Anthophila: razlika između inačica

Pčele
Sistematika
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Arthropoda;
Razred:	Insecta;
Red:	Hymenoptera;
Podred:	Apocrita;
Natporodica:	Apoidea;
	WD; wikislike;

Pregledaj povijest

Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 21. veljače 2021. u 10:22

Anthophila je kladus (grupa oblika života koja se sastoji od zajedničkog pretka i svih njegovih potomaka i predstavlja jedinstvenu granu na stablu života) u kojem je 20.000 poznatih vrsta pčela razvrstanih u sedam porodica, od kojih je najveća Apidae.

Pčela je bilo koja vrsta letećih kukaca u kladusu Anthophila iz reda Hymenoptera (opnokrilci), natfamilije Apoidea (cvjetari). Pčele su blisko srodne osama i mravima. Glavna osobina svih pčela je da za prehranu sakupljaju cvjetni pelud, kao izvor bjelančevina i cvjetni nektar kao izvor ugljikohidrata. Najbolje poznata vrsta je europska medonosna pčela. Na Zemlji postoji oko 20.000 vrsta u sedam porodica rasprostranjenih skoro u svim područjima svijeta.^[1] Veličina se kreće od 2 mm do 4 cm. Pretežno su crne ili sive boje. Osnovna podjela je prema načinu njihovog života na solitarne i društvene pčele.

Neke vrste uključujući medonosne pčele, bumbare, i bezžaočne pčele žive društveno u kolonijama. Pčele su prilagođene za hranjenje nektarom i peludom, pri čemu je nektar primarni izvor energije, dok je pelud primarni izvor bjelančevina i drugih nutrijenata. Najveći dio peluda koristi se kao hrana za larve. Polinacija pčelama je ekološki i komercijalno važna; deklinacija populacije divljih pčela povećala je značaj polinacije komercijalno održavanim rojevima medonosnih pčela.

Pčele su u opsegu od sićušnih vrsta bezžaočnih pčela čiji radnice su manje od 2 mm duge, do „Megachile pluto”, najveće vrste megahilida, čije ženke mogu dostići dužinu od 40 mm. Najzastupljenije pčele u sjevernoj hemisferi su „Halictidae”, ili znojne pčele, ali one su male i često se poistovjećuju s osama i muhama. Predatori pčela su ptice poput pčelarica, dok su među insektnim predatorima pčelinji vukovi i vilini konjici.

Pčelarstvo ili apikultura se prakticira već tisućljećima, ili bar od vremena antičkog Egipta i Grčke. Osim meda i polinacije, pčele proizvode pčelinji vosak, matičnu mliječ i propolis. Pčele se javljaju u mitologiji i folkloru od drevnih vremena, i one se javljaju u raznovrsnim literarnim radovima.

Izvori

↑ Michener, Charles D. (2000). The Bees of the World. Johns Hopkins University Press. str. 19—25. ISBN 978-0-8018-6133-8.

[1] Michener, Charles D. (2000). The Bees of the World. Johns Hopkins University Press. str. 19—25. ISBN 978-0-8018-6133-8.

[1]

