Lelja Dobronić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 18. travnja 2021. u 18:16

Lelja Dobronić (Zagreb, 19. travnja 1920. - Zagreb, 19. prosinca 2006.), hrvatska povjesničarka, doktorica humanističkih znanosti .

Završila je srednju školu u Prvoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu 1939. Diplomirala je povijest umjetnosti i kulture s klasičnom arheologijom te nacionalnu i opću povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1943. Postigla je doktorat iz filozofije 1946.

Vjenčala se 1947. sa sveučilišnim profesorom i filozofom dr. Pavlom Vuk-Pavlovićem. Radila je kao kustosica u Gliptoteci grada Zagreba (1944. – 1948.), u Muzeju grada Zagreba (1948. - 1962.), u Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Zagreba (1962. – 1964.), u Muzejsko-dokumentacijskom centru (1964. – 1967.) te u Povijesnom muzeju Hrvatske (1967. – 1980.), u kojem je bila ravnateljica.

Istraživala je kulturnu povijest grada Zagreba i Hrvatske. Napisala je mnogo knjiga i rasprava. Pripremila je sa suradnicima pet svezaka Povijesnih spomenika grada Zagreba. Temeljito je obradila povijest Kaptola i Nadbiskupijskog dvora. Proučavala je i opisala biografije prvih 29 zagrebačkih biskupa (osim bl. Augustina Kažotića), povijest župa Bedenica i Veliko Trgovišće. Pisala je o starim viteškim redovima. Predavala je na poslijediplomskom studiju pomoćnih povijesnih znanosti Filozofskog fakulteta u Zadru (1970. – 1980.). Kao vanjska suradnica Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža” surađivala je u izradi više enciklopedija. Kao aktivna vjernica, sudjelovala je u radu Hrvatskih sekcija Međunarodnih marioloških kongresa na Malti 1983., u Kevelaeru 1987., u Huelvi 1992. i Czestochowi 1996. Bila je predsjednica Hrvatskog planinarskog društva „Zagreb-Matica”. Bila je članica Matice hrvatske, Društva povjesničara umjetnosti, Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije „Tkalčić”.

Nagrade

Primila je nagradu grada Zagreba (1969.), Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti „Pavao Ritter Vitezović” za životno djelo te nagradu „Ivan Kukuljević Sakcinski” Matice hrvatske. Odlikovana je redom Danice s likom Ruđera Boškovića. Počasna je članica Družbe „Braće Hrvatskoga Zmaja” i počasna građanka grada Križevaca 2000.

Nepotpun popis djela

Monumenta historica civitatis Zagrabiae. Vol. XVIII. Protocolla restaurationum, protestationum et statutorum 1604.-1700. (ur.) (1949.)
Monumenta historica civitatis Zagrabiae. Vol. XIX. Acta colonos civitatis spectantia 1615.-1665. Regesta proventuum et expensarum civitatis 1614.-1669. (ur.) (1953.)
Stare numeracije kuća u Zagrebu (1959.)
Zagrebački graditelj Janko Jambrišak (1959.)
Stari planovi Zagreba (1961.)
Zaboravljeni zagrebački graditelji (1962.)
Zagrebački arhitekti Hoenigsberg i Deutsch (1965.)
Zagreb (1966.)
Vodič po Gornjem gradu, Zagreb (1967.)
Zagrebački Gornji grad nekad i danas (1967., ²1983.) / Zagrebački Kaptol i Gornji grad nekad i danas (³1986., ⁴1988.)
Bartol Felbinger i zagrebački graditelji njegova doba (1971.)
Monumenta historica civitatis Zagrabiae. Vol. XX. Protocolla restaurationum, protestationum et statutorum 1701.-1742. Protocollum civium 1733.-1799. Proprietarii domuum Zagrabiensium saec. XVIII. (Tabellae) (ur.) (1971.)
Dvorac Golubovec (1972.)
Palača Povijesnog muzeja Hrvatske (1972., ²2004.)
Zagreb (povijesne i umjetničke znamenitosti). Okolna mjesta. Vodič (1974.)
Antun Dobronić, 1878.-1955. Popis glazbenih djela (1974.)
Monumenta historica civitatis Zagrabiae. Vol. XXI. Protocolla restaurationum, protestationum et statutorum 1743.-1834. (ur.) (1975.)
Po starom Movraču. Pokušaj povijesne topografije (1979.)
Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova (1983.)
Viteški redovi templari i ivanovci u Hrvatskoj (1984.)
Zagreb (1985.)
Bedenica, župa Svih svetih (1987.)
Zagrebačka biskupska tvrđa (1988., ²1991.)
Biskupski i kaptolski Zagreb (1991.)
Slobodni i kraljevski grad Zagreb (1992.)
Monumenta historica civitatis Zagrabiae. Vol. XXII. Protocolla varia (ur.) (1992.)
Renesansa u Zagrebu (1994.)
Veliko Trgovišće. Župa Majke Božje od sedam žalosti, nekad župa Sv. Jurja ob Jezeru (1997.)
Kalnički plemenitaši (1998.)
Iz prošlosti Glogovnice (1999.)
Splet sudbina. Riječi prethodnika i sabrani spisi o djedovima (2000.)
Antun Dobronić (2000.)
Antun Dobronić, 1878.-1955. Popis skladba (2000.)
Templari i ivanovci u Hrvatskoj (2002.)
Stari "vijenac" sela oko Zagreba (2003.)
Klasična gimnazija u Zagrebu od 1607. do danas (2004.)
Zagrebačka akademija. Academia Zagrabiensis. Visokoškolski studiji u Zagrebu, 1633.-1874. (2004.)
Crkva Svete Katarine. Sakralni kulturno-povijesni vodič (2005.)
Po starom Moravču: pokušaj povijesne topografije (tlocrte nacrtao Zorislav Horvat)

