Razlika između inačica stranice »Matija Divković«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
bez sažetka
m (uklonjena kategorija Olovo (Bosna i Hercegovina); dodana kategorija Životopisi, Olovo uz pomoć dodatka HotCat)
No edit summary
[[Datoteka:Nauk krstjanski.png|mini|'''Matija Divković''': ''Nauk krstjanski'', Venecija 1611. Pisano [[bosančica|bosančicom]].]]
[[Datoteka:Besjede.jpg|mini|'''Matija Divković''': Besjede, Mleci 1616.]]
Fra '''Matija Divković''' (Jelaške kod [[Vareš]]a [[1563.]] - [[Olovo (BiH)|Olovo]], [[21. kolovoza]] [[1631]].), hrvatski franjevac i vjerski pisac<ref>{{Citiranje časopisa|title=Divković, Matija {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15512|accessdate=2019-08-12}}</ref>, prvi izdao knjigu na hrvatskom narodnom jeziku i prema tomu utemeljitelj hrvatske književnosti na pučkom jeziku u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Djelovao je u duhu obnove Katoličke Crkve.
 
== Život ==
Vjerojatno je da je u [[franjevci|franjevački red]] stupio u najbližem samostanu, u [[Olovo (BiH)|Olovu]], gdje je primio temeljno znanje. Školovanje je nastavio u [[Italija|Italiji]], poslije čega se vratio u Bosnu na rad. Godine [[1609]]. bio je kapelan u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Čini se da je osim kapelanske dužnosti vršio i kakvu drugu službu, jer su u to doba imali uz samostane i škole. Ovdje je dovršio prvo svoje djelo ''Nauk krstjanski za narod slovinski'', a počeo je prevoditi ''Sto čudesa aliti znamenja blažene i slavne Bogorodice''. Godine [[1611]]. Matija Divković putuje u [[Mletačka Republika|Mletke]], gdje su mu salili slova [[bosančica|bosančice]] i gdje je oba djela tiskao.
 
Godine [[1612]]. Divković je u samostanu [[Kreševo]], gdje je počeo pisati svoje najveće i najvažnije djelo ''Beside Divkovića vrhu evandelja nedjeljnieh priko svega godišta'', koje je dovršio u Olovu ([[1614.]]). I ono je tiskano u Mletcima bosančicom [[1616]]. (II. izdanje [[1704.]]). Ovdje mu izađe [[1616]]. i ''Nauk krstjanski s mnoziemi stvari duhovniemi'' (u više izdanja).
 
Matiju Divkovića je pomagao savjetom i potporom pri izdavanju njegovih djela Bartul Kačić Žarković, biskup [[Makarska|makarski]] (1615-. – 1645.), koji je upravljao i nekim župama u Bosni, a fratri su bosanski imali svezu s franjevačkim samostanima u Makarskom primorju ([[Živogošće]], [[Zaostrog]], Makarska). O Divkovićevu se životu na žalost više ne zna, ali je poznato da je umro u Olovu [[21. kolovoza]] 1631.
 
== Djela ==
*''Nauk krstjanski s mnozijemi stvari duhovnijemi i vele bogoljubnijemi''
 
Ove su knjige nastajale zbog potrebe vjere katoličkog puka, pa je tako ''Nauk krstjanski'' (1611.), koji zovu i veliki, namijenjen kleru, dok je drugi ''Nauk krstjanski'' (1616.), nazvan mali, postao čitanka za narod. Dok je "Veliki nauk" sastavljen od više dosad neustanovljenih [[latinska književnost|latinskih djela]] (iz propovijedi Ivana Herolta, Bernardina Bastija i dr.), "Mali nauk" je pisan u obliku dijaloga između učitelja i učenika, u kome veći dio zauzimaju stihovi i proza, različitog nabožno-poučnoga sadržaja. Ova je knjiga bila jedna od najraširenijih knjiga u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a upotrebljavala se i u susjednoj [[Dalmacija|Dalmaciji]].
 
