Goran Šafarek: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→‎Publicistika: Ispravljen pravopis
Oznake: mobilni uređaj mobilna aplikacija Android
manje korekcije i uklanjanje dupliciranog teksta
Redak 29: Redak 29:


== Znanstveni i stručni rad ==
== Znanstveni i stručni rad ==
Sudjelovao je na brojnim projektima poput projekta UNDP-a na restauraciji močvarnih staništa uz rijeku Dravu, na predloženom projektu [[UNESCO]]-vog Biosfernog rezervata [[Drava]]-[[Mura]] te na biološkoj inventarizaciji uz rijeku Dravu pod vodstvom Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF), RiverWatch i dr. Godine [[2008.]] radio je inventarizaciju ptica i biljaka, a [[2009.]] inventarizaciju staništa u Posebnom zoološkom rezervatu [[Ušće Mure u Dravu|Veliki Pažut]] te potom kartiranje staništa Drave. Zabilježio je da se na [[Velebit]]u, nakon pedeset godina opet u Hrvatskoj pojavila rijetka vrsta ptice Charadrius morinellus. Radio je na više projekata povezanih s turizmom i održivim razvojem uz rijeku Dravu – izrada biciklističkih staza, poučnih staza, brošura, kasnije na razvoju turizma promatranja ptica. Radi na razvoju ekološkog turizma i turizma promatranja ptica. Surađivao je s Turističkom zajednicom grada [[Nin]]a. Radio je na projektu UNDP-a (COAST program) na zaštititi i održivom razvoju muljevito-pjeskovitih staništa [[Zadarska županija|Zadarske županije]]. Pokrenuo je edukativno-promotivni projekt "Rijeke Hrvatske".
Sudjelovao je na brojnim projektima poput projekta UNDP-a na restauraciji močvarnih staništa uz rijeku Dravu, na predloženom projektu [[UNESCO]]-vog Biosfernog rezervata [[Drava]]-[[Mura]] te na biološkoj inventarizaciji uz rijeku Dravu pod vodstvom Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF), RiverWatch i dr. Godine [[2008.]] radio je inventarizaciju ptica i biljaka, a [[2009.]] inventarizaciju staništa u Posebnom zoološkom rezervatu [[Ušće Mure u Dravu|Veliki Pažut]] te potom kartiranje staništa Drave. Zabilježio je da se na [[Velebit]]u, nakon pedeset godina opet u Hrvatskoj pojavila rijetka vrsta ptice Charadrius morinellus. Radio je na više projekata povezanih s turizmom i održivim razvojem uz rijeku Dravu – izrada biciklističkih staza, poučnih staza, brošura, kasnije na razvoju turizma promatranja ptica. Radi na razvoju ekološkog turizma i turizma promatranja ptica. Surađivao je s Turističkom zajednicom grada [[Nin]]a. Radio je na projektu UNDP-a (COAST program) na zaštititi i održivom razvoju muljevito-pjeskovitih staništa [[Zadarska županija|Zadarske županije]].
Godine 2008. s Tomislavom Šolićem započeo je nacionalni projekt ''Rijeke Hrvatske''. Glavni ciljevi projekta su promocija hrvatskih rijeka i njihova zaštita.
Od [[2011.]] posvetio se Hrvatskoj, zaštiti prirode, održivom razvoju, promociji kroz [[film]]ove i [[knjiga|knjige]].<ref>[https://prirodahrvatske.com/o-nama/ safarek.com - o nama], pristupljeno 22. ožujka 2021.</ref>
Od [[2011.]] posvetio se Hrvatskoj, zaštiti prirode, održivom razvoju, promociji kroz [[film]]ove i [[knjiga|knjige]].<ref>[https://prirodahrvatske.com/o-nama/ safarek.com - o nama], pristupljeno 22. ožujka 2021.</ref>

== Zaštita prirode ==
Radio je kao stručni suradnik za zaštitu okoliša Dravske lige (savez udruga). Sudjelovao je na projektu UNDP-a, na restauraciji močvarnih staništa uz rijeku Dravu, na predloženom projektu UNESCO-vog – [[Rezervat biosfere|Biosfernog rezervata]] Drava-Mura. Sudjelovao je na više projekata u vezi turizma i održivog razvoja – izrada biciklističkih staza, poučnih staza, brošura.
Godine 2008. s Tomislavom Šolićem započeo je nacionalni projekt "Rijeke Hrvatske". Glavni ciljevi projekta su promocija hrvatskih rijeka i njihova zaštita.


