Mijo Kišpatić: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Spomen-poprsje Miji Kišpatiću.jpg|thumb|mini|Spomen-poprsje Miji Kišpatiću u Osijeku]] |
|||
'''Mijo Kišpatić''' ([[Osijek]], [[22. rujna]] [[1851.]] - [[Zagreb]], [[17. svibnja]] [[1926.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[prirodoslovac]], [[mineralogija|mineralog]] i [[petrolog]]. |
'''Mijo Kišpatić''' ([[Osijek]], [[22. rujna]] [[1851.]] - [[Zagreb]], [[17. svibnja]] [[1926.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[prirodoslovac]], [[mineralogija|mineralog]] i [[petrolog]]. |
||
Inačica od 7. travnja 2021. u 20:18
Mijo Kišpatić (Osijek, 22. rujna 1851. - Zagreb, 17. svibnja 1926.), bio je hrvatski prirodoslovac, mineralog i petrolog.
Bio je prvi hrvatski mineralog.[1]
Životopis
Mijo Kišpatić rodio se je u Osijeku 1851. godine. Bavio se raznim područjima prirodoslovlja: petrografijom, mineralogijom, geologijom, seizmologijom, paleontologijom, zoologijom, botanikom, pedologijom pa čak i društvenim znanostima kao što je arheologija.
Bio je redoviti sveučilišni profesor Mudroslovnog (Filozofskog) fakulteta u Zagrebu, član JAZU (danas HAZU). Pisao je udžbenika iz petrografije, mineralogije i seizmografije. Bio je prvi doktor znanosti s područja prirodnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (tada Sveučilišta Franje Josipa I.) i to 7. svibnja 1881. godine. Pisao je i pod pseudonimom Mišo Kišpatić.[2]
Počeo je intenzivno proučavati potrese nakon potresa u Zagrebu 1880.[3]
Djela
Nepotpun popis:
- Životinje našozemske i njeke tudjozemske, 1-2. Zagreb, 1872.-1875.
- Zemljoznanstvo obzirom na šumarstvo i gospodarstvo, Zagreb, 1877.
- Slike iz rudstva, Zagreb, 1878., (prošireno izd. 1914., suautor Fran Tućan)
- Rudstvo za niže razrede srednjih škola, Zagreb, 1880. (8 izd. do 1920.)
- Slike iz geologije, Zagreb, 1880.
- Novovjeki izumi u znanosti, obrtu i umjetnosti, Zagreb, 1882. (suautor Ivan Šah) (prijetisak, Hrvatska zajednica tehničke kulture, Matica hrvatska, 1997.)
- Iz bilinskoga svieta, 1-3. Zagreb, 1884.-1889.
- Kukci, 1-2. Zagreb, 1886.-1887.
- Ribe, Zagreb, 1893.
Nagrade
- 1877.: Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, za djelo Slike iz rudstva.[4]
- 1879.: Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, za djelo Slike iz geologije.[4]
- 1884.: Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, za djelo Iz bilinskoga svieta. Knjiga prva.[5]
- 1885.: Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, za djelo Iz bilinskoga svieta. Knjiga druga.[5]
- 1886.: Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, za djelo Kukci. Prirodoslovne crtice. Knjiga prva.[5]
- 1887.: Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, za djelo Kukci. Prirodoslovne crtice. Knjiga druga.[5]
- 1888.: Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, za djelo Iz bilinskoga svieta. Knjiga treća.[5]
- 1892.: Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, za djelo Ribe: prirodoslovne i kulturne crtice.[6]
Izvori
- ↑ https://m.vecernji.hr/amp/vijesti/najgora-dva-potresa-u-hrvatskoj-povijesti-naspram-njih-svi-ostali-blijede-1457324
- ↑ Mijo Kišpatić, library.foi.hr, pristupljeno 22. srpnja 2017.
- ↑ https://m.vecernji.hr/amp/vijesti/najgora-dva-potresa-u-hrvatskoj-povijesti-naspram-njih-svi-ostali-blijede-1457324
- ↑ a b Tade Smičiklas, Franjo Marković, Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892.: spomen-knjiga, Izdanje Matice Hrvatske, Zagreb, 1892., str. 275.
- ↑ a b c d e Tade Smičiklas, Franjo Marković, Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892.: spomen-knjiga, Izdanje Matice Hrvatske, Zagreb, 1892., str. 276.
- ↑ Ribe : prirodoslovne i kulturne crtice / Dr. Mišo Kišpatić., library.foi.hr, pristupljeno 22. srpnja 2017.