Sudeti: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m →‎Osnivanje Čehoslovačke: dodavanje točke u wikipoveznice s godinama, replaced: 1918. → 1918.
Redak 11: Redak 11:
Sudeti se prvi puta spominju još [[1918.]] godine:
Sudeti se prvi puta spominju još [[1918.]] godine:


Dan-dva nakon osamostaljenja [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] ([[28. listopada]] [[1918]].) 4 oblasti u kojima su živjeli [[Nijemci]] - Njemačka Bohemija ([[Deutschböhmen]]), Sudeti (Sudetenland), Šumavska župa ([[Böhmerwaldgau]]) i Njemačka južna Moravska ([[Deutschsüdmähren]]) pokušale su se [[odcjepljenje|odcijepiti]] i pripojiti [[Austrija|Austriji]]. Čehoslovačka vlada je u periodu između 1. i 20. [[prosinac|prosinca]] [[1918.]], bez većih vojnih intervencija, povratila ova područja. Tijekom ovih sukoba, koji su često bili isprovocirani i to od obje strane, ubijeno je nekoliko desetina građana, pretežno Nijemaca. Ove žrtve su nacionalisti kasnije koristili za raspirivanje konflikta.
Dan-dva nakon osamostaljenja [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] ([[28. listopada]] [[1918.]]) 4 oblasti u kojima su živjeli [[Nijemci]] - Njemačka Bohemija ([[Deutschböhmen]]), Sudeti (Sudetenland), Šumavska župa ([[Böhmerwaldgau]]) i Njemačka južna Moravska ([[Deutschsüdmähren]]) pokušale su se [[odcjepljenje|odcijepiti]] i pripojiti [[Austrija|Austriji]]. Čehoslovačka vlada je u periodu između 1. i 20. [[prosinac|prosinca]] [[1918.]], bez većih vojnih intervencija, povratila ova područja. Tijekom ovih sukoba, koji su često bili isprovocirani i to od obje strane, ubijeno je nekoliko desetina građana, pretežno Nijemaca. Ove žrtve su nacionalisti kasnije koristili za raspirivanje konflikta.


Tadašnji Sudeti - ''Sudetenland'' u sjevernoj [[Moravska|Moravskoj]] i u [[Češka Šleska|Češkoj Šleziji]] zauzimali su površinu od oko 6.543 km<sup>2</sup> na kojoj je živjelo oko 650.000 stanovnika, a centar je bio u gradu [[Opava|Opavi]] (''Troppau'').
Tadašnji Sudeti - ''Sudetenland'' u sjevernoj [[Moravska|Moravskoj]] i u [[Češka Šleska|Češkoj Šleziji]] zauzimali su površinu od oko 6.543 km<sup>2</sup> na kojoj je živjelo oko 650.000 stanovnika, a centar je bio u gradu [[Opava|Opavi]] (''Troppau'').

Inačica od 22. ožujka 2021. u 14:04

Područje Sudeta nastanjeno Sudetskim Nijemcima
Čehoslovački vojnici patroliraju u gradu Krásná Lípa (njemački: Schönlinde) u Sudetima u rujnu 1938.
Etnička karta Austro-Ugarske 1911. godine: regije sa njemačkim jezikom označene roza bojom, a sa češkom većinom plavom bojom

Sudeti (njemački: Sudetenland, češki i slovački: Sudety, poljski: Kraj Sudetów) je naziv za pogranično područje u bivšoj Čehoslovačkoj današnjoj Češkoj Republici, na njenoj granici ka današnjoj Austriji, Njemačkoj i Poljskoj. U Sudetima je prije Drugog svjetskog rata živjelo većinom njemačko stanovništvo - tzv. Sudetski Nijemci.

Povijest

Osnivanje Čehoslovačke

Sudeti se prvi puta spominju još 1918. godine:

Dan-dva nakon osamostaljenja Čehoslovačke (28. listopada 1918.) 4 oblasti u kojima su živjeli Nijemci - Njemačka Bohemija (Deutschböhmen), Sudeti (Sudetenland), Šumavska župa (Böhmerwaldgau) i Njemačka južna Moravska (Deutschsüdmähren) pokušale su se odcijepiti i pripojiti Austriji. Čehoslovačka vlada je u periodu između 1. i 20. prosinca 1918., bez većih vojnih intervencija, povratila ova područja. Tijekom ovih sukoba, koji su često bili isprovocirani i to od obje strane, ubijeno je nekoliko desetina građana, pretežno Nijemaca. Ove žrtve su nacionalisti kasnije koristili za raspirivanje konflikta.

Tadašnji Sudeti - Sudetenland u sjevernoj Moravskoj i u Češkoj Šleziji zauzimali su površinu od oko 6.543 km2 na kojoj je živjelo oko 650.000 stanovnika, a centar je bio u gradu Opavi (Troppau).

Međuratni period

Tijekom 20-tih i 30-tih godina 20. stoljeća, termin Sudeti (Sudetenland) počeo se koristiti za većinu pograničnih oblasti čeških zemalja (uklj. Moravsku i Šleziju), gdje je sve do 1945. - 1946. godine živjela brojna njemačka manjina njih od 3 do 3,5 milijuna.

Prema uzoru Alpske zemlje/alpski Nijemci, Nijemci u Češkim zemaljama počeli su sebe nazivati sudetskim Nijemcima, a Češke zemlje su počeli zvati Sudetske zemlje.

Naziv Sudeti, koji je u međuvremenu dobio i političku konotaciju koju su njemački nacisti, uz podršku dijela njemačkog stanovništva koje je živjelo u Sudetima (prije svega Sudetonjemačke stranke - SdP), zloupotrebili za razbijanje predratne Čehoslovačke. Poslje Münchenskog sporazuma (1938.), kao Sudetenland se označavaju sva područja koje je ondašnja Čehoslovačka morala predati Hitlerovoj Njemačkoj.

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sudeti