Križari: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika Pouzdani Wikipedajaš (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika HmxBot
Oznaka: brzo uklanjanje
m sit.
Redak 1: Redak 1:
{{dz}}
{{dz}}
[[Datoteka:Crusades.jpg|mini|250px|<center>[[Gustave Doré]]<br>'''''Križari'''''<center>]]
[[Datoteka:Crusades.jpg|mini|250px|<center>[[Gustave Doré]]<br>'''''Križari'''''<center>]]
'''Križari''' je naziv prvenstveno [[Srednji vijek|srednjevjekovnih]] [[Kršćani|kršćanskih]] vojnika koji su sudjelovali u [[Križarski ratovi|križarskim ratovima]] od [[11. stoljeće|11.]] do [[13. stoljeće|13. stoljeća]]. Nazvani su prema znaku [[križ]]a kojeg su nosili na vojnim odorama.<ref>[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]: [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34091 križari], pristupljeno 30. listopada 2015.</ref>. Naziv se, također, odnosi i na sudionike vojnih pohoda od 13. do [[15. stoljeće|15. stoljeća]], usmjerenih širenju i nametanju [[Kršćanstvo|kršćanstva]] među [[Pogani|nekršćanskim europskim narodima]] (npr. [[Njemački viteški red]] u [[Baltčiko more|baltičkim]] i [[Istočni Slaveni|istočnoslavenskim]] zemljama), ili protiv [[Krivovjerje|krivovjeraca]] ([[albigenzi|albigenza]], [[patareni|patarena]], [[husiti|husita]] i dr.)
'''Križari''' je naziv prvenstveno [[Srednji vijek|srednjevjekovnih]] [[Kršćani|kršćanskih]] vojnika koji su sudjelovali u [[Križarski ratovi|križarskim ratovima]] od [[11. stoljeće|11.]] do [[13. stoljeće|13. stoljeća]]. Nazvani su prema znaku [[križ]]a kojeg su nosili na vojnim odorama.<ref>[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]: [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34091 križari], pristupljeno 30. listopada 2015.</ref>. Naziv se, također, odnosi i na sudionike vojnih pohoda od 13. do [[15. stoljeće|15. stoljeća]], usmjerenih širenju i nametanju [[Kršćanstvo|kršćanstva]] među [[Pogani|nekršćanskim europskim narodima]] (npr. [[Njemački viteški red]] u [[Baltičko more|baltičkim]] i [[Istočni Slaveni|istočnoslavenskim]] zemljama), ili protiv [[Krivovjerje|krivovjeraca]] ([[albigenzi|albigenza]], [[patareni|patarena]], [[husiti|husita]] i dr.)


==Povijest==
==Povijest==

Inačica od 5. veljače 2021. u 22:26

Ovo je glavno značenje pojma Križari. Za druga značenja pogledajte Križari (razdvojba).
Gustave Doré
Križari

Križari je naziv prvenstveno srednjevjekovnih kršćanskih vojnika koji su sudjelovali u križarskim ratovima od 11. do 13. stoljeća. Nazvani su prema znaku križa kojeg su nosili na vojnim odorama.[1]. Naziv se, također, odnosi i na sudionike vojnih pohoda od 13. do 15. stoljeća, usmjerenih širenju i nametanju kršćanstva među nekršćanskim europskim narodima (npr. Njemački viteški red u baltičkim i istočnoslavenskim zemljama), ili protiv krivovjeraca (albigenza, patarena, husita i dr.)

Povijest

Papa Urban II. zagovara Prvi križarski rat na koncilu u Clermontu.

Križarski ratovi u Palestini

U studenom 1095. godine Papa je na koncilu u Clermontu zagovarao prvi križarski rat protiv Turaka koji su zauzeli Malu Aziju i sveta kršćanska mjesta u Palestini. Oduševljenje tim pozivom na kršćanski rat, među plemićima i vitezovima, bilo je veliko. Mnogi su dragovoljno žrtvovali sebe i svoje obitelji da bi išli u rat, koji je bio poput popularne duhovne aktivnosti.

Križari su javno prisezali da će se pridružiti vojnom pohodu koji je bio odgovor na Papin poziv u Kristovo ime. Prisega je bila pravno obvezujuća i križari su bili pod zakonodavnom vlašću crkvenog suda. Zauzvrat su dobivali posebne povlastice, koje su uključivale zaštitu interesa njihovih obitelji i imovine za vrijeme njihove odsutnosti te znatne duhovne povlastice u obliku indulgencija, kako bi se skratilo vrijeme koje će provesti u čistilištu okajavajući svoje grijehe počinjene na Zemlji.

Prvi križarski rat doveo je do osnivanja Latinskog Jeruzalemskog Kraljevstva. Drugi križarski rat poveden je protiv muslimanskih vladara Alepa koji su zauzeli Edesu, a treći križarski rat je poveden kao odgovor na Saladinova osvajanja i završio je gubitkom Jeruzalema. Ugled križarskog pokreta znatno je narušen tijekom Četvrtog križarskog rata, 1204. godine, kada su latinski kršćani, u svom pohodu na Palestinu, počinili pokolj nad zarobljenicima iz Carigrada. Križarske države na istoku opstale su do kraja 13. stoljeća, a posljednje uporište, Akra, izgubljeno je 1291. godine.

Križarski ratovi u Europi

Križarski ratovi u Španjolskoj (rekonkvista) je imala lokalni karakter i nije dobivala pomoć izvana.

Križarski ratovi u Hrvatskoj

Križarski ratovi u Palestini su, uglavnom, posredno utjecali na srednjovjekovnu Hrvatsku. Neke od križarskih vojski prolazile su preko hrvatskog ozemlja.[2] Tragičan događaj se dogodio tijekom Četvrtog križarskog rata, kada su križari, u suradnji s Mlečanima, 1202. godine osvojili i opljačkali Zadar. Hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. sudjelovao je u Petom križarskom ratu, ali bez nekog većeg uspjeha. Na Hrvatsku su veći utjecaj imali križarski pohodi hrvatsko-ugarskih vladara protiv bosanskih krstjana. U Hrvatskoj su,kao i u ostatku Europe djelovali templari i ivanovci.

Značaj i posljedice

S križarskim su pokretom usko vezani i vojni crkveni redovi: templari i hospitalci, čiji su se pripadnici zavjetovali na vođenje svetog rata. Sjedište i jednih i drugih bilo je u Jeruzalemu, ali su uskoro stekli i velike posjede na zapadu. Vladari križarskih država, često gladni moći, povjeravali su vojnim redovima uporišta i velike zemljišne posjede pa su ti redovi do 13. stoljeća činili okosnicu vojne snage tih država.

Izvori

Bilješke

  1. Hrvatska enciklopedija: križari, pristupljeno 30. listopada 2015.
  2. Jean Richard, Križari i putnici u srednjovjekovnoj Slavoniji, Croatica Christiana Periodica, Vol.10 No.18, prosinac 1986. (Hrčak), pristupljeno 30. listopada 2015.

Literatura

Vanjske poveznice