James Chadwick: razlika između inačica
Nadopunio James Chadwick |
|||
Redak 4: | Redak 4: | ||
| slika_širina = 200px |
| slika_širina = 200px |
||
| naslov = |
| naslov = |
||
| datum_rođenja = [[20. listopada]] [[1891]] |
| datum_rođenja = [[20. listopada]] [[1891.]] |
||
| mjesto_rođenja = [[Manchester]], [[Ujedinjeno kraljevstvo]] |
| mjesto_rođenja = [[Manchester]], [[Ujedinjeno kraljevstvo]] |
||
| datum_smrti = [[24. srpnja]] [[1974]] |
| datum_smrti = [[24. srpnja]] [[1974.]] |
||
| mjesto_smrti = [[Cambridge]], [[Ujedinjeno kraljevstvo]] |
| mjesto_smrti = [[Cambridge]], [[Ujedinjeno kraljevstvo]] |
||
| prebivalište = |
| prebivalište = |
||
Redak 27: | Redak 27: | ||
[[datoteka:Fission chain reaction.svg|220px|mini|lijevo|Jedna od mogućih [[Nuklearna lančana reakcija|nuklearnih fisijskih lančanih reakcija]]: 1. [[Atom]] [[uranij]]a-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – [[barij]]-141 i [[kripton]]-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu [[Energija nuklearne fuzije|energije vezanja]] (200 M[[eV]]). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju.]] |
[[datoteka:Fission chain reaction.svg|220px|mini|lijevo|Jedna od mogućih [[Nuklearna lančana reakcija|nuklearnih fisijskih lančanih reakcija]]: 1. [[Atom]] [[uranij]]a-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – [[barij]]-141 i [[kripton]]-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu [[Energija nuklearne fuzije|energije vezanja]] (200 M[[eV]]). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju.]] |
||
'''James Chadwick''' ([[Manchester]], [[20. listopada]] [[1891]] |
'''James Chadwick''' ([[Manchester]], [[20. listopada]] [[1891.]] - [[Cambridge]], [[24. srpnja]] [[1974.]]), [[UK|engleski]] [[fizičar]]. Studirao u [[Manchester]]u, [[Berlin]]u i [[Sveučilište u Cambridgeu|Cambridgeu]]. U Cavendishevu laboratoriju u Cambridgeu surađivao s [[Ernest Rutherford|E. Rutherfordom]]. Dvojica su znanstvenika izvodila nuklearne pokuse bombardirajući različite mete ([[Atomska jezgra|jezgre atoma]]) snopom [[Alfa-čestica|α-čestica]]. Chadwick je shvatio (1932.) da [[zračenje]] nastalo nakon bombardiranja jezgre [[berilij]]a (Be-9) ne može biti [[Gama-čestica|γ-zračenje]], kako se vjerovalo, nego električki neutralna čestica ([[neutron]]) približno jednake [[Relativna atomska masa|mase]] kao i [[proton]]. Za to otkriće i određenje mase neutrona, što je bio jedan od najvećih događaja u [[Fizika elementarnih čestica|fizici jezgre]], Chadwick je 1935. dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. <ref> '''Chadwick, James''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=11386] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> |
||
== Neutron == |
== Neutron == |
Inačica od 22. ožujka 2021. u 13:37
James Chadwick | |
Rođenje | 20. listopada 1891. Manchester, Ujedinjeno kraljevstvo |
---|---|
Smrt | 24. srpnja 1974. Cambridge, Ujedinjeno kraljevstvo |
Državljanstvo | Englez |
Polje | Fizika |
Institucija | Sveučilište u Liverpoolu, Sveučilište u Cambridgeu Projekt Manhattan |
Alma mater | Sveučilište u Manchesteru Sveučilište u Cambridgeu |
Akademski mentor | Ernest Rutherford |
Poznat po | Otkriće neutrona |
Istaknute nagrade | Nobelova nagrada za fiziku (1935.) |
Portal o životopisima |
James Chadwick (Manchester, 20. listopada 1891. - Cambridge, 24. srpnja 1974.), engleski fizičar. Studirao u Manchesteru, Berlinu i Cambridgeu. U Cavendishevu laboratoriju u Cambridgeu surađivao s E. Rutherfordom. Dvojica su znanstvenika izvodila nuklearne pokuse bombardirajući različite mete (jezgre atoma) snopom α-čestica. Chadwick je shvatio (1932.) da zračenje nastalo nakon bombardiranja jezgre berilija (Be-9) ne može biti γ-zračenje, kako se vjerovalo, nego električki neutralna čestica (neutron) približno jednake mase kao i proton. Za to otkriće i određenje mase neutrona, što je bio jedan od najvećih događaja u fizici jezgre, Chadwick je 1935. dobio Nobelovu nagradu za fiziku. [1]
Neutron
Neutron je električki neutralna elementarna čestica, sastavnica svih atomskih jezgri osim vodikove. Teorijski je predviđen 1920. (Ernest Rutherford), a otkriven pokusom 1932. (James Chadwick). Masa neutrona (1,675 ∙ 10–27 kg = 939,6 MeV/c²) nešto je veća od mase protona, na koji se slobodni neutron raspada slabim β-raspadom (n → p + e– + ν̄e), s vremenom poluraspada od 616 sekundi. Neutron ima spin ½ pa podliježe Fermi-Diracovoj statistici, a zbog svoje podstrukture (dva donja i jedan gornji kvark) ima magnetski moment (–1,913 nuklearnih magnetona). Neutron je građen od jednog gorneg (u) kvarka i dvaju donjih (d) kvarkova. Neutron vezan u atomskim jezgrama općenito je stabilan, no u beta-emiterima (jezgrama s viškom neutrona) raspada se kao slobodni neutron.
Budući da su električki neutralni, neutroni ne međudjeluju s atomskim omotačima, to jest ne gube kinetičku energiju ionizirajući atome, već kroz tvar prolaze slobodno sve dok se izravno ne sudare s atomskim jezgrama. Slobodni neutroni lakše od električki nabijenih čestica dolaze u dodir s atomskim jezgrama i mogu uzrokovati njihove pretvorbe (transformacije), u nuklearnim reaktorima mogu pokrenuti lančane reakcije (nuklearnu fisiju). S pomoću neutrona se dobivaju transuranijski elementi.
Zbog električne neutralnosti neutrone nije moguće izravno detektirati, nego se to ostvaruje sekundarnim učincima električki nabijenih čestica, koje ili dobiju energiju neutrona u izravnom sudaru ili nastaju prilikom nuklearnih reakcija izazvanih neutronima.
Antineutron se od neutrona razlikuje po tom što mu je magnetski moment suprotno orijentiran prema spinu. Otkriven je s pomoću akceleratora čestica bevatron 1956. [2]