Bjelovjeska šuma: razlika između inačica
m WP:HTML5 i/ili sitno |
|||
Redak 25: | Redak 25: | ||
===Poljski dio (''Białowieski Park Narodowy'')=== |
===Poljski dio (''Białowieski Park Narodowy'')=== |
||
Poljski dio nacionalnog parka ima veličinu oko 100 km² i u njemu se nalazi Bjelovjesko jezero, kompleks zgrada koje su izgradili [[Rusko Carstvo|ruski carevi]], posljednji privatni vlasnici šume (od 1888. do 1917. godine). Kompleks se sastoji od hotela, restorana i parkinga, u blizini sela |
Poljski dio nacionalnog parka ima veličinu oko 100 km² i u njemu se nalazi Bjelovjesko jezero, kompleks zgrada koje su izgradili [[Rusko Carstvo|ruski carevi]], posljednji privatni vlasnici šume (od 1888. do 1917. godine). Kompleks se sastoji od hotela, restorana i parkinga, u blizini sela Białowieża koje se nalazi u samom središtu šume. Odavde se organiziraju obilasci za posjetitelje u kočijama ili pješke. Oko 200,000 posjetitelja posjeti ovaj dio parka svake godine. |
||
<gallery> |
<gallery> |
Inačica od 19. veljače 2021. u 22:32
Šuma Białowieża/Belavezhskaya | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Država | Poljska Bjelorusija
|
Godina uvrštenja | 1979. (3. zasjedanje) prošireno 1992. |
Vrsta | Prirodno dobro |
Mjerilo | vii |
Ugroženost | — |
Poveznica | [33 UNESCO] |
Bjelovjeska šuma (poljski: Puszcza Białowieska, bjeloruski: Белавежская пушча) je šumovito područje koje označava granicu između Poljske i Bjelorusije, oko 40 km sjeverno od grada Bresta (BE). To je jedno od posljednjih ostataka nekad dominirajuće prašume koja se protezala cijelom europskom nizinom, od obale Atlanskog oceana do Urala u Rusiji i od Baltika do Crnog mora. Ovaj prirodni rezervat biosfere, tj. područje (voblast) Bresta (distrikti Kamianiec i Pruzhany u Bjelorusiji) i područje Hrodna (distrikt Svilach), te područje Białowieża, 62 km jugoistočno od grada Białystoka u podlaskom vojvodstvu u Poljskoj, je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi zbog iznimno bogate biosfere koja uključuje rijetke životinje poput vuka, lasice, kune, ali i 800 primjeraka europskog bizona koji je ponovno naseljen nakon što je izumruo u Europi[1].
Nacionalni park Bjelovjeska šuma
Bjeloruski dio (nacionalni park Belavežskaja pušća)
Bjeloruski dio nacionalnog parka ima površinu od 1771 km² (središnja zona 157 km², međuzona od 714 km² i prijelazno područje od 900 km²), od čega je 876 km² UNESCO-va svjetska baština. Sjedište mu je u Kamieniukiju gdje se nalaze laboratoriji i zoološki vrt gdje su bizoni ponovno uvedeni u park 1929. godine. Tu se nekad autohtone životinje, kao što su: konik (poludivlji konj), divlja svinja, obični jelen i dr., mogu vidjeti u prirodnom okolišu. Tu se također nalazi i mali muzej, restoran, brzogriz i hotel. Hotel je iz sovjetskog doba i danas u jadnom stanju, zbog čega mali broj stranih turista posjećuje ovu atrakciju.
Poljski dio (Białowieski Park Narodowy)
Poljski dio nacionalnog parka ima veličinu oko 100 km² i u njemu se nalazi Bjelovjesko jezero, kompleks zgrada koje su izgradili ruski carevi, posljednji privatni vlasnici šume (od 1888. do 1917. godine). Kompleks se sastoji od hotela, restorana i parkinga, u blizini sela Białowieża koje se nalazi u samom središtu šume. Odavde se organiziraju obilasci za posjetitelje u kočijama ili pješke. Oko 200,000 posjetitelja posjeti ovaj dio parka svake godine.
-
Bjelovjeska šuma u magli -
Bizon u bijegu -
Bizon u Bjelovjeskoj šumi -
Kraljevski hrast -
Hrast Jagelovića iz 15. stoljeća koje je palo 1974. godine
Izvori
Vanjske poveznice
|
|