Brne Karnarutić: razlika između inačica
m →Životopis: pravopis |
|||
| Redak 28: | Redak 28: | ||
== Životopis == |
== Životopis == |
||
Brne Karnarutić rođen je u [[Zadar|Zadru]] oko [[1515.]] godine kao potomak stare [[plemić]]ke obitelji. Nakon školovanja u Zadru studirao je pravo, vjerojatno u [[Padova|Padovi]]. Stupivši u mletačku vojsku došao je do čina [[satnik]]a [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|hrvatskoga konjaništva]] (capitaneus equitum Croatorum).<ref>''[[Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925]]'', Hrvatski štamparski zavod d.d., Zagreb, 1925., str. 128.</ref> Sudjelovao je u [[Mletačko-osmanski rat 1537. - 1540.|mletačko-osmanskome ratu]], [[1537.]] |
Brne Karnarutić rođen je u [[Zadar|Zadru]] oko [[1515.]] godine kao potomak stare [[plemić]]ke obitelji. Nakon školovanja u Zadru studirao je pravo, vjerojatno u [[Padova|Padovi]]. Stupivši u mletačku vojsku došao je do čina [[satnik]]a [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|hrvatskoga konjaništva]] (capitaneus equitum Croatorum).<ref>''[[Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925]]'', Hrvatski štamparski zavod d.d., Zagreb, 1925., str. 128.</ref> Sudjelovao je u [[Mletačko-osmanski rat 1537. - 1540.|mletačko-osmanskome ratu]], [[1537.]] – [[1540.]], kada je bio zapovjednikom odreda hrvatskoga konjaništva.<ref name="hbl"/> U Zadru je u razdoblju između [[1546.]] i [[1550.]] godine po tri mjeseca godišnje obavljao službu sudca egzaminatora.<ref name="hbl"/> [[1554.]] godine postao je »pravad govornik« (''causidicus nobilis'', govornik u parnicama), a sve do [[1570.]] godine u dokumentima se spominjao i kao [[Knez|knežev]] [[savjetnik]].<ref name="hbl"/> |
||
Umro je u Zadru [[1573.]] godine. Pokopan je u crkvi sv. Frane.<ref name="hbl"/> |
Umro je u Zadru [[1573.]] godine. Pokopan je u crkvi sv. Frane.<ref name="hbl"/> |
||
Inačica od 18. travnja 2021. u 17:13
| Brne Karnarutić | |
|---|---|
.JPG) Kip Brne Karnautića u Zadru | |
| Rođenje | 1515.?, Zadar, Hrvatska |
| Smrt | između 2. veljače i 27. srpnja 1573., Zadar, Hrvatska |
| Zanimanje | pravnik |
| Nacionalnost | Hrvat |
Važnija djela
| |
| Portal o životopisima | |
Brne Karnarutić (Zadar, 1515.? - Zadar, između 2. veljače i 27. srpnja 1573.)[1], bio je hrvatski pjesnik.
Životopis
Brne Karnarutić rođen je u Zadru oko 1515. godine kao potomak stare plemićke obitelji. Nakon školovanja u Zadru studirao je pravo, vjerojatno u Padovi. Stupivši u mletačku vojsku došao je do čina satnika hrvatskoga konjaništva (capitaneus equitum Croatorum).[2] Sudjelovao je u mletačko-osmanskome ratu, 1537. – 1540., kada je bio zapovjednikom odreda hrvatskoga konjaništva.[1] U Zadru je u razdoblju između 1546. i 1550. godine po tri mjeseca godišnje obavljao službu sudca egzaminatora.[1] 1554. godine postao je »pravad govornik« (causidicus nobilis, govornik u parnicama), a sve do 1570. godine u dokumentima se spominjao i kao knežev savjetnik.[1]
Umro je u Zadru 1573. godine. Pokopan je u crkvi sv. Frane.[1]
Književno stvaralaštvo
Karnarutićev opus čine dva posmrtno tiskana djela, povijesni ep Vazetje Sigeta grada (Mletci, 1584.) i romantični epilij Izvarsita gliubav i napochom nemila i nesrichna smart Pirema (Pirama!) i Tisbe sloxena po Barni Charnarutichiu Zadraninu (Mletci, 1586.).[1] Pisao je čakavskim narječjem.