== Fotografija ==
== Fotografija ==
[[Datoteka:Goran-gaca.jpg|mini|130px|lijevo|Goran Šafarek na snimanju divljih ptica [[2005.]] godine u Venezueli]]Autor je nekoliko samostalnih fotografskih izložbi ("Džungle" – Muzej Koprivnica, "Džungle" - Prirodoslovni muzej u Zagrebu, "Ušće Mure" – Galerija Koprivnica, "Zelena planeta" – Koprivnica, "Rijeke Hrvatske" – Galerija SC u Zagrebu i druge). Fotografije su objavljivane na razglednicama i kalendarima. Održao je više znanstveno popularnih predavanja širom Hrvatske, na temu Drave, [[ekspedicija]] po [[tropi]]ma i drugo.
[[Datoteka:Goran-gaca.jpg|mini|130px|lijevo|Goran Šafarek na snimanju divljih ptica [[2005.]] godine u Venezueli]]Autor je nekoliko samostalnih fotografskih izložbi (''Džungle'' – Muzej Koprivnica, ''Džungle'' - Prirodoslovni muzej u Zagrebu, ''Ušće Mure'' – Galerija Koprivnica, ''Zelena planeta'' – Koprivnica, ''Rijeke Hrvatske'' – Galerija SC u Zagrebu i druge). Fotografije su objavljivane na razglednicama i kalendarima. Održao je više znanstveno popularnih predavanja širom Hrvatske, na temu Drave, [[ekspedicija]] po [[tropi]]ma i drugo.


== Časopisi ==
== Časopisi ==
Objavio je preko sto članaka (i tekstove i fotografije) u različitim časopisima: ''Meridijani'', ''[[National Geographic]]'', ''GEO'', ''[[Playboy]]'', ''Jet Set'', ''Moj planet'', ''Putovanja'', ''Croatia Airlines'', ''Naturfoto'' (Njemačka), ''Priroda'', ''Hrvatska vodoprivreda'', ''Hrvatske šume''. U ''Playboyu'' je uz brojne članke objavljivao i serijal kolumni "Iz dnevnika istraživača".
Objavio je preko sto članaka (i tekstove i fotografije) u različitim časopisima: ''Meridijani'', ''[[National Geographic]]'', ''GEO'', ''[[Playboy]]'', ''Jet Set'', ''Moj planet'', ''Putovanja'', ''Croatia Airlines'', ''Naturfoto'' (Njemačka), ''Priroda'', ''Hrvatska vodoprivreda'', ''Hrvatske šume''. U ''Playboyu'' je uz brojne članke objavljivao i serijal kolumni ''Iz dnevnika istraživača''.


