Požeška katedrala: razlika između inačica

Koordinate: 45°19′59″N 17°40′42″E / 45.3331°N 17.6783°E / 45.3331; 17.6783 (WD)
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m uklonjena promjena suradnika 89.164.129.139 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Ivica Vlahović
m →‎top: točke u wikipoveznice s godinama
Redak 21: Redak 21:
}}
}}


'''Požeška katedrala''' ('''katedrala sv. Terezije Avilske''') katedralna je crkva [[Požeška biskupija|Požeške biskupije]] od osnivanja biskupije [[1997]]. godine. Nalazi se na baroknom Trgu sv. Terezije, u blizini brežuljka na kojemu je nekada bila srednjovjekovna utvrda.
'''Požeška katedrala''' ('''katedrala sv. Terezije Avilske''') katedralna je crkva [[Požeška biskupija|Požeške biskupije]] od osnivanja biskupije [[1997.]] godine. Nalazi se na baroknom Trgu sv. Terezije, u blizini brežuljka na kojemu je nekada bila srednjovjekovna utvrda.


Zagrebački [[biskup]] [[Franjo Thauszy]] dao je 80.000 forinti za izgradnju [[katedrala|katedrale]]. <ref>http://www.pozega-tz.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=20&Itemid=26</ref> [[Novac|Novci]] su u početku bili namijenjeni za obnovu požeške utvrde u vlasništvu biskupa Thauszya. Carica [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]] odobrila je gradnju [[11. srpnja]] [[1754]]. godine, a započeta je [[28. lipnja]] [[1756]]. godine. Nakon sedam godina gradnje, biskup Franjo Thauszy posvetio je crkvu [[24. srpnja]] [[1763]]. godine. Nazvana je po [[Sveta Terezija Avilska|sv. Tereziji Avilskoj]], španjolskoj redovnici i crkvenoj naučiteljici, koja je obnovila žensku granu [[karmelićani|karmelićanskog]] reda. Ona je bila svetica zaštitnica carice Marije Terezije, koja je po njoj i dobila ime.
Zagrebački [[biskup]] [[Franjo Thauszy]] dao je 80.000 forinti za izgradnju [[katedrala|katedrale]]. <ref>http://www.pozega-tz.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=20&Itemid=26</ref> [[Novac|Novci]] su u početku bili namijenjeni za obnovu požeške utvrde u vlasništvu biskupa Thauszya. Carica [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]] odobrila je gradnju [[11. srpnja]] [[1754.]] godine, a započeta je [[28. lipnja]] [[1756.]] godine. Nakon sedam godina gradnje, biskup Franjo Thauszy posvetio je crkvu [[24. srpnja]] [[1763.]] godine. Nazvana je po [[Sveta Terezija Avilska|sv. Tereziji Avilskoj]], španjolskoj redovnici i crkvenoj naučiteljici, koja je obnovila žensku granu [[karmelićani|karmelićanskog]] reda. Ona je bila svetica zaštitnica carice Marije Terezije, koja je po njoj i dobila ime.


Graditelji crkve bili su vrlo vjerojatno uvaženi štajerski (mariborski) graditelji [[Josef Hoffer]] i [[Johann Fuchs]].<ref>{{Citiranje knjige
Graditelji crkve bili su vrlo vjerojatno uvaženi štajerski (mariborski) graditelji [[Josef Hoffer]] i [[Johann Fuchs]].<ref>{{Citiranje knjige
Redak 35: Redak 35:
}}</ref>
}}</ref>


Vrh prvog [[zvonik]]a stradao je u [[oluja|oluji]] [[1926]]. godine, kada je zamijenjen novim koji je visok 63 metra.
Vrh prvog [[zvonik]]a stradao je u [[oluja|oluji]] [[1926.]] godine, kada je zamijenjen novim koji je visok 63 metra.


