Mato Vodopić: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m točke u wikipoveznice s godinama |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
| slika_širina = 200 px |
| slika_širina = 200 px |
||
| slika_opis = |
| slika_opis = |
||
| datum_rođenja = [[13. prosinca]] [[1816]] |
| datum_rođenja = [[13. prosinca]] [[1816.]] |
||
| mjesto_rođenja = [[Dubrovnik]] |
| mjesto_rođenja = [[Dubrovnik]] |
||
| datum_smrti = [[13. ožujka]] [[1893]] |
| datum_smrti = [[13. ožujka]] [[1893.]] |
||
| mjesto_smrti = [[Dubrovnik]] |
| mjesto_smrti = [[Dubrovnik]] |
||
| svećenik = |
| svećenik = |
||
| Redak 15: | Redak 15: | ||
| grb = |
| grb = |
||
}} |
}} |
||
'''Mato Vodopić''' ([[Dubrovnik]], [[13. prosinca]] [[1816]] |
'''Mato Vodopić''' ([[Dubrovnik]], [[13. prosinca]] [[1816.]] - Dubrovnik, [[13. ožujka]] [[1893.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] teolog, biskup, književnik i prirodoslovac. |
||
== Životopis == |
== Životopis == |
||
Studirao je [[filozofija|filozofiju]] i [[teologija|teologiju]] u Zadru. Bio je [[Dubrovačka biskupija|dubrovački]] [[biskup]] od [[1882]] |
Studirao je [[filozofija|filozofiju]] i [[teologija|teologiju]] u Zadru. Bio je [[Dubrovačka biskupija|dubrovački]] [[biskup]] od [[1882.]] do [[1893.]] godine. Jedan je od prvih hrvatskih pripovjedača koji je tematski i stilski blizak [[realizam (književnost)|realizmu]]. Djelovao je i kao amater prirodoslovac, prikupljajući narodna imena biljaka koje je slao [[Bogoslav Šulek|B. Šuleku]]. Nakon [[1849.]] godine kuća braće Pucić je postala središte okupljanja dubrovačke inteligencije, u kojoj su se često navraćali (osim braće Pucić i Mate Vodopić) [[Antun Kaznačić]], [[Ivan August Kaznačić]], [[Antun Pasko Kazali]], [[Mato Natali]], [[Pero Marinović]], [[Ivo Vojnović]], [[Frano Supilo]] i mnogi drugi. |
||
Njegov prvi rad, roman ''[[Marija Konavoka]]'' pisan prema istinitom događaju,<ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/vijesti/kultura/clanak/id/458165/200obljetnica-roenja-biskupa-i-knjizevnika-mata-vodopica Dubrovački vjesnik, 200.obljetnica rođenja biskupa i književnika Mata Vodopića], objavljeno 14. prosinca 2016., pristupljeno 22. srpnja 2018.</ref> ostao je nedovršen, a objavljen je u dijelovima od 1863. Za ovaj roman je zanimljivo da su ga završili Niko Vodopić (Matov brat), [[Juraj Carić]] i [[Marcel Kušar]]. Njegov drugi rad, kratki roman, ''[[Tužna Jele]]'' je završen [[1868]] |
Njegov prvi rad, roman ''[[Marija Konavoka]]'' pisan prema istinitom događaju,<ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/vijesti/kultura/clanak/id/458165/200obljetnica-roenja-biskupa-i-knjizevnika-mata-vodopica Dubrovački vjesnik, 200.obljetnica rođenja biskupa i književnika Mata Vodopića], objavljeno 14. prosinca 2016., pristupljeno 22. srpnja 2018.</ref> ostao je nedovršen, a objavljen je u dijelovima od 1863. Za ovaj roman je zanimljivo da su ga završili Niko Vodopić (Matov brat), [[Juraj Carić]] i [[Marcel Kušar]]. Njegov drugi rad, kratki roman, ''[[Tužna Jele]]'' je završen [[1868.]] godine, i bio je iznimno popularan među Dubrovčanima i Konavljanima, mnogo puta se ovaj rad i igrao na sceni [[Dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkih ljetnih igara]]. Treći njegov rad, nezavršen isto kao prvi, Na doborskijem razvalinam , objavljen je 1881. godine. |
||
Od [[1878]] |
Od [[1878.]] do [[1884.]] godine Mato Vodopić je pisao u časopisu ''[[Slovinac]]''. Još dvije knjige koje je poslije napisao su ''[[Đenevrija]]'', tiskana u časopisu ''Srđ''.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=65156 Hrvatska enciklopedija, Mato Vodopić], pristupljeno 22. srpnja 2018.</ref> |
||
==Djela== |
==Djela== |
||
Inačica od 21. ožujka 2021. u 21:19
| Monsinjor Mato Vodopić | |
|---|---|
| Dubrovački biskup Trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj | |
 | |
| Rođen | 13. prosinca 1816. Dubrovnik |
| Umro | 13. ožujka 1893. Dubrovnik |
| Portal: Kršćanstvo | |
| Portal o životopisima | |
Mato Vodopić (Dubrovnik, 13. prosinca 1816. - Dubrovnik, 13. ožujka 1893.), hrvatski teolog, biskup, književnik i prirodoslovac.
Životopis
Studirao je filozofiju i teologiju u Zadru. Bio je dubrovački biskup od 1882. do 1893. godine. Jedan je od prvih hrvatskih pripovjedača koji je tematski i stilski blizak realizmu. Djelovao je i kao amater prirodoslovac, prikupljajući narodna imena biljaka koje je slao B. Šuleku. Nakon 1849. godine kuća braće Pucić je postala središte okupljanja dubrovačke inteligencije, u kojoj su se često navraćali (osim braće Pucić i Mate Vodopić) Antun Kaznačić, Ivan August Kaznačić, Antun Pasko Kazali, Mato Natali, Pero Marinović, Ivo Vojnović, Frano Supilo i mnogi drugi.
Njegov prvi rad, roman Marija Konavoka pisan prema istinitom događaju,[1] ostao je nedovršen, a objavljen je u dijelovima od 1863. Za ovaj roman je zanimljivo da su ga završili Niko Vodopić (Matov brat), Juraj Carić i Marcel Kušar. Njegov drugi rad, kratki roman, Tužna Jele je završen 1868. godine, i bio je iznimno popularan među Dubrovčanima i Konavljanima, mnogo puta se ovaj rad i igrao na sceni Dubrovačkih ljetnih igara. Treći njegov rad, nezavršen isto kao prvi, Na doborskijem razvalinam , objavljen je 1881. godine.
Od 1878. do 1884. godine Mato Vodopić je pisao u časopisu Slovinac. Još dvije knjige koje je poslije napisao su Đenevrija, tiskana u časopisu Srđ.[2]
Djela
- "Marija Konavoka" - roman,
- "Tužna Jele" (1868.) - roman,
- "Robinjica" (1875.) - romantična poema.
Izvori
- ↑ Dubrovački vjesnik, 200.obljetnica rođenja biskupa i književnika Mata Vodopića, objavljeno 14. prosinca 2016., pristupljeno 22. srpnja 2018.
- ↑ Hrvatska enciklopedija, Mato Vodopić, pristupljeno 22. srpnja 2018.
Poveznice
| Prethodnik: | Dubrovački biskup Trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj |
Nasljednik: |
| Ivan Zafron | Josip Marčelić |