Marijan Radanović: razlika između inačica

Dodaj poveznice
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
Novija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Marijan Radanović''' (Severin kraj Bjelovara, 1921. - Karlovac, 16. kolovoza 2014.) - hrvatski katol...«.
 
m →‎top: točke u wikipoveznice s godinama
Redak 1: Redak 1:
'''Marijan Radanović''' ([[Severin (općina)|Severin]] kraj [[Bjelovar]]a, [[1921]]. - [[Karlovac]], [[16. kolovoza]] [[2014]].) - [[hrvat]]ski [[katolik|katolički]] [[svećenik]], [[monsinjor]], graditelj [[Nacionalno svetište sv. Josipa|Nacionalnog svetišta sv. Josipa]] u [[Karlovac|Karlovcu]] i dugogodišnji župnik župe BDM Snježne u Karlovcu na [[Dubovac|Dubovcu]].
'''Marijan Radanović''' ([[Severin (općina)|Severin]] kraj [[Bjelovar]]a, [[1921.]] - [[Karlovac]], [[16. kolovoza]] [[2014.]]) - [[hrvat]]ski [[katolik|katolički]] [[svećenik]], [[monsinjor]], graditelj [[Nacionalno svetište sv. Josipa|Nacionalnog svetišta sv. Josipa]] u [[Karlovac|Karlovcu]] i dugogodišnji župnik župe BDM Snježne u Karlovcu na [[Dubovac|Dubovcu]].


Rodio se u Severinu kraj Bjelovaru 1921. godine. Za svećenika ga je zaredio [[kardinal]] [[Alojzije Stepinac]] [[1945]]. godine. Mons. Radanović svojih je devet prvih godina svećeničke službe bio upravitelj župa [[Hrastovica]] i [[Čuntić]] u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]]. U Karlovac je došao 1955. godine te ostaje dubovački župnik gotovo 60 godina, do [[1999]]. godine kada odlazi u [[mirovinu|mirovinu]] sa 78 godina.<ref>http://www.zg-nadbiskupija.hr/dokumenti/aktualnosti/preminuo-mons-marijan-radanovic Preuzeto 29. listopada 2017.</ref> Istakao se vrlo požrtvovnim pastoralnim radom stekavši veliku naklonost Karlovčana.
Rodio se u Severinu kraj Bjelovaru 1921. godine. Za svećenika ga je zaredio [[kardinal]] [[Alojzije Stepinac]] [[1945.]] godine. Mons. Radanović svojih je devet prvih godina svećeničke službe bio upravitelj župa [[Hrastovica]] i [[Čuntić]] u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]]. U Karlovac je došao 1955. godine te ostaje dubovački župnik gotovo 60 godina, do [[1999.]] godine kada odlazi u [[mirovinu|mirovinu]] sa 78 godina.<ref>http://www.zg-nadbiskupija.hr/dokumenti/aktualnosti/preminuo-mons-marijan-radanovic Preuzeto 29. listopada 2017.</ref> Istakao se vrlo požrtvovnim pastoralnim radom stekavši veliku naklonost Karlovčana.


Isprva je u Karlovcu smješten u skučenom tavanskom prostoru starog župnog dvora, jer je komunistička vlast uselila u njega Partijsku školu, a iselila dotadašnjeg [[župnik]]a. Uz pomoć svojih župljana, odlučio je na mjestu nekadašnjeg [[ribnjak]]a a potom zapuštene [[bara|bare]] izgraditi novu [[crkva|crkvu]]. <ref>http://www.kafotka.net/2952 Preuzeto 29. listopada 2017.</ref> Gradnja crkve [[Sveti Josip|sv. Josipa]] započela je [[1968]]. godine. [[Kamen temeljac]] blagoslovio je tadašnji pomoćni [[biskup]] [[Franjo Kuharić]] [[14. srpnja]] [[1968.]], a crkvu je posvetio [[15. rujna]] [[1974]]. godine [[nadbiskup]] [[Franjo Šeper]]. Glavna projektantica bila je dipl. arh. [[Josipa Šponar Muth]].<ref>http://www.bitno.net/vijesti/hrvatska/325-obljetnica-proglasenja-sv-josipa-zastitnikom-hrvatskog-naroda/ Preuzeto 29. listopada 2017.</ref> Na ulazu u [[svetište]], na [[park]]ovnoj površini, nalazi se [[skulptura]] "Umornog putnika" – "Hodočasnika". Biskupska konferencija je 1987. donijela odluku da crkvu Sv. Josipa proglasi Nacionalnim svetištem svetog Josipa Crkve u Hrvata.<ref>http://kaportal.rtl.hr/mnostvo-vjernika-karlovcana-ispratilo Preuzeto 29. listopada 2017.</ref>
Isprva je u Karlovcu smješten u skučenom tavanskom prostoru starog župnog dvora, jer je komunistička vlast uselila u njega Partijsku školu, a iselila dotadašnjeg [[župnik]]a. Uz pomoć svojih župljana, odlučio je na mjestu nekadašnjeg [[ribnjak]]a a potom zapuštene [[bara|bare]] izgraditi novu [[crkva|crkvu]]. <ref>http://www.kafotka.net/2952 Preuzeto 29. listopada 2017.</ref> Gradnja crkve [[Sveti Josip|sv. Josipa]] započela je [[1968.]] godine. [[Kamen temeljac]] blagoslovio je tadašnji pomoćni [[biskup]] [[Franjo Kuharić]] [[14. srpnja]] [[1968.]], a crkvu je posvetio [[15. rujna]] [[1974.]] godine [[nadbiskup]] [[Franjo Šeper]]. Glavna projektantica bila je dipl. arh. [[Josipa Šponar Muth]].<ref>http://www.bitno.net/vijesti/hrvatska/325-obljetnica-proglasenja-sv-josipa-zastitnikom-hrvatskog-naroda/ Preuzeto 29. listopada 2017.</ref> Na ulazu u [[svetište]], na [[park]]ovnoj površini, nalazi se [[skulptura]] "Umornog putnika" – "Hodočasnika". Biskupska konferencija je 1987. donijela odluku da crkvu Sv. Josipa proglasi Nacionalnim svetištem svetog Josipa Crkve u Hrvata.<ref>http://kaportal.rtl.hr/mnostvo-vjernika-karlovcana-ispratilo Preuzeto 29. listopada 2017.</ref>


