Plamenik: razlika između inačica
m robot Dodaje: da:Bunsenbrænder |
m Poveznice |
||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
U [[kemija|kemiji]] plamenici se koriste za zagrijavanje uzorka kada nije potrebna visoka [[preciznost]] i održavanje [[temperatura|temperature]] stalnom. U slučaju kada je potrebno održavati stalnu temperaturu, koristi se uljna (ili ponekad vodena) kupelj. |
U [[kemija|kemiji]] plamenici se koriste za zagrijavanje uzorka kada nije potrebna visoka [[preciznost]] i održavanje [[temperatura|temperature]] stalnom. U slučaju kada je potrebno održavati stalnu temperaturu, koristi se uljna (ili ponekad vodena) kupelj. |
||
Najrašireniji u upotrebi su '''Bunsenov plamenik''' i '''Daniellov plamenik'''. Bunsenov plamenik kao gorivo koristi zapaljive [[ugljikovodici|ugljikovodike]], uobičajeno propan-butan. Osim za zagrijavanje također se koristi za kvalitativnu analizu [[minerali|minerala]] i [[soli]] jer mnogi spojevi boje plamen. To je svojstvo najizraženije kod [[alkalijski metali|alkalijskih metala]], posebno [[kalij]]a i [[natrij]]a jer su gotovo sve njihove [[soli]] topljive tako da se ne mogu dokazati selektivnim taloženjem. Stakleno posuđe koje mora biti apsolutno suho suši se zagrijavanjem Bunsenovim plamenikom. |
Najrašireniji u upotrebi su '''Bunsenov plamenik''' i '''Daniellov plamenik'''. Bunsenov plamenik kao [[gorivo]] koristi zapaljive [[ugljikovodici|ugljikovodike]], uobičajeno propan-[[butan]]. Osim za zagrijavanje također se koristi za kvalitativnu analizu [[minerali|minerala]] i [[soli]] jer mnogi spojevi boje [[plamen]]. To je svojstvo najizraženije kod [[alkalijski metali|alkalijskih metala]], posebno [[kalij]]a i [[natrij]]a jer su gotovo sve njihove [[soli]] topljive tako da se ne mogu dokazati selektivnim taloženjem. Stakleno posuđe koje mora biti apsolutno suho suši se zagrijavanjem Bunsenovim plamenikom. |
||
Daniellov plamenik kao gorivo koristi čisti [[vodik]] i čisti [[kisik]] i može uzorak zagrijati na 2700 °C te se zbog toga koristi kad je potrebna vrlo visoka [[temperatura]]. |
Daniellov plamenik kao gorivo koristi čisti [[vodik]] i čisti [[kisik]] i može uzorak zagrijati na 2700 °C te se zbog toga koristi kad je potrebna vrlo visoka [[temperatura]]. |
||
Inačica od 16. ožujka 2007. u 10:06
Plamenik je aparat koji se koristi u mnogim ljudskim djelatnostima. Svi plamenici rade na istom principu: kemijskom reakcijom energenata stvara se toplina koja se može iskoristiti za zavarivanje, zagrijavanje, rezanje i drugo.
Plamenik u kemiji
U kemiji plamenici se koriste za zagrijavanje uzorka kada nije potrebna visoka preciznost i održavanje temperature stalnom. U slučaju kada je potrebno održavati stalnu temperaturu, koristi se uljna (ili ponekad vodena) kupelj.
Najrašireniji u upotrebi su Bunsenov plamenik i Daniellov plamenik. Bunsenov plamenik kao gorivo koristi zapaljive ugljikovodike, uobičajeno propan-butan. Osim za zagrijavanje također se koristi za kvalitativnu analizu minerala i soli jer mnogi spojevi boje plamen. To je svojstvo najizraženije kod alkalijskih metala, posebno kalija i natrija jer su gotovo sve njihove soli topljive tako da se ne mogu dokazati selektivnim taloženjem. Stakleno posuđe koje mora biti apsolutno suho suši se zagrijavanjem Bunsenovim plamenikom.
Daniellov plamenik kao gorivo koristi čisti vodik i čisti kisik i može uzorak zagrijati na 2700 °C te se zbog toga koristi kad je potrebna vrlo visoka temperatura.