski: "Velika šahovska ploča", Huntington: Sukob civilizacija), raspravljene su kao integralni dio suvremene strategije, koju je autor razjasnio preko pojmovlja teorije determinističkoga kaosa.

Knjiga je podijeljena u 9 poglavlja:

  • Strategijske odrednice ili sveobuhvatni pristup ratu;
  • Kako je pripremana agresija na Hrvatsku ili preoblikovanje JNA u srpsku imperijalnu silu;
  • Uloga JNA kao srpske imperijalne sile u bosanskohercegovačkom ratu;
  • Strateški pristup operacijama oslobađanja okupiranih područja RH-pripreme;
  • Oslobodilačke operacije Hrvatske vojske- uvjerljivost vojne moći i/ili promjena strategijskog odnosa;
  • Vojne, političke i diplomatske igre na velikom ratištu od godine 1993 do 1995;
  • Sukob interesa ili Tuđmanove strateške odrednice u Domovinskom ratu;
  • Nova strategija integracije prostora ili konstanta 2K;
  • Odrednice suvremenoga modela rata.

Djelo je bogato ilustrirano shematiziranim zemljovidima koji pokazuju različite vojne i političke parametre tijekom rata, kako u Hrvatskoj, bivšoj Jugoslaviji, tako i u svijetu; također, grafovima su prikazane simulacije međuodnosa različitih varijabli kojima operira suvremeno ratovodstvo.

Domazet u dijelu nastoji raznasniti razne teme zanimljive širemu čitateljstvu: kako je Hrvatska izbjegla stratešku zamku napada na vojarne («Špegeljev plan»); zašto je od Hrvatske «međunarodna zajednica» «pravila» agresora; zašto Hrvatska nije službeno objavila rat; zašto je pala Bosanska Posavina; tko je i kako spasio Bosnu i Hercegovinu; zašto je pala Srebrenica. Te, kao i druge kontroverze i mitove (o navodnoj «neobaviještenosti» i «nesnalaženju» vanjskih čimbenika rata, od SAD preko Britanije, Francuske i Njemačke do Rusije; ili, o tobožnjoj «ravnopravnosti» u JNA, koja je još u 80-im godinama, više od 5 godina prije izbijanja rata, ozbiljno počela preobrazbu u vojnu silu podređenu srpskim imperijalnim interesima), Domazet nastoji analizirati i na jasan način protumačiti, polazeći od svojeg stručnog vojnog znanja i iskustva jednog od ključnih vojnih zapovjednika HV.

Vanjske poveznice