Pragmatizam: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Pragmatizam''' (iz [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] ''pragma'' "djelovanje", "rad") označava filozofski stav koji smatra da su ideje dobre samo kao plan djelovanja i da imaju vrijednost prema učinku – ili prema koristi (kada ideja pomaže pri lakšem rješavanju problema i prilagodbi). |
'''Pragmatizam''' (iz [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] ''pragma'' "djelovanje", "rad") označava filozofski stav koji smatra da su ideje dobre samo kao plan djelovanja i da imaju vrijednost prema učinku – ili prema koristi (kada ideja pomaže pri lakšem rješavanju problema i prilagodbi). |
||
Kao školu razmišlanja u filozofiji, utemeljili su pragmatizam američki filozofi [[Charles Sanders Peirce]] (1838.-1913.), i [[William James]] (1842.-1910.); daljnjem razvitku je pridionio [[John Dewey]] (1859.-1952.). Američki filozofski pragmatizam karakterizira stajalište da pitanja značenja jezičnih pojmova valja razriješiti razmatrajući praktične konzekvence ideja obuhvaćenih tim pojmovima; da o istinitosti ideja valja raspravljati uzimajući u obzir dokaze koji razjašnjavaju u |
Kao školu razmišlanja u filozofiji, utemeljili su pragmatizam američki filozofi [[Charles Sanders Peirce]] (1838.-1913.), i [[William James]] (1842.-1910.); daljnjem razvitku je pridionio [[John Dewey]] (1859.-1952.). Američki filozofski pragmatizam karakterizira stajalište da pitanja značenja jezičnih pojmova valja razriješiti razmatrajući praktične konzekvence ideja obuhvaćenih tim pojmovima; da o istinitosti ideja valja raspravljati uzimajući u obzir dokaze koji razjašnjavaju u kolikoj mjeri te ideje ispunjavaju važne ljudske ciljeve; da je raspravljanje o temeljnim pitanjima stvarnosti, znanja i slično od slabe koristi; da oštre razlike u pojmovima zapravo ne postoje u stvarnosti koju se pojmovima nastoji opisati; da nije moguće postići prosvjetljenje pomoću nekakvog ''a priori'' znanja; da je dobro sve ono što promovira razumni dijalog, propitivanje i dublje razumijevanje, a loše sve ono što takav dijalog onemogućuje.<ref>{{Citiranje weba|url=https://philosophynow.org/issues/43/An_Introduction_to_Classic_American_Pragmatism|title=An Introduction to Classic American Pragmatism|author=Raymond Pfeiffer|date=2003.|language=engleski|publisher=Philosophy Now|accessdate=29. ožujka 2021.}}</ref> |
||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
Inačica od 29. ožujka 2021. u 14:32
Pragmatizam (iz starogrčkog pragma "djelovanje", "rad") označava filozofski stav koji smatra da su ideje dobre samo kao plan djelovanja i da imaju vrijednost prema učinku – ili prema koristi (kada ideja pomaže pri lakšem rješavanju problema i prilagodbi).
Kao školu razmišlanja u filozofiji, utemeljili su pragmatizam američki filozofi Charles Sanders Peirce (1838.-1913.), i William James (1842.-1910.); daljnjem razvitku je pridionio John Dewey (1859.-1952.). Američki filozofski pragmatizam karakterizira stajalište da pitanja značenja jezičnih pojmova valja razriješiti razmatrajući praktične konzekvence ideja obuhvaćenih tim pojmovima; da o istinitosti ideja valja raspravljati uzimajući u obzir dokaze koji razjašnjavaju u kolikoj mjeri te ideje ispunjavaju važne ljudske ciljeve; da je raspravljanje o temeljnim pitanjima stvarnosti, znanja i slično od slabe koristi; da oštre razlike u pojmovima zapravo ne postoje u stvarnosti koju se pojmovima nastoji opisati; da nije moguće postići prosvjetljenje pomoću nekakvog a priori znanja; da je dobro sve ono što promovira razumni dijalog, propitivanje i dublje razumijevanje, a loše sve ono što takav dijalog onemogućuje.[1]
Vanjske poveznice
Izvori
- ↑ Raymond Pfeiffer. 2003. An Introduction to Classic American Pragmatism (engleski). Philosophy Now. Pristupljeno 29. ožujka 2021.
| |||||||||||||||||||||||