Razlika između inačica stranice »Bojilo«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dodana 3.233 bajta ,  prije 8 mjeseci
Nadopunio Bojilo
(Nadopunio Bojilo)
(Nadopunio Bojilo)
[[datoteka:Alizarin-sample.jpg|mini|desno|300px|[[Alizarin]] je jedna od najstarijih i najviše upotrebljavanih prirodnih [[boja]], koja se od davnina dobivala iz korijena broća - [[bojadisarski broć]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''Rubia tinctorum'').]]
 
[[datoteka:Phthalocyanine blue.jpg|mini|desno|300px|Uzorak [[Bakreni ftalocijanin|bakrenog ftalocijana]], koji pokazuje snažnu boju svojstvenu za razne oblike [[ftalocijanin]]a.]]
 
[[datoteka:Mauvein Fuchsin und Methylviolett ERSTE brauchbare Teerfarbstoffe P1080427.JPG|mini|desno|300px|Zbirka prvih upotrebljivih umjetnih [[Anilinske boje|anilinskih boja]] (Tehničko [[sveučilište]] u [[Dresden]]u).]]
[[datoteka:Malachite green oxalate.jpg|mini|desno|300px|[[Malahitno zelena]].]]
 
[[datoteka:Fluorescein-sample.jpg|mini|desno|300px|[[Fluorescein]].]]
 
[[datoteka:Eosin Y 2.jpg|mini|desno|300px|U području [[histologija|histologije]], [[eozin Y]] je oblik [[eozin]]a koji se najčešće koristi kao histološko bojilo.]]
 
[[datoteka:Generra Hypercolor.jpg|mini|desno|300px|Primjer majice s hiperkolorom ([[Indigosoli|leukoindigo]]). Sušilo (fen) je korišteno za promjenu plave u tirkiznu.]]
 
[[datoteka:Bacteria photomicrograph.jpg|mini|desno|300px|Bakterije obojene [[Gencijana violet|kristalno ljubičastom]].]]
 
[[datoteka:Close up grapes.jpg|mini|desno|300px|[[Oenin]] se nalazi u ljusci tamnih vrsta [[Grožđe|grožđa]].]]
 
'''Bojilo''' je [[organska tvar]] koja se upotrebljava za [[boja|bojenje]] [[tekstil]]a, [[Koža (materijal)|kože]], [[Krzno|krzna]], [[papir]]a, [[polimer]]nih materijala ([[plastika|plastike]]), živežnih namirnica ([[hrana|hrane]]), [[Farmacija|farmaceutskih preparata]] i slično. Za razliku od [[boja]] i [[lak]]ova, koji se u tankom sloju nanose na površinu [[materijal]]a, bojila ulaze u materijal, tvore s njim [[Kemijska veza|kemijsku vezu]], vežu se [[fizika]]lno (privlačnim [[sila]]ma) ili unutar materijala tvore netopljive spojeve. Njihova je primjena bila poznata prije više tisuća godina ([[indigo]] u [[Tehnologija drevnih civilizacija|Egiptu]], [[Tehnologija drevne Kine|Kini]] i Indiji, [[purpur]] na [[Kreta|Kreti]]). Prirodna bojila bila su tijekom mnogih stoljeća glavna bojila za bojenje tekstila, a tek u drugoj polovici 19. stoljeća razvijaju se sintetska bojila.
==== Oksidacijska bojila ====
'''Oksidacijska bojila''' ili '''oksidacijske baze''' su [[Areni|aromatski]] amino-, hidroksi-, diamino-, dihidroksi- ili aminohidroksi-spojevi koji tek nakon [[oksidacija|oksidacije]] na bojanom supstratu prelaze u bojila. Upotrebljavaju se za bojanje [[Krzno|krzna]], [[Dlake|dlaka]] i [[Perje|perja]]. Struktura boja koje pri tom nastaju nije još u potpunosti razjašnjena. Najvjerojatnije je da iz [[amin]]a i njihovih [[derivat]]a nastaju azini, a iz aminofenola i njihovih derivata oksazini. Uslijed složenih uslova koji vladaju pri bojanju (strukturno nejednoličan [[protein]]ski materijal supstrata, prisutnost različitih oksidacijskih sredstava, upotreba različitih metalnih močila, česta upotreba smjesa i kombinacija za bojanje) dolazi do niza paralelnih reakcija i nusreakcija što onemogućuje određivanje konstitucije nastale konačne boje. Primjeri su oksidacijskih baza: ''Ursol G'', C.I. 76035 (m-toluilendiamin), ''Ursol D'', C.I. 76060 (p-fenilendiamin), ''Ursol P'', C.I. 76551 (hidroklorid p-aminofenola, ''Ursol ER'', C.I. 76605 ([[Naftoli|a-naftol]]).
 
