Eva Lips: Razlika između inačica

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Nema promjene veličine ,  prije 1 godinu
m
→‎top: dobija u dobiva, replaced: dobija → dobiva (2)
m (Bot: brisanje 1 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q125836 na Wikidati)
m (→‎top: dobija u dobiva, replaced: dobija → dobiva (2))
Potpuno nova sfera joj se otvorila kad Julius Lips 1937. - 1939. preuzima odjeljak za [[antropologija|antropologiju]] na ''Howard-University'', "''najvećem crnačkom univerzitetu na svijetu''". Julius Lips je u emigraciji napisao popularno-znanstvenu knjigu "''The Origin of Things - Der Ursprung der Dinge''" (''Porijeklo stvari''), koja je imala svjetski uspjeh. Djelo je u 10 godina doživjelo najmanje 10 prijevoda, a njena suradnja na knjizi, između ostalog kao crtača velikog broja upotrebnih predmeta, ostala je u sjećanju. Nadovezujući se na rad u muzeju u Kölnu, ovaj posao je ušao u njen kasniji rad kao predavača.
U prvim godinama emigracije Julius i Eva Lips dobijajudobivaju američko državljanstvo. On sudjeluje u radu emigrantskih organizacija i postaje suosnivač ''Council for a Democratic Germany''. U tom okruženju Eva razvija svoj vlastiti profil. [[1938]]. pojavljuje se "''Savage Symphony, A Personal Record of the Third Reich''". Englesko izdanje se zove "''What Hitler Did to Us''". [[1942]]. slijedi "''Rebirth in Liberty''". Prva knjiga se bavi događanjima u Kölnu i okolici nakon [[Adolf Hitler|Hitlerovog]] dolaska na vlast, druga se bavi novim životom u Americi. Ni jedna ni druga knjiga nisu nikada prevedene na njemački. To su opisi sasvim za američke čitaoce u Roosveltovom vremenu i obilježeni su specifičnom problematikom emigrantske literature. Eva Lips je držala i predavanja o Hitlerovom režimu civilnim slušaocima i američkim vojnicima.
U emigraciji su se upoznali s Heinrichom i [[Thomas Mann|Thomasom Mannom]]. Eva se s njima dopisivala sve do njihove smrti a kasnije je držala predavanja u Leipzigu puna osobnih sjećanja na njih dvojicu.
[[1954]]. Eva Lips doktorira, [[1955]]. dobiva docenturu i postaje direktorica Instituta. Njen doktorski rad pod nazivom "''Žetva riže Ojibwa Indijanaca. Gospodarstvo i pravo jednog naroda koji žanje''" objavljen je [[1956]]. Time je podastrla javnosti rezultate terenskih istraživanja iz 1947. koje je Julius Lips namjeravao obraditi i objaviti. Rad je trebao biti prilog teoriji naroda koji žanju, što je Julius Lips smatrao značajnim korakom u razvojnom putu "primitivnih naroda". Razdoblje žetve slijedi nakon razdoblja skupljanja i lova. Sjedilaštvo naroda koji žanje je pretpostavka za uzgoj biljki. Eva Lips se naslanja i precizira formulacije Juliusa Lipsa te ih definira ovako: "''Prehrana im se zasniva na sistematičnom prikupljanju ljetine jedne ili nekoliko divljih biljki koje rastu sezonski. Količina raspoloživih namirnica i potreba da ih se sačuva za kasnije korištenje potakla je konzerviranje i vodila ka relativnom sjedilaštvu njihovih korisnika''". Kod nje je nova misao o životinjskoj "''žetvi''", no ta ideja nije dalje razvijana.
Tri godine nakon doktorata Eva Lips dobijadobiva izvanrednu, a [[1960]]. redovnu profesuru. Početkom 60-ih joj odbijaju dati katedru, a dobiva ju [[1966]].
Eva Lips postaje nakon diplome poznata gradska osoba. Tome je doprineo i niz predavanja organiziranih u zimskoj polovici godine, na koja je pozivala zanimljive osobe iz zemlje i inozemstva. Dvorana u kojoj su držana predavanja bila je gotovo uvijek prepuna.
122.350

uređivanja

Navigacijski izbornik