== Istraživačke ekspedicije ==
== Istraživačke ekspedicije ==
Bio je sudionik ekspedicija Ande−Amazona 2000., Madagaskar 2001., Kostarika 2003., Madagaskar 2004., Venezuela 2005., Madagaskar 2007., Južna Afrika 2008., Ekvador 2009., Andamani 2010. i Šri Lanka 2010. Glavni ciljevi istraživanja posljednjih nekoliko ekspedicija bili su: rasprostranjenost, [[filogeografija]] i [[evolucija]] [[gmazovi|gmazova]] i [[vodozemci|vodozemaca]] tropskih područja. U [[Južna Afrika|Južnoj Africi]] je sudjelovao na projektu SARCA, odnosno na izradi "Crvene knjige ugroženih vrsta" gmazova Južne Afrike, [[Lesoto|Lesota]] i [[Svazi|Svazilanda]].
Bio je sudionik ekspedicija Ande−Amazona 2000., Madagaskar 2001., Kostarika 2003., Madagaskar 2004., Venezuela 2005., Madagaskar 2007., Južna Afrika 2008., Ekvador 2009., Andamani 2010. i Šri Lanka 2010. Glavni ciljevi istraživanja posljednjih nekoliko ekspedicija bili su: rasprostranjenost, [[filogeografija]] i [[evolucija]] [[gmazovi|gmazova]] i [[vodozemci|vodozemaca]] tropskih područja. U [[Južna Afrika|Južnoj Africi]] je sudjelovao na projektu SARCA, odnosno na izradi ''Crvene knjige ugroženih vrsta'' gmazova Južne Afrike, [[Lesoto|Lesota]] i [[Svazi|Svazilanda]].
U [[Ekvador]]skoj [[Amazona|Amazoni]] istraživao je evoluciju otrovnih, šarenih žaba. Prvi je došao do otkrića predacije [[osa]] na visećim nakupinama jaja (na drveću i grmlju) arborealnih žaba (Wasp predation on Malagasy frog egg clutches, Salamandra) na [[Madagaskar]]u. Surađivao je s lokalnim znanstvenicima i Sveučilištem u [[Braunschweig]]u, u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Prilikom tih istraživanja otkriveno je i desetak vrsta vodozemaca i gmazova. Najspektakularnije je bilo otkriće šarene zmije u [[Nacionalni park Masoala|Nacionalnom parku Masoala]] na Madagaskaru. Također je, za Madagaskarsku državnu agenciju ANGAP, sudjelovao u izradi pješačkih staza u Nacionalnom parku Ranomafana te općenito u razvoju turizma Madagaskara.<ref>[https://safarek.com/ekspedicije/ Safarek.com - Ekspedicije], pristupljeno 22. ožujka 2021.</ref>
U [[Ekvador]]skoj [[Amazona|Amazoni]] istraživao je evoluciju otrovnih, šarenih žaba. Prvi je došao do otkrića predacije [[osa]] na visećim nakupinama jaja (na drveću i grmlju) arborealnih žaba (Wasp predation on Malagasy frog egg clutches, Salamandra) na [[Madagaskar]]u. Surađivao je s lokalnim znanstvenicima i Sveučilištem u [[Braunschweig]]u, u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Prilikom tih istraživanja otkriveno je i desetak vrsta vodozemaca i gmazova. Najspektakularnije je bilo otkriće šarene zmije u [[Nacionalni park Masoala|Nacionalnom parku Masoala]] na Madagaskaru. Također je, za Madagaskarsku državnu agenciju ANGAP, sudjelovao u izradi pješačkih staza u Nacionalnom parku Ranomafana te općenito u razvoju turizma Madagaskara.<ref>[https://safarek.com/ekspedicije/ Safarek.com - Ekspedicije], pristupljeno 22. ožujka 2021.</ref>


== Publicistika ==
== Publicistika ==
Goran Šafarek je objavio više knjiga prirodne tematike, među kojima "Rijeke Hrvatske", "Životinje Hrvatske", "Priroda Hrvatske", "Vodena blaga Hrvatske", "Divlja priroda Hrvatske", "Ušće Mure hrvatska Amazona", "Crna Mlaka", a sudjelovao je kao koautor u još desetak knjiga. <ref>[https://prirodahrvatske.com/2021/02/03/nova-knjiga-divlja-priroda-hrvatske/ prirodahrvatske.com], pristupljeno 22. ožujka 2021.</ref>
Goran Šafarek je objavio više knjiga prirodne tematike, među kojima ''Rijeke Hrvatske'', ''Životinje Hrvatske'', ''Priroda Hrvatske'', ''Vodena blaga Hrvatske'', ''Divlja priroda Hrvatske'', ''Ušće Mure hrvatska Amazona'', ''Crna Mlaka'', a sudjelovao je kao koautor u još desetak knjiga. <ref>[https://prirodahrvatske.com/2021/02/03/nova-knjiga-divlja-priroda-hrvatske/ prirodahrvatske.com], pristupljeno 22. ožujka 2021.</ref>


== Film ==
== Film ==

Inačica od 23. ožujka 2021. u 09:48

Goran Šafarek

Goran Šafarek (2008.)
Rođenje 28. travnja 1977.
Koprivnica
Prebivalište Koprivnica
Državljanstvo hrvatsko
Poznat po Biologija
Portal o životopisima

Goran Šafarek Koprivnica, 28. travnja 1977., hrvatski je biolog, publicist, istraživač, fotograf, redatelj i snimatelj.

Životopis

Goran Šafarek rođen je u Koprivnici gdje je završio osnovnu školu i opću gimnaziju. Diplomirao je na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematički fakultetu u Zagrebu na kojemu se i zaposlio kao znanstveni novak – asistent. Radio je na znanstvenom istraživanju fitoplanktona Jadranskog mora. Sudjelovao je na projektu Jadran (Hrvatski nacionalni monitoring program Jadranskog mora). Bio je član uredništva znanstvenog časopisa Acta Botanica Croatica.

Znanstveni i stručni rad

Sudjelovao je na brojnim projektima poput projekta UNDP-a na restauraciji močvarnih staništa uz rijeku Dravu, na predloženom projektu UNESCO-vog Biosfernog rezervata Drava-Mura te na biološkoj inventarizaciji uz rijeku Dravu pod vodstvom Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF), RiverWatch i dr. Godine 2008. radio je inventarizaciju ptica i biljaka, a 2009. inventarizaciju staništa u Posebnom zoološkom rezervatu Veliki Pažut te potom kartiranje staništa Drave. Zabilježio je da se na Velebitu, nakon pedeset godina opet u Hrvatskoj pojavila rijetka vrsta ptice Charadrius morinellus. Radio je na više projekata povezanih s turizmom i održivim razvojem uz rijeku Dravu – izrada biciklističkih staza, poučnih staza, brošura, kasnije na razvoju turizma promatranja ptica. Radi na razvoju ekološkog turizma i turizma promatranja ptica. Surađivao je s Turističkom zajednicom grada Nina. Radio je na projektu UNDP-a (COAST program) na zaštititi i održivom razvoju muljevito-pjeskovitih staništa Zadarske županije. Godine 2008. s Tomislavom Šolićem započeo je nacionalni projekt Rijeke Hrvatske. Glavni ciljevi projekta su promocija hrvatskih rijeka i njihova zaštita. Od 2011. posvetio se Hrvatskoj, zaštiti prirode, održivom razvoju, promociji kroz filmove i knjige.[1]

Fotografija

Goran Šafarek na snimanju divljih ptica 2005. godine u Venezueli

Autor je nekoliko samostalnih fotografskih izložbi (Džungle – Muzej Koprivnica, Džungle - Prirodoslovni muzej u Zagrebu, Ušće Mure – Galerija Koprivnica, Zelena planeta – Koprivnica, Rijeke Hrvatske – Galerija SC u Zagrebu i druge). Fotografije su objavljivane na razglednicama i kalendarima. Održao je više znanstveno popularnih predavanja širom Hrvatske, na temu Drave, ekspedicija po tropima i drugo.

Časopisi

Objavio je preko sto članaka (i tekstove i fotografije) u različitim časopisima: Meridijani, National Geographic, GEO, Playboy, Jet Set, Moj planet, Putovanja, Croatia Airlines, Naturfoto (Njemačka), Priroda, Hrvatska vodoprivreda, Hrvatske šume. U Playboyu je uz brojne članke objavljivao i serijal kolumni Iz dnevnika istraživača.

Istraživačke ekspedicije

Bio je sudionik ekspedicija Ande−Amazona 2000., Madagaskar 2001., Kostarika 2003., Madagaskar 2004., Venezuela 2005., Madagaskar 2007., Južna Afrika 2008., Ekvador 2009., Andamani 2010. i Šri Lanka 2010. Glavni ciljevi istraživanja posljednjih nekoliko ekspedicija bili su: rasprostranjenost, filogeografija i evolucija gmazova i vodozemaca tropskih područja. U Južnoj Africi je sudjelovao na projektu SARCA, odnosno na izradi Crvene knjige ugroženih vrsta gmazova Južne Afrike, Lesota i Svazilanda. U Ekvadorskoj Amazoni istraživao je evoluciju otrovnih, šarenih žaba. Prvi je došao do otkrića predacije osa na visećim nakupinama jaja (na drveću i grmlju) arborealnih žaba (Wasp predation on Malagasy frog egg clutches, Salamandra) na Madagaskaru. Surađivao je s lokalnim znanstvenicima i Sveučilištem u Braunschweigu, u Njemačkoj. Prilikom tih istraživanja otkriveno je i desetak vrsta vodozemaca i gmazova. Najspektakularnije je bilo otkriće šarene zmije u Nacionalnom parku Masoala na Madagaskaru. Također je, za Madagaskarsku državnu agenciju ANGAP, sudjelovao u izradi pješačkih staza u Nacionalnom parku Ranomafana te općenito u razvoju turizma Madagaskara.[2]

