Tuvalu: razlika između inačica

Tuvalu; Tuvalu
Zastava	Grb
	Himna; Tuvalu mo te Atua
	Položaj Tuvalua
Glavni grad	Funafuti
Službeni jezik	tuvaluanski i engleski
Državni vrh
- Kraljica	Elizabeta II.; generalna guvernerica Teniku Talesi Honolulu
- Predsjednik Vlade	Kausea Natano
Neovisnost	Od Ujedinjenog Kraljevstva 1. listopada 1978.
Površina	190. po veličini
- ukupno	26 km2
- % vode	0 %
Stanovništvo	193. po veličini
- ukupno (2004)	11.468
- gustoća	441/km2
Valuta	australski dolar (i lokalni tuvaluski dolar) (100 centa)
Pozivni broj	+688
Vremenska zona	UTC +12
Internetski nastavak	.tv

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 21. ožujka 2021. u 19:33

Tuvalu je otočna država u Tihom oceanu južno od Kiribatija i sjeverno od Fidžija.

Član je Commonwealtha, a britanska kraljica formalni je šef države. Po broju stanovnika je na pretposljednjem mjestu među državama svijeta, ispred Vatikana. Velik dio prihoda državnog proračuna dolazi od pristojbi za korištenje internetske domene Tuvalua, .tv.

Prirodna obilježja

Tuvalu je smješten u jugozapadnom dijelu Tihog oceana. Sastoji se od 9 koraljnih otoka u nizu, od kojih je 5 atola. Na otocima nema izvora niti stalnih vodotoka. Vegetacija je skromna, tek kokosove palme.

Klima

Klima je topla, tropsko-oceanska, s malo vremenskih promjena tijekom godine; prosječna temperatura je oko 30 stupnjeva; velika količina oborina s prosjekom oko 350 - (cm / m²) - i česte pojave uragana - teški cikloni su pogodili otoka 1894., 1972. i 1990. Najviše oborina ima u studenom i veljači.

Kratka povijest

Prvi stanovnici Tuvalua dolaze u 14. stoljeću sa Samoe i Tonge. Prvi Europljani koji si prolazili pokraj nekih otoka bili su Španjolci. Sredinom 19. stoljeća na otoke dolaze protestantski misionari, a 1892. godine Velika Britanija proglašava protektorat. 1. listopada. 1978. Tuvalu postaje parlamentarna monarhija u okviru Commonwealtha.

Gospodarstvo

Voćarstvo i ribarstvo su glavni gospodarski resursi na otocima. Oko 1.000 turista godišnje posjeti Tuvalu. Državni prihodi najviše dolaze od filatelije i davanja u zakup internet domene .tv. Oko 1.000 radnika radi na susjednom otoku Nauru. BDP po stanovniku iznosi oko 1.100 $.

Međunarodni odnosi

Tuvalu održava bliske odnose sa Fidžijem i Australijom. Tuvalu također održava diplomatske odnose s Republikom Kinom (Tajvan), koja je i jedina nacija koja ima stalnu veleposlanstvo na otoku Tuvalu i jedan je od najvećih donatora financijske pomoći. Nijedno drugo veleposlanstvo ne postoji na otocima. SAD ima veleposlanstvo na otoku Fidžiju i tamošnji američki veleposlanik je akreditiran za diplomatske odnose i sa Tuvaluom.

Tuvalu u svijetu

Tuvalu je članica nekoliko svjetskih organizacija: AsDB, Commonwealth, Ujedinjeni narodi, ESCAP, Intelsat, ITU , Sparteca, UNESCO, Svjetska trgovinska organizacija i druge.

Administrativne oblasti

Stanovništvo Tuvalua je raštrkano na 9 otoka, od kojih su 5 atoli.

Lokalne oblasti koje se sastoje od više od jednog otoka:

Funafuti
Nanumea
Nui
Nukufetau
Nikulele
Vaitupu

Lokalne oblasti koje se sastoje od samo jednog otoka:

Nanumaga
Niulakita
Niutao

Vanjske poveznice

Službena stranica države

@@ Redak 20: / Redak 20: @@
   godina_popisa               = 2004       |
   gustoća_stanovništva        = 441 |
-  neovisnost                  = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] [[1. listopada]] [[1978]].|
+  neovisnost                  = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] [[1. listopada]] [[1978.]]|
   valuta                      = [[australski dolar]] (i lokalni [[tuvaluski dolar]])|
   stoti_dio_valute            = 100 centa |
@@ Redak 41: / Redak 41: @@
 === Klima ===
-Klima je topla, tropsko-oceanska, s malo vremenskih promjena tijekom godine; prosječna temperatura je oko 30 stupnjeva; velika količina oborina s prosjekom oko 350 - (cm / m²) - i česte pojave [[Uragan|uragana]] - teški cikloni su pogodili otoka [[1894.]], [[1972.]] i [[1990]]. Najviše oborina ima u studenom i veljači.
+Klima je topla, tropsko-oceanska, s malo vremenskih promjena tijekom godine; prosječna temperatura je oko 30 stupnjeva; velika količina oborina s prosjekom oko 350 - (cm / m²) - i česte pojave [[Uragan|uragana]] - teški cikloni su pogodili otoka [[1894.]], [[1972.]] i [[1990.]] Najviše oborina ima u studenom i veljači.
 == Kratka povijest ==
-Prvi stanovnici Tuvalua dolaze u 14. stoljeću sa [[Samoa|Samoe]] i [[Tonga|Tonge]]. Prvi Europljani koji si prolazili pokraj nekih otoka bili su [[Španjolci]]. Sredinom 19. stoljeća na otoke dolaze protestantski misionari, a [[1892]]. godine [[Velika Britanija]] proglašava protektorat. [[1. listopada]]. [[1978]]. Tuvalu postaje parlamentarna monarhija u okviru [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealth]]a.
+Prvi stanovnici Tuvalua dolaze u 14. stoljeću sa [[Samoa|Samoe]] i [[Tonga|Tonge]]. Prvi Europljani koji si prolazili pokraj nekih otoka bili su [[Španjolci]]. Sredinom 19. stoljeća na otoke dolaze protestantski misionari, a [[1892.]] godine [[Velika Britanija]] proglašava protektorat. [[1. listopada]]. [[1978.]] Tuvalu postaje parlamentarna monarhija u okviru [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealth]]a.
 == Gospodarstvo ==