Mali ''Nauk krstjanski'' doživio je preko osam izdanja. U njemu su pouke koje Divković "od Ledezmova i Bellarminova nauka u jedno stisnu". Točnije da kažemo, Divković se služio hrvatskim prijevodom katekizma Jakova Ledezme (1578.), talijanskim izvornikom Roberta Bellarmina i hrvatskim prijevodom njegove knjige (A. Komulovića). U ovom posljednjem je i ''Plač blažene Divice Marije'' u osmercu, što je napisano kao varijanta ovakovih "plačeva" koji su postojali iz vremena hrvatske [[glagoljska književnost|glagoljske književnosti]]. ''Verši (~ stihovi) kako Abram hotijaše prikazati Ižaka'' u istom ovom ''Nauku krstjanskom'' jest parafraza [[Mavro Vetranović|Vetranovićeva]] ''Posvetilišta Abrahamova''; život sv. Katarine, koji je također u stihovima, parafraza je starije hrvatske legende.
 
''Sto čudesa...'' nešto su slobodniji prijevod srednjovjekovnih legenda Ivana Herolta (''Promptuarium discipuli de miraculis B. M. Virginis'', mletačko izdanje 1598.). ''Beside...'' su zbirka [[propovijed]]i namijenjenih svećenicima i redovnicima; većinom su sastavljene prema Heroltovoj zbirci (''Sermones discipuli de tempore et de Sanctis''), kao i prema zbirkama nekih drugih katoličkih pisaca.
 
== Nasljeđe ==
 
Matija Divković ima povijesnu zaslugu kao utemeljitelj hrvatske književnosti u [[Bosna|Bosni]] (naravno, govorimo o književnosti u modernom značenju riječi - većina je spomenika [[srednji vijek|srednjovjekovne]] pismenosti nastalih u i oko stare Bosne i [[Hum (država)|Hum]]a, poput [[Grškovićev apostol|Grškovićeva apostola]], [[Hrvojev misal|Hrvojeva misala]], [[Hvalov zbornik|Hvalova zbornika]] ili [[Mletačka apokalipsa|Mletačke apokalipse]] također dijelom hrvatske pisane baštine, no, ne i književnosti u užem smislu).
 
Kako se moglo iz svega navedenoga razabrati, Divković nije izvoran pisac; on prevodi i prerađuje. Kao prevodilac "nije pedantan prema svojim izvorima", što mu daje kakvu-takvu stvaralačku mogućnost te mu koristi da sve to prenese u pučki način izražavanja [[štokavski]]m narodnim narječjem, pomiješano [[ikavski|ikavsko]]-[[ijekavica|ijekavskim]] govorom koji se govorio između Olova i Kreševa u Bosni.
 
* [http://hrcak.srce.hr/file/44034 Prilog znanstvenoj raspravi o djelima bosanskog franjevca fra Mate (Matije) Divkovića, Vine Mihaljević]
* [http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/hrvatskaknjizevnostBiH Matica hrvatska - Ogranci - Knjige] - Hrvatska književnost BiH od od XIV_XIV do sredine XVIII_XVIII stoljeća (6)
* [http://www.hrvatska-rijec.com/2011/04/matija-divkovic-otac-bosansko-hercegovacke-i-hrvatske-knjizevnosti-u-bih/ Matija Divković, tekst iz "Hrvatske riječi"] otac bosanskohercegovačke i hrvatske književnosti u BiH
* [http://hr.scribd.com/doc/47361549/Fra-Matija-Divkovi%C4%87-Nauk-krstjanski-1611 Svjetlo riječi] poseban prilog - četiri stoljeća prve tiskane knjige u Bosni i Hercegovini na narodnom jeziku
* [http://www.mdz-nbn-resolving.de/urn/resolver.pl?urn=urn:nbn:de:bvb:12-bsb10862378-2 ''Nauk Krstianski'', u Mnecieh 1641.], digitalizirano u [[Bayerische Staatsbibliothek https://www.bsb-muenchen.de/|Bayerische Staatsbibliothek]]
{{Barokni književnici}}

Navigacijski izbornik