Razlika između inačica stranice »Benjamin Kallay«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Nema promjene veličine ,  prije 10 mjeseci
Treba da se koriste bosanske rijeci ako se pise na bosanskom. nisam sve izmjenila imam poteskoca ali treba imati u vidu da ako se ide na stranicu na bosanskom da je onda to napisano bosanskim jezikom
(Treba da se koriste bosanske rijeci ako se pise na bosanskom. nisam sve izmjenila imam poteskoca ali treba imati u vidu da ako se ide na stranicu na bosanskom da je onda to napisano bosanskim jezikom)
Oznake: VisualEditor uklonjeno uređivanje
}}
 
'''Benjamin Kallay''' (mađ. '''Kállay Béni''' ili '''Benjamin von Kállay'''), ([[Pešta]], [[22. prosinca]] [[1839.]] - [[Beč]], [[13. srpnja]] [[1903.]]), mađarski i austrougarski povjesničarhistoričar i političar.
 
Bio je zajednički ministar financija Austrougarske Monarhije i kao takav upravitelj nad Bosnom i Hercegovinom. Politika u BiH zasnivala mu se na izoliranju BiH od srpskog i hrvatskog utjecaja i izgradnji zasebne interkonfesionalne bošnjačke nacije lojalne Monarhiji. Kako bi postigao taj cilj, oslanjao se na vojsku i represiju, zabranjujući časopise i knjige. Odbio je provesti agrarnu reformu, ne želeći uznemiravati muslimanske zemljoposjednike.
Kao povjesničar, Kallay se uvelike bavio povješću Srba, a njegovo najpoznatije djelo je ''Geschichte der Serben'' (Povijest Srba; 1877.).
 
== ŽivotopisBiografija ==
 
Njegova obiteljporodica je dobila prezime prema posjedu kod gradića [[Nagykálló]]-a u [[Szabolcs]]u. U mađarskoj povijestihistoriji su imali važnu ulogu još od vremena kralja [[Koloman]]a u 11. stoljeću. Michael Kallay je od kralja [[Matija Korvin|Matije Korvina]] dobio velike posjede kod [[Mezőtúr]]a, zahvaljujući svojoj ulozi u obrani [[Bosna i Hercegovina|bosanskog]] grada [[Jajce|Jajca]] od [[Turci|Turaka]] u 15. stoljeću.
 
Njegov je otac István Kallay bio viši državni službenik u Mađarskoj vladi, a njegova se majka Amalia Blaskovich nakon muževljeve smrti 1845. godine potpuno posvetila odgoju i obrazovanju sina (umrla je 1903., kad i sin). Benjamin Kallay je još od rane mladosti pokazao veliki interes za politiku, osobito za tzv. [[Istočno pitanje]]. Putovao je u [[Rusija|Rusiju]], [[Turska|Tursku]], [[Mala Azija|Malu Aziju]] te je temljito naučio [[grčki|grčki jezik]], [[turski|turski jezik]] i nekoliko [[slavenski jezici|slavenskih jezika]]. Među ostalim slavenskim jezicima [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]] je govorio jednako dobro kao i maternji [[mađarski jezik|mađarski]].
Veliki ustanak protiv austrougarske okupacije izbio je u BiH 1882. Doveo je pod pitanje uspješnost cijele okupacije, unatoč visokim troškovima za vojsku. Neki su parlamentarci čak pozivali na neobuzdavanje ustanka. Međutim, ustanak je ipak bio ugušen, a brojno muslimansko i srpsko stanovništvo iselilo se iz BiH u susjedne zemlje.<ref name=MilojkovicDjuric211/>
 
Kallay je 5. lipnja 1882. imenovan ministrom financija Austrougarske. Imao je zadatak da vrati mir i učvrsti austrougarsku vlast u BiH. Od njega se očekivalo da napravi plan za dugoročnu austrougarsku vlast u BiH i postepenu integraciju te zemlje u Austrougarsku Monarhiju. Kao najveći predstavnik austrougarske vlasti u BiH, Kallay je zastupao interese Dvojne Monarhije, međutim, kao povjesničarhistoričar, davao je filozofiju svojoj vlasti.<ref name=MilojkovicDjuric211>Milojkovic-Djuric, 2000., str. 211.</ref>
 
U vrijeme kada su se službenici njegovih godina i sličnog porijekla pomirili s rastućim [[Liberalizam|liberalizmom]], Kallay je ostao privržen [[Neoapsolutizam|neoapsolutizmu]]. Vjerovao je u civilizacijsku misiju Austrougarske Monarhije u BiH i radio na tome da BiH oblikuje u skladu sa svojom vizijom prosvijetljene europske države i društva. Promicao je ekonomski razvoj, usvajanje zapadnih vrijednosti, modernizaciju kulture, te upravnu i pravnu reformu.<ref>Donia, 2003., str. 151. - 152.</ref> Kako je držao da je BiH prožeta više istočnjačkim duhom nego zapadnjačkim idejama, smatrao je da nove institucije i inovacije treba pažljivo uvoditi imajući u obziru okolnosti.<ref name=MilojkovicDjuric212>Milojkovic-Djuric, 2000., str. 212.</ref>

Navigacijski izbornik