Šljunak: razlika između inačica
m →top: dobija u dobiva, replaced: dobij → dobiv |
|||
| Redak 2: | Redak 2: | ||
'''Šljunak''' je prirodni granularni [[materijal]] sačinjen od razdijeljenih čestica [[stijena]] i [[mineral]]a određene veličine. U [[geologija|geologiji]], šljunak je bilo koja rastresita stijena sa zaobljenim zrnima koja su veća od 2 i manja od 75 [[milimetar]]a. |
'''Šljunak''' je prirodni granularni [[materijal]] sačinjen od razdijeljenih čestica [[stijena]] i [[mineral]]a određene veličine. U [[geologija|geologiji]], šljunak je bilo koja rastresita stijena sa zaobljenim zrnima koja su veća od 2 i manja od 75 [[milimetar]]a. |
||
Šljunak je najkorišteniji materijal u [[građevinarstvo|građevinarstvu]]. U ovisnosti od primjene, javljaju se potrebe za upotrebom šljunka čija zrna pripadaju određenom opsegu [[veličina]]. Takav šljunak se |
Šljunak je najkorišteniji materijal u [[građevinarstvo|građevinarstvu]]. U ovisnosti od primjene, javljaju se potrebe za upotrebom šljunka čija zrna pripadaju određenom opsegu [[veličina]]. Takav šljunak se dobiva prosijavanjem, odnosno separacijom. Na taj način šljunak se procesom separiranja razvrstava u grupe koje se nazivaju separacije. |
||
Najčešće se dobiva iskopom materijala iz riječnog [[korito|korita]]. Nakon [[pranje|pranja]] takav šljunak se neformalno naziva "prirodni šljunak", |
Najčešće se dobiva iskopom materijala iz riječnog [[korito|korita]]. Nakon [[pranje|pranja]] takav šljunak se neformalno naziva "prirodni šljunak", |
||
Inačica od 19. prosinca 2020. u 10:46
Šljunak je prirodni granularni materijal sačinjen od razdijeljenih čestica stijena i minerala određene veličine. U geologiji, šljunak je bilo koja rastresita stijena sa zaobljenim zrnima koja su veća od 2 i manja od 75 milimetara.
Šljunak je najkorišteniji materijal u građevinarstvu. U ovisnosti od primjene, javljaju se potrebe za upotrebom šljunka čija zrna pripadaju određenom opsegu veličina. Takav šljunak se dobiva prosijavanjem, odnosno separacijom. Na taj način šljunak se procesom separiranja razvrstava u grupe koje se nazivaju separacije.
Najčešće se dobiva iskopom materijala iz riječnog korita. Nakon pranja takav šljunak se neformalno naziva "prirodni šljunak", Separacijom 1 m³ prirodnog šljunka dobiva se zapremina proizvoda koja je veća od 1 m³. Prosječna specifična gustoća prirodnog šljunka je ρ = 1800 kg/m³.
Koristi za izgradnju cesta. Naročito za slabo prometne ceste u ruralnim krajevima te za šumske ceste. Šljunčanih cesta i putova ima mnogo više nego asfaltiranih. Samo u Rusiji postoji 400 000 kilometara šljunčanih cesta. SAD je najveći proizvođač i potrošač šljunka.
| |||||||||||||||||||||||||||||