Vazetje Sigeta grada
Karnarutićevo djelo Vazetje Sigeta grada (Mletci, 1584.), prvi hrvatski povijesni ep u hrvatskoj književnost koji opjeva sigetsku bitku i tragičnu pogibiju Nikole Šubića Zrinskoga i hrabrih branitelja Sigeta (1566.). Djelo je napisano prema kronici o sigetskoj bitci Podsjedanje i osvojenje Sigeta Franje Črnka,[3] tajnika i komornika Zrinskoga. Ep je posvećen Jurju Zrinskomu, Nikolinu sinu, a nastao je između 1568. i 1572. godine.[1] U djelu je zadržao povjesničarsku objektivnost, ne omalovažava protivničku stranu u ratu, razvidno je njegovo vojničko iskustvo. Hrvatsko mu je domoljublje u uskoj svezi s katoličkim stavom. To se vidi iz prizora kad prije završne bitke Zrinski svojoj vojsci govori kako je turska opsada "kazna za grijeh za moralne propuste kršćana u cijeloj državi".
Izdanja
- 1. izdanje, Mletci, 1584.[1][4](tiskao Rugier d'Alba)[5]
- 2. izdanje, Mletci, 1639.[1] (tiskao Bartul Ginami)[5]
- 3. izdanje, 1661. (prir. Petar Fodroci)[4][6][7]
- 4. izdanje, Vazetje Sigeta grada, složeno po Barni Karnarutiću Zadraninu: Uvod i tumač napisao Velimir Gaj, Narodna tiskanica, Zagreb, 1866. (uvod i tumač napisao Velimir Gaj)[8][9]
- Pretisak i kritičko izdanje, Liber, Zagreb, 1971.
Izvarsita gliubav...
Djelo Izvarsita gliubav i napochom nemila i nesrichna smart Pirema (Pirama!) i Tisbe sloxena po Barni Charnarutichiu Zadraninu (Mletci, 1586.), napisano prije Vazetja Sigeta grada, romantični je epilij, za kojega je priču Karnarutić preuzeo iz četvrtoga pjevanja Ovidijevih Metamorfoza te ju proširio dodatcima kojih u predlošku nema.[1] Posvetio ga je Antunu Vrančiću.[1] Drugo izdanje ove knjige tiskano je pod nazivom Izvarsna ljubav i napokon nemila i nesrićna smart Pirama i Tižbe, u Mletcima 1627. godine.
Izvori
- Skripte FFZG Starija hrvatska književnost - renesansa
- ↑ a b c d e f g h i j k Hrvatski biografski leksikon: Karnarutić, Barne, Milovan Tatarin (2009.), pristupljeno 3. rujna 2016.
- ↑ Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925, Hrvatski štamparski zavod d.d., Zagreb, 1925., str. 128.
- ↑ Vazetje Sigeta grada / Brne Karnarutić, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, pristupljeno pristupljeno 3. rujna 2016.
- ↑ a b Karnarutić, Brne Vazetye Szigheta grada / szlosheno po Barni Karnarutichiu Zadraninu, katalog.hazu.hr, pristupljeno 3. rujna 2016.
- ↑ a b Hrvatski biografski leksikon Milovan Tatarin: Karnarutić, Brne, 2009., pristupljeno 26. ožujka 2017.)
- ↑ Hrvatska enciklopedija: Fodroci, enciklopedija.hr, pristupljeno 3. rujna 2016.
- ↑ Analitički inventar. Obitelj Fodroci. 1549.-1887., izradila: Maja Pajnić, Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 2015., str. 2., pristupljeno 3. rujna 2016.
- ↑ Karnarutić, Brne Vazetje Sigeta grada / složeno po Barni Karnarutiću Zadraninu ; uvod i tumač napisao Velimir Gaj ; izdanje dra. Ljudevita Gaja., katalog.hazu.hr, pristupljeno 3. rujna 2016.
- ↑ Hrvatska enciklopedija: Gaj, Velimir, enciklopedija.hr, pristupljeno 3. rujna 2016.
Vanjske poveznice
| |||||||||||
