Vavel: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →‎top: ispravak godina
m →‎top: pravopis
Redak 2: Redak 2:
'''Vavel''' ([[poljski|polj]]. Wawel) je utvrđeno vapnenačko [[brdo]] u gradu [[Krakov]]u u [[Poljska|Poljskoj]]. Visoko je 228 [[metar]]a. Na vrhu brda nalazi se Kraljevski dvorac s oružarnicom i [[katedrala|katedralom]] u čijoj se kripti nalaze grobovi drevnih kraljeva Poljske i drugih zaslužnih [[Poljaci|Poljaka]]. Ovdje su se odvijala i krunjenja poljskih kraljeva. Zbog toga ovo mjesto ima veliku važnost za poljski narod.
'''Vavel''' ([[poljski|polj]]. Wawel) je utvrđeno vapnenačko [[brdo]] u gradu [[Krakov]]u u [[Poljska|Poljskoj]]. Visoko je 228 [[metar]]a. Na vrhu brda nalazi se Kraljevski dvorac s oružarnicom i [[katedrala|katedralom]] u čijoj se kripti nalaze grobovi drevnih kraljeva Poljske i drugih zaslužnih [[Poljaci|Poljaka]]. Ovdje su se odvijala i krunjenja poljskih kraljeva. Zbog toga ovo mjesto ima veliku važnost za poljski narod.


Vavel je u 9. stoljeću, postao najvažniji utvrđeni [[dvorac]] plemena Vislana. Prvi povijesni vladar Poljske, [[Mješko I.]] (oko 965.-992.) iz dinastije [[Pjastovići|Pjastovića]], kao i njegovi nasljednici [[Boleslav I. Hrabri]] ([[992.]] - [[1025.]]) i [[Mješko II.]] ([[1025.]] – [[1034.]]) imali su ovdje svoju rezidenciju. U to vrijeme, Vavel je bio jedan od najvažnijih središta za širenje [[kršćanstvo|kršćanstva]]. Prve [[romanika|romaničke]] građevine, koje su služile [[biskup]]ima Krakova nastale su oko [[1000.]] godine. Od vremena kralja [[Kazimir I.|Kazimira I.]] ([[1034.]] – [[1058.]]) Vavel je postao politički i administrativni centar poljske države.<ref>http://www.wawel.krakow.pl/en/druk.php?op=3 Preuzeto 4. kolovoza 2011.</ref> Veći dio današnje katedrale nastao je u 14. stoljeću (građevina je obnovljena [[1364.]] pošto je prethodna stradala u [[požar]]u), a kapele su joj dodane kasnije.
Vavel je u 9. stoljeću, postao najvažniji utvrđeni [[dvorac]] plemena Vislana. Prvi povijesni vladar Poljske, [[Mješko I.]] (oko 965.-992.) iz dinastije [[Pjastovići|Pjastovića]], kao i njegovi nasljednici [[Boleslav I. Hrabri]] ([[992.]] [[1025.]]) i [[Mješko II.]] ([[1025.]] – [[1034.]]) imali su ovdje svoju rezidenciju. U to vrijeme, Vavel je bio jedan od najvažnijih središta za širenje [[kršćanstvo|kršćanstva]]. Prve [[romanika|romaničke]] građevine, koje su služile [[biskup]]ima Krakova nastale su oko [[1000.]] godine. Od vremena kralja [[Kazimir I.|Kazimira I.]] ([[1034.]] – [[1058.]]) Vavel je postao politički i administrativni centar poljske države.<ref>http://www.wawel.krakow.pl/en/druk.php?op=3 Preuzeto 4. kolovoza 2011.</ref> Veći dio današnje katedrale nastao je u 14. stoljeću (građevina je obnovljena [[1364.]] pošto je prethodna stradala u [[požar]]u), a kapele su joj dodane kasnije.