@@ Redak 13: / Redak 13: @@
 | kladus = '''''Anthophila'''''
 }}
-'''Anthophila''' je [[kladus]] (grupa oblika [[život]]a koja se sastoji od zajedničkog pretka i svih njegovih [[potomak]]a i predstavlja jedinstvenu granu na stablu života) u kojem je 20,000 poznatih vrsta [[pčela]] razvrstanih u sedam porodica.
+'''Anthophila''' je [[kladus]] (grupa oblika [[život]]a koja se sastoji od zajedničkog pretka i svih njegovih [[potomak]]a i predstavlja jedinstvenu granu na stablu života) u kojem je 20.000 poznatih vrsta [[pčela]] razvrstanih u sedam porodica, od kojih je najveća [[Apidae]].
-Pčela je bilo koja vrsta letećih [[kukac]]a iz reda opnokrilaca, natfamilije pčela ([[Apoidea]]). Pčele su blisko srodne s [[osa]]ma i [[mrav]]ima. Glavna osobina svih pčela je da za [[prehrana|prehranu]] sakupljaju [[cvjetni pelud]], kao izvor [[bjelančevina]] i [[nektar|cvjetni nektar]] kao izvor [[ugljikohidrati|ugljikohidrata]]. Najbolje poznata [[vrsta]] je europska [[medonosna pčela]]. Na Zemlji postoji oko 20 000 vrsta u sedam porodica rasprostranjenih skoro u svim područjima [[svijet]]a.<ref> Michener, Charles D. (2000). The Bees of the World. Johns Hopkins University Press. str. 19—25. ISBN 978-0-8018-6133-8.</ref> [[Veličina]] se kreće od 2 mm do 4 cm. Pretežno su crne ili sive boje. Osnovna podjela je prema načinu njihovog života na solitarne i društvene pčele.
+Pčela je bilo koja [[vrsta]] letećih [[kukac]]a u kladusu Anthophila iz reda [[Hymenoptera]] (opnokrilci), natfamilije [[Apoidea]] (cvjetari). Pčele su blisko srodne [[osa]]ma i [[mrav]]ima. Glavna osobina svih pčela je da za [[prehrana|prehranu]] sakupljaju [[cvjetni pelud]], kao izvor [[bjelančevina]] i [[nektar|cvjetni nektar]] kao izvor [[ugljikohidrati|ugljikohidrata]]. Najbolje poznata vrsta je europska [[medonosna pčela]]. Na Zemlji postoji oko 20.000 vrsta u sedam porodica rasprostranjenih skoro u svim područjima [[svijet]]a.<ref> Michener, Charles D. (2000). The Bees of the World. Johns Hopkins University Press. str. 19—25. ISBN 978-0-8018-6133-8.</ref> [[Veličina]] se kreće od 2 mm do 4 cm. Pretežno su crne ili sive boje. Osnovna podjela je prema načinu njihovog života na solitarne i društvene pčele.
 Neke vrste uključujući medonosne pčele, [[bumbar]]e, i bezžaočne pčele žive društveno u [[kolonija]]ma. Pčele su prilagođene za hranjenje nektarom i peludom, pri čemu je nektar primarni izvor [[energija|energije]], dok je pelud primarni izvor bjelančevina i drugih nutrijenata. Najveći dio peluda koristi se kao [[hrana]] za larve. [[Polinacija]] pčelama je ekološki i komercijalno važna; deklinacija populacije divljih pčela povećala je značaj polinacije komercijalno održavanim rojevima medonosnih pčela.
-Pčele su u opsegu od sićušnih vrsta bezžaočnih pčela čiji radnice su manje od 2 mm (0,08 in) duge, do „Megachile pluto”, najveće vrste megahilida, čije [[ženka|ženke]] mogu da dostignu dužinu od 39 mm (1,54 in). Najzastupljenije pčele u sjevernoj [[hemisfera|hemisferi]] su „Halictidae”, ili znojne pčele, ali one su male i često se poistovjećuju s osama i [[muha]]ma. [[Predator]]i pčela su [[ptice]] poput [[pčelarica]], dok su među insektnim predatorima pčelinji vukovi i vilini konjici.
+Pčele su u opsegu od sićušnih vrsta bezžaočnih pčela čiji radnice su manje od 2 mm duge, do „Megachile pluto”, najveće vrste megahilida, čije [[ženka|ženke]] mogu dostići dužinu od 40 mm. Najzastupljenije pčele u sjevernoj [[hemisfera|hemisferi]] su „Halictidae”, ili znojne pčele, ali one su male i često se poistovjećuju s osama i [[muha]]ma. [[Predator]]i pčela su [[ptice]] poput [[pčelarica]], dok su među insektnim predatorima pčelinji vukovi i vilini konjici.
 [[Pčelarstvo]] ili apikultura se prakticira već tisućljećima, ili bar od vremena antičkog [[Drevni Egipat|Egipta]] i [[Stara Grčka|Grčke]]. Osim meda i polinacije, pčele proizvode pčelinji [[vosak]], matičnu mliječ i [[propolis]]. Pčele se javljaju u mitologiji i [[folklor]]u od drevnih vremena, i one se javljaju u raznovrsnim literarnim radovima.