==== Ftalocijaninska bojila ====
{{glavni|Ftalocijanin}}
 
'''Ftalocijaninska bojila''' su [[derivat]]i makrocikličkog sistema tetrabenzotetraazaporfina ili tetrabenzoporfirazina, koji je građen analogno osnovnom skeletu krvnih i lisnih boja (porfinu), a razlikuje se od njega po tome što su u njegovom unutarnjem, šesnaestočlanom prstenu metinska premoštenja zamijenjena [[dušik]]ovim [[atom]]ima. Većina tržišnih proizvoda ove grupe sadržava u [[molekula|molekuli]] složeno vezan atom nekog [[Valencija (kemija)|dvovalentnog]] [[metal]]a (Cu, Co, Ni, Zn, Ca, Ba i tako dalje).
 
Na osnovnom sistemu mogu se nalaziti razne grupacije uvedene u molekulu općim metodama aromatske supstitucije, koje treba da omoguće topljivost u vodi, ili da povećaju kemijsku reaktivnost prema bojanom materijalu, ili da ishodnom bojilu promijene nijansu. Takve su grupacije — S0<sub>3</sub>H, — S0<sub>2</sub>NR2, — CH<sub>2</sub>X, — HX (X = halogen), Cl- i tako dalje. Ovako supstituirani ftalocijaninski spojevi mogu se također vezati na neke intermedijare (na primjer supstituirane salicilne kiseline) ili azo-kopulacijske komponente, pa se dobivaju bojila novih grupacija (močilna, [[naftol AS]] i tako dalje). Sva su bojila ove grupe izvanredno postojana, a bojaju materijal modro, tirkizno ili zeleno. Upotrebljavaju se za bojanje [[tekstil]]nih vlakana, [[papir]]a, [[plastika|plastičnih masa]], kao pigmentna bojila, kao bojila za građevna [[vezivo|veziva]] i tako dalje. Nalazimo ih u različitim grupama bojila, kao na primjer među supstantivnim, močilnim, reduktivnim, sumpornim bojilima ili među bojilima koja se grade na vlaknu (naftolima AS). Najvažniji su primjeri ove grupe: ''Heliogenblau G'', [[indeks boje|C.I.]] 74100, priprema se najčešće grijanjem dinitrila ftalne kiseline s ''Heliogenblau G'' alkoholima, fenolima ili amidima, ili odvajanjem metalnih atoma iz metalnih ftalocijanina pomoću jakih kiselina; ''Heliogenblau B'', C.I. 74160, bakarna kompleksna sol prethodne boje, dobiva se grijanjem dinitrila ftalne kiseline s bakarnim kloridom na 180 do 200 ˚C. Sulfuriranjem ovog bojila oleumom na 50 do 60°C nastaje ''Siriuslichttiirkisblau GL'' (''Heliogenblau SBL''), C.I. 74180, a kloriranjem dolazi do ulaženja 15 ili 16 atoma klora u molekulu te se dobiva ''Heliogengriin G'', C.I. 74260.
 
===== Ftalocijaninski razvijači =====
'''Ftalocijaninski razvijači''' ('''phthalogen-bojila''') su organski intermedijari koji se posebnim postupcima vežu na supstrat istodobno s nekom [[metal]]nom [[soli]], te naknadnom obradom grijanjem u prisutnosti reduktivnih sredstava prelaze na obojenom materijalu u nesupstituirane ili na određeni način supstituirane ftalocijanine. Takvi su intermedijari na primjer l-amino-3-iminoizoindolenin, ''Phthalogenbrillantblau IF3G'', iz kojeg na vlaknu nastaje već spomenuti ''Heliogenblau B'', C.I. 74160, i l-amino-3-imino-4 fenilizoindolenin, ''Phthalogenbrillantgriin IFFB''.
 
== Primjena ==

Navigacijski izbornik