2 Pallas: razlika između inačica
m Ispr |
m →top: točke u wikipoveznice s godinama |
||
Redak 6: | Redak 6: | ||
| slika_opis = |
| slika_opis = |
||
| discoverer=[[Heinrich Wilhelm Olbers]] |
| discoverer=[[Heinrich Wilhelm Olbers]] |
||
| discovery_date=[[28. ožujka]], [[1802]] |
| discovery_date=[[28. ožujka]], [[1802.]] |
||
| designations = |
| designations = |
||
| category=[[glavni asteroidni pojas]] |
| category=[[glavni asteroidni pojas]] |
||
| epoch=[[14. srpnja]], [[2004]] ([[Julijanski dan|JD]] 2453200.5) |
| epoch=[[14. srpnja]], [[2004.]] ([[Julijanski dan|JD]] 2453200.5) |
||
| semimajor=414.717 [[Gm]] (2.772 [[AJ]]) |
| semimajor=414.717 [[Gm]] (2.772 [[AJ]]) |
||
| perihelion=319.358 Gm (2.135 AJ) |
| perihelion=319.358 Gm (2.135 AJ) |
||
Redak 31: | Redak 31: | ||
| temperature=~164 [[Kelvin|K]]}} |
| temperature=~164 [[Kelvin|K]]}} |
||
'''2 Pallas''' je [[asteroid]] koji otkriven odmah nakon [[1 Ceres|Ceresa]]. Otkrio ga je [[Heinrich Wilhelm Olbers]], [[28. ožujka]] [[1802]] |
'''2 Pallas''' je [[asteroid]] koji otkriven odmah nakon [[1 Ceres|Ceresa]]. Otkrio ga je [[Heinrich Wilhelm Olbers]], [[28. ožujka]] [[1802.]] Dobio je ime po [[Pallas (mitologija)|Pallas]] iz [[grčka mitologija|grčke mitologije]], kćeri [[Triton (mitologija)|Triton]]a i prijateljice od [[Atena (mitologija)|Atene]]. |
||
[[Datoteka:Moon and Asteroids 1 to 10 at 10 km per px.png|mini|lijevo|Usporedba dimenzija [[Mjesec]]a (veliki krug) i prvih 10 asteroida]] |
[[Datoteka:Moon and Asteroids 1 to 10 at 10 km per px.png|mini|lijevo|Usporedba dimenzija [[Mjesec]]a (veliki krug) i prvih 10 asteroida]] |
||
Redak 40: | Redak 40: | ||
Astronomi su u nekoliko navrata imali priliku promatrati [[okultacija|okultaciju]] [[zvijezda]] Pallasom, odnosno prolazak Pallasa ispred neke zvijezde. Precizno mjerenje trajanja okultacije pomoglo je odrediti [[promjer]] Pallasa. |
Astronomi su u nekoliko navrata imali priliku promatrati [[okultacija|okultaciju]] [[zvijezda]] Pallasom, odnosno prolazak Pallasa ispred neke zvijezde. Precizno mjerenje trajanja okultacije pomoglo je odrediti [[promjer]] Pallasa. |
||
Tijekom okultacije [[29. svibnja]] [[1979]], objavljeno je otkriće i malog Pallasovog [[prirodni satelit|satelita]], promjera oko 1 [[km]], no otkriće nije kasnije potvrđeno. Godine [[1980]] |
Tijekom okultacije [[29. svibnja]] [[1979.]], objavljeno je otkriće i malog Pallasovog [[prirodni satelit|satelita]], promjera oko 1 [[km]], no otkriće nije kasnije potvrđeno. Godine [[1980.]], objavljeno je <!-- [[:en:speckle interferometry]] --> da je, uz pomoć [[interferometar|interferometra]], otkriven Pallasov satelit promjera oko 175, no ta je tvrdnja kasnije povučena. |
||
Palas još uvijek nije posjetila nijedna [[svemirska letjelica]], no postoji mogucnost da se letjelica [[Dawn (letjelica)|Dawn]], nakon sto obavi primarni dio misije koji uključuje istraživanje asteroida [[1 Ceres]] i [[4 Vesta]], preusmjeri prema Pallasu. |
Palas još uvijek nije posjetila nijedna [[svemirska letjelica]], no postoji mogucnost da se letjelica [[Dawn (letjelica)|Dawn]], nakon sto obavi primarni dio misije koji uključuje istraživanje asteroida [[1 Ceres]] i [[4 Vesta]], preusmjeri prema Pallasu. |
Inačica od 21. ožujka 2021. u 20:08
2 Pallas
| |
---|---|
Otkriće | |
Otkrio | Heinrich Wilhelm Olbers |
Datum otkrića | 28. ožujka, 1802. |
Kategorija | glavni asteroidni pojas |
Orbitalni elementi Epoha 14. srpnja, 2004. (JD 2453200.5) | |
Velika poluos | 414.717 Gm (2.772 AJ) |
Perihel | 319.358 Gm (2.135 AJ) |
Afel | 510.077 Gm (3.410 AJ) |
Ekscentricitet | 0.230 |
Orbitalni period | 1685.927 d (4.62 a) |
Inklinacija | 34.852° |
Longit. uzl. čv. | 173.166° |
Argument perihela | 310.529° |
Srednja anomalija | 346.022° |
Prosječna orbitalna brzina | 17.89 km/s |
Fizičke osobine | |
Dimenzije | 570×525×482 km |
Masa | 2.06×1020 kg |
Gustoća | 4.2 g/cm³ |
Gravitacija na površini | 0.16 m/s² |
Brzina oslobađanja | 0.35 km/s |
Period rotacije | 0.32555 d |
Spektralna klasa | U |
Albedo | 0.159 |
Prosječna površinska temperatura | ~164 K |
2 Pallas je asteroid koji otkriven odmah nakon Ceresa. Otkrio ga je Heinrich Wilhelm Olbers, 28. ožujka 1802. Dobio je ime po Pallas iz grčke mitologije, kćeri Tritona i prijateljice od Atene.
Pallas je drugi po veličini asteroid glavnog pojasa. Volumen mu je neznatno je veći od Vestinog, no masa mu je za četvrtinu manja od Vestine. Pallas obilazi Sunce sredinom asteroidnog pojasa, no njegova putanja ima nesto veću inklinaciju (39°) i ekscentricitet (0.23) od ostalih asteroida njegovih dimenzija.
Sastav Pallasa je jedinstven među asteroidima, no dosta je sličan asteroidima C-tipa.
Astronomi su u nekoliko navrata imali priliku promatrati okultaciju zvijezda Pallasom, odnosno prolazak Pallasa ispred neke zvijezde. Precizno mjerenje trajanja okultacije pomoglo je odrediti promjer Pallasa.
Tijekom okultacije 29. svibnja 1979., objavljeno je otkriće i malog Pallasovog satelita, promjera oko 1 km, no otkriće nije kasnije potvrđeno. Godine 1980., objavljeno je da je, uz pomoć interferometra, otkriven Pallasov satelit promjera oko 175, no ta je tvrdnja kasnije povučena.
Palas još uvijek nije posjetila nijedna svemirska letjelica, no postoji mogucnost da se letjelica Dawn, nakon sto obavi primarni dio misije koji uključuje istraživanje asteroida 1 Ceres i 4 Vesta, preusmjeri prema Pallasu.
Kemijski element paladij (atomski broj 46, oznaka Pd) je nazvan po Pallasu.