Literatura

S. Razum, Život i djelo Lelje Dobronić (1920.-2006.), Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije "Tkalčić", Zagreb 2007.

Vanjske poveznice

urednik: Lelja Dobronić (Zagreb, 19. travnja 1920. – Zagreb, 22. prosinca 2006.). Križevački vremeplov, prigorski.hr, 19. travnja 2016.

@@ Redak 3: / Redak 3: @@
 Završila je [[srednja škola|srednju školu]] u Prvoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu [[1939.]] Diplomirala je [[povijest umjetnosti]] i kulture s klasičnom [[arheologija|arheologijom]] te nacionalnu i opću [[povijest]] na [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] [[1943.]] Postigla je doktorat iz filozofije [[1946.]]
-Vjenčala se [[1947.]] sa sveučilišnim profesorom i [[filozofija|filozofom]] dr. [[Pavao Vuk-Pavlović|Pavlom Vuk-Pavlovićem]]. Radila je kao kustosica u Gliptoteci grada Zagreba ([[1944.]] - [[1948.]]), u [[Muzej]]u grada Zagreba (1948. - [[1962.]]), u Zavodu za zaštitu [[spomenik]]a kulture grada Zagreba (1962. – [[1964.]]), u Muzejsko-dokumentacijskom centru (1964. – [[1967.]]) te u Povijesnom muzeju Hrvatske (1967. – [[1980.]]), u kojem je bila ravnateljica.
+Vjenčala se [[1947.]] sa sveučilišnim profesorom i [[filozofija|filozofom]] dr. [[Pavao Vuk-Pavlović|Pavlom Vuk-Pavlovićem]]. Radila je kao kustosica u Gliptoteci grada Zagreba ([[1944.]] – [[1948.]]), u [[Muzej]]u grada Zagreba (1948. - [[1962.]]), u Zavodu za zaštitu [[spomenik]]a kulture grada Zagreba (1962. – [[1964.]]), u Muzejsko-dokumentacijskom centru (1964. – [[1967.]]) te u Povijesnom muzeju Hrvatske (1967. – [[1980.]]), u kojem je bila ravnateljica.
 Istraživala je [[kultura|kulturnu]] povijest grada Zagreba i Hrvatske. Napisala je mnogo [[knjiga]] i rasprava. Pripremila je sa suradnicima pet svezaka Povijesnih spomenika grada Zagreba. Temeljito je obradila povijest [[Kaptol (Zagreb)|Kaptol]]a i Nadbiskupijskog dvora. Proučavala je i opisala biografije prvih 29 [[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebačkih biskupa]] (osim [[Blaženi Augustin Kažotić|bl. Augustina Kažotića]]), povijest župa [[Bedenica]] i [[Veliko Trgovišće]]. Pisala je o starim [[vitez (titula)|viteškim]] redovima. Predavala je na poslijediplomskom studiju pomoćnih povijesnih znanosti Filozofskog fakulteta u [[Zadar|Zadru]] ([[1970.]] – [[1980.]]). Kao vanjska suradnica [[LZMK|Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža”]] surađivala je u izradi više [[enciklopedija]]. Kao aktivna vjernica, sudjelovala je u radu Hrvatskih sekcija Međunarodnih [[Sveta Marija|marioloških]] kongresa na [[Malta|Malti]] [[1983.]], u [[Kevelaer]]u [[1987.]], u [[Huelva|Huelvi]] [[1992.]] i [[Czestochowa|Czestochowi]] [[1996.]] Bila je predsjednica Hrvatskog planinarskog društva „Zagreb-Matica”. Bila je članica [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], Društva povjesničara umjetnosti, Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije „Tkalčić”.