Posidonija: razlika između inačica

Posidonija
	Posidonia Oceanica
Status zaštite
	; Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)
Sistematika
Carstvo:	Plantae;
Divizija:	Magnoliophyta;
Razred:	Liliopsida;
Red:	Alismatales;
Porodica:	Posidoniaceae;
Rod:	Posidonia;
Vrsta:	P. oceanica;
Dvojno ime
	Posidonia oceanica; (L.) Delile
Rasprostranjenost
Baze podataka
	GBIF;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 22. travnja 2021. u 17:23

Posidonija (oceanski porost, lat. Posidonia oceanica) je biljka iz skupine morskih cvjetnica. Poznatija je pod nazivima morska trava ili voga iako nije predstavnica vogovki, nego je nekada bila klasificirana u porodicu Zosteraceae. Dobila je ime po grčkom bogu mora Posejdonu.

Opis

Poput pravih kopnenih biljaka, ima razvijen korijen, stabljiku, list i cvijet. Listovi su dugi 30-140 cm i do 1 cm široki, tamnozeleni, trakasto uski, na vrhu tupo ili blago zaobljeni, s 13-17 paralelnih žilica. Rastu u snopićima od 5-8 listova. U jesen stari listovi otpadaju. Često ih more u obliku smeđih nakupina izbaci na plaže. Posidonija ima puzave, položene stabljike (rizome) koje su korijenčićima pričvršćene uz podlogu. Rizomi rastu prosječnom brzinom do 6 cm godišnje, te na taj način tijekom desetljeća stvaraju debele slojeve zvane mattes. Cvate tokom jeseni i stvara plod sličan maslini koji nekoliko dana pluta na površini, a kada pukne sjemenka pada na morsko dno i iz nje nastaje nova biljka. Na taj način se posidonija može udaljiti i rasprostraniti, ali taj plod se stvara svega jednom u nekoliko godina. Češće se razmnožava nespolno, tako da širi podzemne stabljike kroz sediment ili zakorjenjavanjem otkinutih dijelova biljke. Gradi velike podmorske livade. Zbog konstantnog zatrpavanja sedimentom, podzemni korijeni su duboki i do nekoliko metara, a njihova se starost procjenjuje na nekoliko tisuća godina. Po tome je posidonija jedna od najdugovječnijih organizama Sredozemlja.

Osjetljiva je na pojačano taloženje, organska onečišćenja i promjene koje dovode do smanjenja prozirnosti mora.

Stanište

Sedimentna dna zaštićenih uvala te područja prozirnog mora oko jadranskih otoka; od 5 do oko 40 m dubine.

Posidonija je endem Sredozemnog mora, a jedino u morima oko Australije žive dvije joj srodne vrste.

Livade posidonije

Livade posidonije su pluća mora, jer obogaćuju more kisikom. Jedan četvorni metar livade posidonije proizvede dnevno do 14 litara kisika.

U njima živi, razmnožava se, lovi i skriva nekoliko stotina vrsta algi i životinja: rakovi, glavonošci, školjkaši, spužve, mahovnjaci, žarnjaci, krednjaci te više vrsta manjih i većih riba.

Svojim dugim listovima ublažuju nalet valova na obalu, pa tako sprečavaju eroziju tla, a njihovo korijenje svojim spletom učvršćuje sediment i tako sprečava njegovo odnošenje.

Ugroženost i zaštita

Livade vrlo sporo rastu i još sporije se obnavljaju što ih čini posebno osjetljivima. Posebno ih ugrožava ribolov koćom i dinamitom, sidrenje, onečišćenje i gradnja u obalnom području te postavljanje kaveza za uzgoj ribe iznad njih. Procjene pokazuju da se površina koju pokrivaju livade posidonije smanjila za 5% između 1910. i 1965. godine te da je do danas taj postotak narastao na 34%.^[1]

Invazivne vrste tropskih algi roda Caulerpa, posebice Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa, su izrazito velika opasnost za posidoniju.

Zbog važnosti livada ove morske cvjetnice te osjetljivosti i ugroženosti koja im prijeti, posidonija je u Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta Zakonom o zaštiti prirode, dok je na europskoj razini štiti Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije.

Srodne vrste

Osim posidonije u Jadranu postoje još tri vrste morskih cvjetnica:

Cymodocea nodosa raste na pješčanom dnu do 10 metara dubine, preferira tople i sunčane obale. Razgranata je s listovima veličine do 30 cm od kojih svaka grana ima po nekoliko listova.

Zostera noltii brojna je u plitkim lagunama u plićacima, često se nađe i van mora kod velikih oseka. Dužina listova može biti do 40tak cm.

Zostera marina raste na muljevitim i pjeskovitim obalama kanala i boćatih voda. Većina ljudi zamjeni je za mladu posidoniju jer je slična, ali uža i manja.

Izvori

http://www.mppi.hr/default.aspx?id=9015
http://www.zastitamora.org/vrste/angiospermae-%28morske-cvjetnice%29/posidonia_oceanica.aspx
Delile Tatjana Bakran-Petricioli, Donat Petriciol. Morska cvjetnica Posidonia oceanica. iEkološki glasnik: 1999, 7 (7), 14-19
http://www.dzzp.hr/novosti/k/natura-2000-vrste-srpanj-posidonija-ili-oceanski-porost-posidonia-oceanica-1223.html

Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.

↑ ^a ^b IUCN Red List of Threatened Species: Posidonia oceanica. IUCN Red List of Threatened Species. Pristupljeno 22. travnja 2021.

[:0-1] IUCN Red List of Threatened Species: Posidonia oceanica. IUCN Red List of Threatened Species. Pristupljeno 22. travnja 2021.

[1]

@@ Redak 5: / Redak 5: @@
 | slika_širina = 200px
 | slika_opis   = Posidonia Oceanica
-| status       =
+| status       = LC
+| status_bilj  = <ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.iucnredlist.org/en|title=IUCN Red List of Threatened Species: Posidonia oceanica|work=IUCN Red List of Threatened Species|accessdate=2021-04-22}}</ref>
 | regnum       = [[Plantae]]
 | divisio      = [[Magnoliophyta]]
@@ Redak 20: / Redak 21: @@
 '''Posidonija''' (oceanski porost, [[Latinski jezik|lat.]] ''Posidonia oceanica'') je biljka iz skupine morskih cvjetnica. Poznatija je pod nazivima morska trava ili voga iako nije predstavnica [[Vogovke|vogovki]], nego je nekada bila klasificirana u porodicu ''[[Zosteraceae]]''. Dobila je ime po grčkom bogu mora [[Posejdon|Posejdonu]].
 == Opis ==
 Poput pravih kopnenih biljaka, ima razvijen [[Korijen (biljke)|korijen]], [[Stabljika|stabljiku]], [[list]] i [[cvijet]]. Listovi su dugi 30-140 cm i do 1 cm široki, tamnozeleni, trakasto uski, na vrhu tupo ili blago zaobljeni, s 13-17 paralelnih žilica. Rastu u snopićima od 5-8 listova. U jesen stari listovi otpadaju. Često ih more u obliku smeđih nakupina izbaci na plaže. Posidonija ima puzave, položene stabljike (rizome) koje su korijenčićima pričvršćene uz podlogu. Rizomi rastu prosječnom brzinom do 6 cm godišnje, te na taj način tijekom desetljeća stvaraju debele slojeve zvane [[mattes]]. Cvate tokom jeseni i stvara plod sličan [[maslina|maslini]] koji nekoliko dana pluta na površini, a kada pukne sjemenka pada na morsko dno i iz nje nastaje nova biljka. Na taj način se posidonija može udaljiti i rasprostraniti, ali taj plod se stvara svega jednom u nekoliko godina. Češće se razmnožava nespolno, tako da širi podzemne stabljike kroz sediment ili zakorjenjavanjem otkinutih dijelova biljke. Gradi velike podmorske livade. Zbog konstantnog zatrpavanja sedimentom, podzemni  korijeni su duboki i do nekoliko metara, a njihova se starost procjenjuje na nekoliko tisuća godina. Po tome je posidonija jedna od  najdugovječnijih organizama [[Sredozemlje|Sredozemlja]].
@@ Redak 35: / Redak 37: @@
 Svojim dugim listovima ublažuju nalet valova na obalu, pa tako sprečavaju eroziju tla, a njihovo korijenje svojim spletom učvršćuje sediment i tako sprečava njegovo odnošenje.
+== Ugroženost i zaštita ==
-Livade vrlo sporo rastu i još sporije se obnavljaju što ih čini posebno osjetljivima. Posebno ih ugrožava ribolov koćom i dinamitom, sidrenje, onečišćenje i gradnja u obalnom području te postavljanje kaveza za uzgoj ribe iznad njih.
+Livade vrlo sporo rastu i još sporije se obnavljaju što ih čini posebno osjetljivima. Posebno ih ugrožava ribolov koćom i dinamitom, sidrenje, onečišćenje i gradnja u obalnom području te postavljanje kaveza za uzgoj ribe iznad njih. Procjene pokazuju da se površina koju pokrivaju livade posidonije smanjila za 5% između 1910. i 1965. godine te da je do danas taj postotak narastao na 34%.<ref name=":0" />
-Tropske alge roda [[Caulerpa]] su izrazito velika opasnost za posidoniju.
+[[Invazivna vrsta|Invazivne vrste]] tropskih algi roda ''[[Caulerpa]]'', posebice ''[[Caulerpa taxifolia]]'' i ''[[Caulerpa racemosa]],'' su izrazito velika opasnost za posidoniju.
 Zbog važnosti livada ove morske cvjetnice te osjetljivosti i ugroženosti koja im prijeti, posidonija je u Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta [[Zakon o zaštiti prirode|Zakonom o zaštiti prirode]], dok je na europskoj razini štiti Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije.
@@ Redak 56: / Redak 60: @@
 * http://www.dzzp.hr/novosti/k/natura-2000-vrste-srpanj-posidonija-ili-oceanski-porost-posidonia-oceanica-1223.html
-<small>[[Slika:Cro semicolon plain.svg|30px]] '''Napomena:''' Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica [http://www.mppi.hr/ Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture]. </small><noinclude>
+<small>[[Slika:Cro semicolon plain.svg|30px]] '''Napomena:''' Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica [http://www.mppi.hr/ Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture]. </small>
 [[Kategorija:Porost]]