Vrijeme vladavine [[Jagelovići|jagelonske dinastije]] u 16. stoljeću bilo je vrijeme najveće raskoši Vavela. U razdoblju [[1507.]] – [[1536.]] kraljevski dvorac je temeljno preuređen. Kralj [[Sigismund I.]] bio je sponzor ovog velikog poduhvata. Radovima su rukovodili [[Talijani|talijanski]] arhitekti: Francesko iz [[Firenca|Firence]] i Bartolomeo Berecci. Sobe su raskošno dekorirali talijanski i poljski majstori. U dekoraciji se naročito ističu [[Tapiserija|tapiserije]]. Poslije [[1609.]] poljski kralj se preselio u [[Varšava|Varšavu]] i od tada je dvorac zanemaren. [[Austrijanci]] su preuzeli Krakov [[1795.]] i na Vavelu gradili vojarne i druge vojne objekte. Dvorac je restauriran krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
Vrijeme vladavine [[Jagelovići|jagelonske dinastije]] u 16. stoljeću bilo je vrijeme najveće raskoši Vavela. U razdoblju [[1507.]] – [[1536.]] kraljevski dvorac je temeljno preuređen. Kralj [[Sigismund I.]] bio je sponzor ovog velikog poduhvata. Radovima su rukovodili [[Talijani|talijanski]] arhitekti: Francesko iz [[Firenca|Firence]] i Bartolomeo Berecci. Sobe su raskošno dekorirali talijanski i poljski majstori. U dekoraciji se naročito ističu [[Tapiserija|tapiserije]]. Poslije [[1609.]] poljski kralj se preselio u [[Varšava|Varšavu]] i od tada je dvorac zanemaren. [[Austrijanci]] su preuzeli Krakov [[1795.]] i na Vavelu gradili vojarne i druge vojne objekte. Dvorac je restauriran krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

Inačica od 18. travnja 2021. u 19:56

Vavel na rijeci Visli.

Vavel (polj. Wawel) je utvrđeno vapnenačko brdo u gradu Krakovu u Poljskoj. Visoko je 228 metara. Na vrhu brda nalazi se Kraljevski dvorac s oružarnicom i katedralom u čijoj se kripti nalaze grobovi drevnih kraljeva Poljske i drugih zaslužnih Poljaka. Ovdje su se odvijala i krunjenja poljskih kraljeva. Zbog toga ovo mjesto ima veliku važnost za poljski narod.

Vavel je u 9. stoljeću, postao najvažniji utvrđeni dvorac plemena Vislana. Prvi povijesni vladar Poljske, Mješko I. (oko 965.-992.) iz dinastije Pjastovića, kao i njegovi nasljednici Boleslav I. Hrabri (992.1025.) i Mješko II. (1025.1034.) imali su ovdje svoju rezidenciju. U to vrijeme, Vavel je bio jedan od najvažnijih središta za širenje kršćanstva. Prve romaničke građevine, koje su služile biskupima Krakova nastale su oko 1000. godine. Od vremena kralja Kazimira I. (1034.1058.) Vavel je postao politički i administrativni centar poljske države.[1] Veći dio današnje katedrale nastao je u 14. stoljeću (građevina je obnovljena 1364. pošto je prethodna stradala u požaru), a kapele su joj dodane kasnije.

Vrijeme vladavine jagelonske dinastije u 16. stoljeću bilo je vrijeme najveće raskoši Vavela. U razdoblju 1507.1536. kraljevski dvorac je temeljno preuređen. Kralj Sigismund I. bio je sponzor ovog velikog poduhvata. Radovima su rukovodili talijanski arhitekti: Francesko iz Firence i Bartolomeo Berecci. Sobe su raskošno dekorirali talijanski i poljski majstori. U dekoraciji se naročito ističu tapiserije. Poslije 1609. poljski kralj se preselio u Varšavu i od tada je dvorac zanemaren. Austrijanci su preuzeli Krakov 1795. i na Vavelu gradili vojarne i druge vojne objekte. Dvorac je restauriran krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

Zajedno s povijesnom jezgrom Krakova, Vavel je na listi Svjetske baštine UNESCO-a.

Galerija

Unutarnje poveznice

Izvori