Objavio je velik broj vjerskih izdanja o sv. Josipu i katoličkoj vjeri.<ref>http://verbum.hr/knjige/put-istina-i-zivot-4082/ Preuzeto 29. listopada 2017.</ref> Bio je glavni urednik časopisa "[[Glasnik sv. Josipa]]" te generalni duhovnik [[Križari (katolički pokret)|Križarske organizacije]] u Hrvatskoj. <ref>http://krizari.hr/234/#more-234 Preuzeto 29. listopada 2017.</ref>
Objavio je velik broj vjerskih izdanja o sv. Josipu i katoličkoj vjeri.<ref>http://verbum.hr/knjige/put-istina-i-zivot-4082/ Preuzeto 29. listopada 2017.</ref> Bio je glavni urednik časopisa "[[Glasnik sv. Josipa]]" te generalni duhovnik [[Križari (katolički pokret)|Križarske organizacije]] u Hrvatskoj. <ref>http://krizari.hr/234/#more-234 Preuzeto 29. listopada 2017.</ref>

Inačica od 22. ožujka 2021. u 00:05

Marijan Radanović (Severin kraj Bjelovara, 1921. - Karlovac, 16. kolovoza 2014.) - hrvatski katolički svećenik, monsinjor, graditelj Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu i dugogodišnji župnik župe BDM Snježne u Karlovcu na Dubovcu.

Rodio se u Severinu kraj Bjelovaru 1921. godine. Za svećenika ga je zaredio kardinal Alojzije Stepinac 1945. godine. Mons. Radanović svojih je devet prvih godina svećeničke službe bio upravitelj župa Hrastovica i Čuntić u Sisačko-moslavačkoj županiji. U Karlovac je došao 1955. godine te ostaje dubovački župnik gotovo 60 godina, do 1999. godine kada odlazi u mirovinu sa 78 godina.[1] Istakao se vrlo požrtvovnim pastoralnim radom stekavši veliku naklonost Karlovčana.

Isprva je u Karlovcu smješten u skučenom tavanskom prostoru starog župnog dvora, jer je komunistička vlast uselila u njega Partijsku školu, a iselila dotadašnjeg župnika. Uz pomoć svojih župljana, odlučio je na mjestu nekadašnjeg ribnjaka a potom zapuštene bare izgraditi novu crkvu. [2] Gradnja crkve sv. Josipa započela je 1968. godine. Kamen temeljac blagoslovio je tadašnji pomoćni biskup Franjo Kuharić 14. srpnja 1968., a crkvu je posvetio 15. rujna 1974. godine nadbiskup Franjo Šeper. Glavna projektantica bila je dipl. arh. Josipa Šponar Muth.[3] Na ulazu u svetište, na parkovnoj površini, nalazi se skulptura "Umornog putnika" – "Hodočasnika". Biskupska konferencija je 1987. donijela odluku da crkvu Sv. Josipa proglasi Nacionalnim svetištem svetog Josipa Crkve u Hrvata.[4]

Objavio je velik broj vjerskih izdanja o sv. Josipu i katoličkoj vjeri.[5] Bio je glavni urednik časopisa "Glasnik sv. Josipa" te generalni duhovnik Križarske organizacije u Hrvatskoj. [6]

Preminuo je na glasu svetosti u bolnici u Karlovcu 16. kolovoza 2014. Njegov sprovod predvodio je zagrebački kardinal Josip Bozanić u pratnji 57 svećenika.[7]

Izvori

  1. ↑ http://www.zg-nadbiskupija.hr/dokumenti/aktualnosti/preminuo-mons-marijan-radanovic Preuzeto 29. listopada 2017.
  2. ↑ http://www.kafotka.net/2952 Preuzeto 29. listopada 2017.
  3. ↑ http://www.bitno.net/vijesti/hrvatska/325-obljetnica-proglasenja-sv-josipa-zastitnikom-hrvatskog-naroda/ Preuzeto 29. listopada 2017.
  4. ↑ http://kaportal.rtl.hr/mnostvo-vjernika-karlovcana-ispratilo Preuzeto 29. listopada 2017.
  5. ↑ http://verbum.hr/knjige/put-istina-i-zivot-4082/ Preuzeto 29. listopada 2017.
  6. ↑ http://krizari.hr/234/#more-234 Preuzeto 29. listopada 2017.
  7. ↑ https://www.vecernji.hr/vijesti/kardinal-bozanic-hvala-bogu-sto-nam-je-podario-naseg-marijana-956496 Preuzeto 29. listopada 2017.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Marijan_Radanović&oldid=5797238"