Meksička revolucija: razlika između inačica
m →top: točke u wikipoveznice s godinama |
m →top: pravopis |
||
Redak 4: | Redak 4: | ||
|slika=[[Datoteka:Collage revolución mexicana.jpg|250px]] |
|slika=[[Datoteka:Collage revolución mexicana.jpg|250px]] |
||
|opis slike= Prizori iz Meksičke revolucije |
|opis slike= Prizori iz Meksičke revolucije |
||
|vrijeme= [[1910.]] |
|vrijeme= [[1910.]] – [[1920.]] |
||
|mjesto= [[Meksiko]] |
|mjesto= [[Meksiko]] |
||
|povod= |
|povod= |
Inačica od 18. travnja 2021. u 17:20
Meksička revolucija | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
sukob: Revolución Mexicana | |||||||
Prizori iz Meksičke revolucije | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Zapovjednici | |||||||
Porfirio Díaz Bernardo Reyes Felix Diaz Victoriano Huerta |
Francisco I. Madero Pascual Orozco Emiliano Zapata Pancho Villa i dr. |
Meksička revolucija (špa. Revolución mexicana) je izraz, kojim se opisuju politička previranja, pučevi i serija građanskih ratova u Meksiku koji su okvirno trajali od 1910. do 1920. godine.
Otpočelo je kao nastojanje meksičkih liberala na čelu s Franciscom I. Maderom, da se svrgne dugogodišnji autokratski režim predsjednika Porfirija Diaza; godine 1911. je Diaz prisiljen odstupiti, te je novi predsjednik postao Madero. Njegovo oklijevanje, da provede popularne socijalne i ekonomske reforme izazvalo je nove pobune od radikalnih revolucionara, a početkom 1913. puč u kome ga je svrgnuo i ubio general Victoriano Huerta. Njega je pak, godine 1914. uz pomoć Pancha Ville i Emiliana Zapate svrgnuo Venustiano Carranza; odmah potom su se Villa i Zapata sukobili s Carranzom, koji ih postepeno uspio vojnički poraziti i prikupiti dovoljno političke podrške, da početkom 1917. ishodi donošenje novog ustava s brojnim reformama, koje su uključivale podjelu zemlje siromašnim seljacima i sekularizaciju države.
Taj se događaj ponekad navodi kao kraj revolucije, iako su se oružani sukobi nastavili još tri godine, a sam Carranza 1920. bio svrgnut u puču, koji je izveo njegov dotadašnji pristaša Alvaro Obregon. Novi režim je, međutim Ustav ostavio netaknutim i usprkos povremenim manjim ustancima i pobunama do kraja 1920.-ih, omogućio postepeno pretvaranje Meksika u jednu od politički najstabilnijih zemalja Latinske Amerike. Vrijednosti Meksičke revolucije predstavljale su političku platformu Nacionalne revolucionarne partije, danas poznate kao PRI, a koja je Meksikom formalno vladala od osnivanja 1929. do 2000. godine.
|