Interijer je izrađen u [[barok]]nom i [[rokoko]] stilu. U središtu je [[oltar]] sv. Terezije Avilske, dar biskupa Thauszya. Među ostalim oltarima, izdvajaju se oltar [[Sveti Ivan Nepomuk|sv. Ivana Nepomuka]], dar Franje Nádasdya te oltar [[Sveti Mihael|sv. Mihaela Arkanđela]], dar [[Kutjevo|kutjevačkog]] župnika Josipa Maurovića, rođenog u Požegi. Lijepa propovjedaonica također je dar biskupa Thauszya. Katedralne [[orgulje]] izradio je obrt Josipa Brandla iz [[Maribor]]a. U katedrali se nalaze od [[1900]]. godine. Katedrala je 1893.godine nabavila dva tirolska oltara izgrađena u radionici čuvena kipara i drvorezbara Ferdinanda Stuflessera (St.Ulrich, 1855.- Ortisei/St.Ulrich, 1926., Južni Tirol), radi se o pokrajnjim oltarima Pohođenja Blažene Djevice Marije i Majke Božje Lurdske oba s pripadajućim pobočnim kipovima.
Interijer je izrađen u [[barok]]nom i [[rokoko]] stilu. U središtu je [[oltar]] sv. Terezije Avilske, dar biskupa Thauszya. Među ostalim oltarima, izdvajaju se oltar [[Sveti Ivan Nepomuk|sv. Ivana Nepomuka]], dar Franje Nádasdya te oltar [[Sveti Mihael|sv. Mihaela Arkanđela]], dar [[Kutjevo|kutjevačkog]] župnika Josipa Maurovića, rođenog u Požegi. Lijepa propovjedaonica također je dar biskupa Thauszya. Katedralne [[orgulje]] izradio je obrt Josipa Brandla iz [[Maribor]]a. U katedrali se nalaze od [[1900.]] godine. Katedrala je 1893.godine nabavila dva tirolska oltara izgrađena u radionici čuvena kipara i drvorezbara Ferdinanda Stuflessera (St.Ulrich, 1855.- Ortisei/St.Ulrich, 1926., Južni Tirol), radi se o pokrajnjim oltarima Pohođenja Blažene Djevice Marije i Majke Božje Lurdske oba s pripadajućim pobočnim kipovima.
Krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] postavljeno je šest oktogonalnih [[vitraj]]a.<ref name=HL1>Horvat-Levaj, Katarina (2004.). ''Katedrala sv. Terezije u Požegi: povijesno-građevni razvoj i valorizacija : prijedlog konzervatorskih smjernica'', Zagreb: Institut za povijest umjetnosti.</ref>
Krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] postavljeno je šest oktogonalnih [[vitraj]]a.<ref name=HL1>Horvat-Levaj, Katarina (2004.). ''Katedrala sv. Terezije u Požegi: povijesno-građevni razvoj i valorizacija : prijedlog konzervatorskih smjernica'', Zagreb: Institut za povijest umjetnosti.</ref>


Slike u katedrali naslikali su [[Hrvatska|hrvatski]] slikari [[Celestin Medović]] i [[Oton Iveković]] [[1898]]. i [[1899]]. godine. Medović je naslikao slike sv. Terezije Avilske, evanđelista [[Sveti Marko|Marka]] i [[Sveti Matej|Mateja]], [[Isus na Maslinskoj gori|Isusa na Maslinskoj gori]] i [[Sveti Ćiril i Metod|sv. Ćirila]]. Iveković je naslikao evanđeliste [[Sveti Luka|Luku]] i [[Sveti Ivan Evanđelist|Ivana]], [[Sveta Cecilija|sv. Ceciliju]], [[Blagovijest|Navještenje]] i sv. Metoda. Zajedno su naslikali sliku [[Presveto Trojstvo (nauk)|Presvetog Trojstva]] iznad glavnog oltara.
Slike u katedrali naslikali su [[Hrvatska|hrvatski]] slikari [[Celestin Medović]] i [[Oton Iveković]] [[1898.]] i [[1899.]] godine. Medović je naslikao slike sv. Terezije Avilske, evanđelista [[Sveti Marko|Marka]] i [[Sveti Matej|Mateja]], [[Isus na Maslinskoj gori|Isusa na Maslinskoj gori]] i [[Sveti Ćiril i Metod|sv. Ćirila]]. Iveković je naslikao evanđeliste [[Sveti Luka|Luku]] i [[Sveti Ivan Evanđelist|Ivana]], [[Sveta Cecilija|sv. Ceciliju]], [[Blagovijest|Navještenje]] i sv. Metoda. Zajedno su naslikali sliku [[Presveto Trojstvo (nauk)|Presvetog Trojstva]] iznad glavnog oltara.


