Zaslađivači: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m Vanjske poveznice |
||
Redak 40: | Redak 40: | ||
[[sukrononska kiselina]], [[gvanidinoocetna kiselina 1]], [[gvanidinoocetna kiselina 2]] |
[[sukrononska kiselina]], [[gvanidinoocetna kiselina 1]], [[gvanidinoocetna kiselina 2]] |
||
|} |
|} |
||
== Vanjske poveznice == |
|||
* ''[https://tehnika.lzmk.hr/sladila/ sladila].''Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine |
|||
[[Kategorija:Kemija]] |
[[Kategorija:Kemija]] |
Inačica od 21. prosinca 2020. u 08:34
Zaslađivači ili sladila sintetični ili prirodni su prehrambeni aditivi koji su zamjene za šećer i značajno nadmašuju njegovu slatkoću. Oni su bez ili s vrlo malo fiziološke vrijednosti kalorije. Zaslađivačka moć sladila uvijek se temelji na saharozi sa slatkoćom 1. Dodaju se hrani i pićima kao zamjena za šećer. U pravilu imaju mnogo manju kalorijsku vrijednost od šećera.
ANORGANSKE TVARI | PRIRODNE ORGANSKE TVARI | SINTEZNO ORGANSKI SPOJEVI |
---|---|---|
BeCl2, BeSO4, Pb(OAc)2 | UGLJIČCNI HIDRATI - mono i disaharidi: | OKSIMI: |
POLIOLI: | SULFAMATI: | |
D-AMINOKISLINE: | 3- NITROANILINI: | |
PROTEINI SLATKOGA OKUSA:
brazein, taumatin, monelin, mabinlin, mirakulin, pentadin, kurkulin |
ASPARTIL DIPEPTIDI: | |
PROIZVODI SEKUNDARNOGA METABOLIZMA BILJKI:
steviozid, rebaudiozid, glicirizin, mogrozid V, abruzozidi A-D, filodulcin, neohesperidin, dihidrohalkon, heranandulcin, seligueain |
DERIVATI: | |
DERIVATI GVANIDINOOCETNE KISLINE:
sukrononska kiselina, gvanidinoocetna kiselina 1, gvanidinoocetna kiselina 2 |
Vanjske poveznice
- sladila.Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine