Jan Mayen: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Redak 19: Redak 19:


[[Slika:JanMayen.jpg|200px|thumb|right|Glečer koji prekriva sjeverni dio otoka]]
[[Slika:JanMayen.jpg|200px|thumb|right|Glečer koji prekriva sjeverni dio otoka]]
Na sjeveru otoka se nalazi najsjeverniji aktivni vulkan na svijetu - Barentsberg. Zadnja erupcija ovog vulkana se dogodila u [[1985]]. godini. Vulkan je prekriven glečerom.
Na sjeveru otoka se nalazi najsjeverniji aktivni vulkan na svijetu - Barentsberg. Zadnja erupcija ovog vulkana se dogodila u [[1985]]. godini. Vulkan je prekriven ledenjakom.


==Gospodarstvo==
==Gospodarstvo==

Inačica od 11. ožujka 2007. u 14:48

Jan Mayen je gotovo nenaseljeni vulkanski otok (20 osoba) u sjevernom Atlantskom oceanu. Ovaj otok je dio kraljevine Norveške.

Povijest

Postoje indicije da je irski svećenik Brendan bio u blizini Jan Mayena u 6. stoljeću. Također postoje indicije da su vikinzi znali za postojanje ovog otoka. Danas je nemoguće potvrditi istinitost ovih navoda. U modernu europsku povijest Jan Mayen ulazi u 16. stoljeću kada mnogi engleski i nizozemski kitolovci počinju ploviti u blizini otoka. Pri otkriću ovog otoka u 1607. godini Henry Hudson ga je nazvao Hudson's Touches ili skraćeno Touches. Hudson nije bio jedini koji je pretendirao na otkriće ovog otoka. Tako su engleski kitolovci u 1611. dali otoku ime Trinity Island. Francuski kitolovac Jean Vrolicq mu je u 1612. dao ime Île de Richelieu. 1614. godine otok je od strane engleskog kapetana John Clarkea ponovo dobilo novo ime - Isabelle. Ali ni ovo ime nije bilo dugotrajno. Iste godine nizozemski kapetan Joris Carolus ga je nazvao Jan Meys Hoeck. Današnje ime vuče svoje porijeklo iz ovog imena.

Ubrzo nakon svog otkrića nizozemski kitolovci su na otoku uspostavili više baza. U ljetnim mjesecima na otoku je boravilo do 1.000 kitolovaca. Sredinom 16. stoljeća zbog naglog pada broja kitova u vodama oko Jan Mayena kitolovci su napustili otok. Tokom sljedećih 230 godina otok je bio nenaseljen. Početkom 20. stoljeća norveški lovci na lisice su počeli boraviti na otokuu tokom zimskih mjeseci. Norveška je službeno anektirala otok 8. svibnja 1929. godine.

Administracija

Povijesno unutar Norveške, Jan Mayen je činio jednu političku cjelinu zajedno sa Svalbardom. Danas za razliku od Svalbarda, Jan Mayen nema poseban status unutar Norveške. Kao takav Jan Mayen nema vladu ili neke druge političke institucije izvan Norveških institucija. Dio je norveškog kantona Nordland.

Političke podjele

Norveška je podjeljena u više oblasti ili kantona (Norveški fylke). Do 1. siječnja 1995. godine Jan Mayenom je upravljao guverner Svalbarda. Poslije ovog datuma Jan Mayen je administrativno postao dio kantona Nordland i njime upravlja guverner (Norveški fylkesmann) Nordlanda.

Zemljopis

Jan Mayen je vulkanski otok u sjevernom Atlantskom oceanu. More koje okružuje otok sa svih strana utječe u velikoj mjeri na vremenske prilike na otoku. Prosječna zimska temperatura na otoku je -5° C. Ljetnja prosječna temperatura je 5° C. Životinjski svijet na otoku je veoma oskudan i sastoji se većinom od ptica. Biljni svijet sačinjavaju većinom različite vrste mahovina.

Glečer koji prekriva sjeverni dio otoka

Na sjeveru otoka se nalazi najsjeverniji aktivni vulkan na svijetu - Barentsberg. Zadnja erupcija ovog vulkana se dogodila u 1985. godini. Vulkan je prekriven ledenjakom.

Gospodarstvo

Otok ne sadrži prirodne resurse koji se mogu iskoristiti u privredno-ekonomske svrhe. Ekonomska aktivnost se svodi na meterološku stanicu, manju vojnu bazu norveške vojske i pružanje usluga osoblju ove dvije baze. Uslijed djelovanja golfske struje većina vremenskih ciklona koji zahvaćaju Europu nastaju iznad Jan Mayena. Zbog ovoga meterološka stanica na Jan Mayenu se smatra jednom od najvažnijih u Europi.

Obala Jan Mayena je 124,1 kilometara duga i na njoj nema luka. Na otoku se nalazi ne asfaltirana zračna luka preko koje se dopremaju namirnice i ostali materijal za osoblje stacionirano na otoku. Od velike važnosti za Norvešku je ribolovna zona oko Jan Mayena koja se prostire na 296.611 kvadratnih kilometara. Do 1988. godine postojao je spor između Danske i Norveške oko ribolovnih zona između Grenlanda i Jan Mayena.

Jan Majenu zajedno sa Svalbardom je dodjeljena internet domena .sj. Trenutno ova domena nije u upotrebi.

Stanovništvo

Prije otkrića ovog otoka u 16. stoljeću otk je bio potpuno nenaseljen. Danas Jan Mayen broji 20 stanovnika. Svi stanovnici su porijeklom iz Norveške i na otoku borave kao dio posade meterološke ili vojne baze.

Kultura

Na otoku nema značajnih kulturnih događanja. Za vrijeme prve Internacionalne Polarne godine u 1855. / 1856. godini Austro-Ugarska polarna ekspedicija je boravila na otoku gotovo godinu dana.


Vanjske poveznice

Predložak:Link FA

Predložak:Link FA