== Izvori ==
== Izvori ==

Inačica od 21. ožujka 2021. u 17:53

Požeška katedrala
Toranj požeške katedrale
Toranj požeške katedrale
Toranj požeške katedrale
Prijašnja imena Katedrala sv. Terezije Avilske u Požegi
Lokacija Požega
Koordinate 45°19′59″N 17°40′42″E / 45.3331°N 17.6783°E / 45.3331; 17.6783 (WD)
Arhitekt Josef Hoffer
Johann Fuchs
Godine izgradnje 28. lipnja 1756. - 1763.
Godina završetka 24. srpnja 1763.
Religija Rimokatoličanstvo
Patron Sveta Terezija Avilska
Arhitektonski stil Barok, rokoko

Požeška katedrala (katedrala sv. Terezije Avilske) katedralna je crkva Požeške biskupije od osnivanja biskupije 1997. godine. Nalazi se na baroknom Trgu sv. Terezije, u blizini brežuljka na kojemu je nekada bila srednjovjekovna utvrda.

Zagrebački biskup Franjo Thauszy dao je 80.000 forinti za izgradnju katedrale. [1] Novci su u početku bili namijenjeni za obnovu požeške utvrde u vlasništvu biskupa Thauszya. Carica Marija Terezija odobrila je gradnju 11. srpnja 1754. godine, a započeta je 28. lipnja 1756. godine. Nakon sedam godina gradnje, biskup Franjo Thauszy posvetio je crkvu 24. srpnja 1763. godine. Nazvana je po sv. Tereziji Avilskoj, španjolskoj redovnici i crkvenoj naučiteljici, koja je obnovila žensku granu karmelićanskog reda. Ona je bila svetica zaštitnica carice Marije Terezije, koja je po njoj i dobila ime.

Graditelji crkve bili su vrlo vjerojatno uvaženi štajerski (mariborski) graditelji Josef Hoffer i Johann Fuchs.[2]

Vrh prvog zvonika stradao je u oluji 1926. godine, kada je zamijenjen novim koji je visok 63 metra.

Interijer je izrađen u baroknom i rokoko stilu. U središtu je oltar sv. Terezije Avilske, dar biskupa Thauszya. Među ostalim oltarima, izdvajaju se oltar sv. Ivana Nepomuka, dar Franje Nádasdya te oltar sv. Mihaela Arkanđela, dar kutjevačkog župnika Josipa Maurovića, rođenog u Požegi. Lijepa propovjedaonica također je dar biskupa Thauszya. Katedralne orgulje izradio je obrt Josipa Brandla iz Maribora. U katedrali se nalaze od 1900. godine. Katedrala je 1893.godine nabavila dva tirolska oltara izgrađena u radionici čuvena kipara i drvorezbara Ferdinanda Stuflessera (St.Ulrich, 1855.- Ortisei/St.Ulrich, 1926., Južni Tirol), radi se o pokrajnjim oltarima Pohođenja Blažene Djevice Marije i Majke Božje Lurdske oba s pripadajućim pobočnim kipovima. Krajem 19. stoljeća postavljeno je šest oktogonalnih vitraja.[3]

Slike u katedrali naslikali su hrvatski slikari Celestin Medović i Oton Iveković 1898. i 1899. godine. Medović je naslikao slike sv. Terezije Avilske, evanđelista Marka i Mateja, Isusa na Maslinskoj gori i sv. Ćirila. Iveković je naslikao evanđeliste Luku i Ivana, sv. Ceciliju, Navještenje i sv. Metoda. Zajedno su naslikali sliku Presvetog Trojstva iznad glavnog oltara.

Izvori

  1. ↑ http://www.pozega-tz.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=20&Itemid=26
  2. ↑ Horvat-Levaj, Katarina. 2004. Katedrala sv. Terezije u Požegi: povijesno-građevni razvoj i valorizacija : prijedlog konzervatorskih smjernica. Institut za povijest umjetnosti. Zagreb.
  3. ↑ Horvat-Levaj, Katarina (2004.). Katedrala sv. Terezije u Požegi: povijesno-građevni razvoj i valorizacija : prijedlog konzervatorskih smjernica, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti.

Također pogledajte


v • r • u
Katedrale u Hrvatskoj
Zagrebačka metropolija
Riječka metropolija
Splitsko-makarska metropolija
Đakovačko-osječka metropolija
Izravno podređeno Svetoj Stolici
Srpska pravoslavna crkva
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Požeška_katedrala&oldid=5787063"