Publicistika

Goran Šafarek je objavio više knjiga prirodne tematike, među kojima Rijeke Hrvatske, Životinje Hrvatske, Priroda Hrvatske, Vodena blaga Hrvatske, Divlja priroda Hrvatske, Ušće Mure hrvatska Amazona, Crna Mlaka, a sudjelovao je kao koautor u još desetak knjiga. [3]

Film

Od 2008. godine orijentirao se i na snimanje filmova. U suradnji s Hrvatskom televizijom snimio je dokumentarne filmove: Tajna šarene evolucije, Džungla u oceanu i Povratak zelenog raja, Crna Mlaka, Ušće Mure – hrvatska Amazona, Šoderica – podravsko more,[4]a za mađarski NP Dunav Drava i hrvatsku udrugu Zeleni Osijek snimio je film Srednje Podunavlje - srce europske divljine. Filmovi su uvršteni u program međunarodnih filmskih i TV festivala: Bar u Crnoj Gori, Beogradu (Green Screen Fest) i Sarajevu (Jahorinafest). 2017. godine snima film Sirija – zemlja na raskrižju,[5] koji je snimljen usred sirijskog rata, a emitiran je na HTV-u. 2019. dovršava film Zeleni krvotok Hrvatske koji je također emitiran je na HTV-u,[6]a međunarodna inačica Rivers of Croatia emitiran je na nekoliko europskih televizija.[7]

Nagrade i priznanja

  • 2010. – specijalna nagrada za filmove Džungla u oceanu i Povratak zelenog raja na Green Fest festivalu u Beogradu [8]
  • 2011. – medalja grada Koprivnice za sveukupni doprinos promicanju vrijednosti prirode u svrhu održivog razvoja[9]
  • 2013. – dm green city nagrada za film Srednje Podunavlje – srce europske divljine [10]
  • 2017. – nagrada za najbolju kratki film Šoderica - Podravsko more na Zagreb tourfilm festivalu[11]
  • 2019. – nagrada Velebitska degenija za najbolju fotografiju, priznanje Hrvatskog novinarskog društva[12]


Izvori

  1. safarek.com - o nama, pristupljeno 22. ožujka 2021.
  2. Safarek.com - Ekspedicije, pristupljeno 22. ožujka 2021.
  3. prirodahrvatske.com, pristupljeno 22. ožujka 2021.
  4. Drava.info - Zavirite u podvodni svijet Šoderice s Goranom Šafarekom, pristupljeno 22. ožujka 2021.
  5. HAVC - Sirija - zemlja na raskrižju, pristupljeno 22. ožujka 2021.
  6. 'Ovdje se krije pravo bogatstvo!': domaći znanstvenik snimio materijal neviđen kod nas, otkrio nam je zašto je nakon svega šokiran i deprimiran, pristupljeno 22. ožujka 2021.
  7. 3boxmedia.com - Rivers of Croatia, pristupljeno 22. ožujka 2021.
  8. https://greenfest.rs/green-fest-2010/ Greenfest.rs - Festival u brojkama, pristupljeno 22. ožujka 2021.
  9. https://koprivnica.hr/koprivnica/javna-priznanja-i-nagrade/ koprivnica.hr - Javna priznanja i nagrade, pristupljeno 22. ožujka 2021.
  10. http://www.osijek031.com/osijek.php?najava_id=46584 osijek031.com Vukovar: "Srednje Podunavlje – srce europske divljine" u popratnom programu 7.Vukovar film festivala, pristupljeno 22. ožujka 2021.
  11. Balduči film - Podravsko more, pristupljeno 22. ožujka 2021.
  12. www.hnd.hr - VELEBITSKU DEGENIJU DOBILI ŽELJKO BUKŠA, MIRJANA ŽUGEC-PAVIČIĆ, JAGODA BASTALIĆ I GORAN ŠAFAREK, pristupljeno 22. ožujka 2021.

Vanjske poveznice