Prijeđi na sadržaj

Halleyjev komet: razlika između inačica

Obrisana 2 bajta ,  prije 1 godinu
m
uklonjena promjena suradnika 109.207.42.29 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika InternetArchiveBot
(Istorija-povijest)
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
m (uklonjena promjena suradnika 109.207.42.29 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika InternetArchiveBot)
Oznaka: brzo uklanjanje
[[datoteka:AnimatedOrbitOf1PHalley.gif|mini|desno|300px|Putanja Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje [[Jupiter]]a, [[Saturn]]a, [[Uran]]a i [[Neptun]]a, koje su u crvenoj boji.]]
 
'''HalleyjevaHalleyjev kometakomet''' je prvi [[komet]] koji je prepoznat kao stalan član [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]]. Nazvan prema [[Edmond Halley|Edmondu Halleyju]] koji ga je opažao [[astronomija u 1682.|1682.]] te povezao s prethodnim pojavama iz god. [[astronomija u 1531.|1531.]] i [[astronomija u 1607.|1607.]], za koje je utvrdio da ih je bilo oko 30, počevši od 476. pr. Kr. Prosječan [[Ophodno vrijeme|period obilaska]] iznosi 76 godina, a mijenja se od 74 do 79 godina. Giba se [[Retrogradno gibanje|retrogradno]] (nagib prema ravnini [[ekliptika|ekliptike]] 162,262°) veoma izduženom stazom ([[ekscentricitet]] 0,967), pa se Suncu približi na 0,586 [[astronomska jedinica|astronomskih jedinica]], odnosno udalji na 35,082 astronomskih jedinica. Posljednji put prošao je kroz [[perihel]] 9. veljače 1986. Izbliza su ga proučavale [[svemirske letjelice]] [[Giotto]], Sakigake, Suisei i Vega. Snimka s Giotta pokazuje izduženu [[Jezgra kometa|jezgru]] izmjera 7,2 [[km]] × 7,2 km × 15,3 km. Iz vrlo tamnog tla na osunčanoj površini jezgre izbijali su mlazovi isparene tvari ([[led]]a i prašine) u obliku [[gejzir]]a. Sljedeći prolaz očekuje se 2061. <ref> '''Halleyjev komet''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24188] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
 
Halleyjev komet, službene oznake 1P/Halley, je vjerojatno najpoznatiji komet u povijesti čovječanstva. Sam komet spada u skupinu sjajnih [[komet kratkog perioda|kometa kratkog]] [[period]]a. Pobuđuje neskrivenu radoznalost i predstavnik je te vrste [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]], iako po svojstvima nije ništa posebno, pa ga sjajem znadu nadmašiti drugi kometi. Provjereni niz njegovih pojava započinje [[astronomija u 11. pr. Kr.|11. pr. Kr.]], a završava [[astronomija u 1986.|1986.]], sveukupno 27 pojava. Sigurno je zapažen i prije (na primjer 476. i 240. pr. Kr.).
[[SPK-ID]] je 1000036.<ref name="JPL">{{JPL|1P}}, pristupljeno 7. veljače 2019.</ref>
 
== ISTORIJAPovijest ==
Neki povezuju viđenje kometa u [[3. tisućljeće pr. Kr.|3. tisućljeću pr. Kr.]] s poravnanjem sfinge i piramida u Gizi.
<ref>(eng.) [https://web.archive.org/web/20120403124000/https://conceptgroen.nl/projecten/sphinx-egypt.html Gilbert de Jong: ''Sphinx - Egypt'' (pristupljeno 30. travnja 2020.)</ref><ref name=wired/> Nagađa se da je prvo zabilježeno i moguće viđenje Halleyeva kometa jedno kinesko iz [[astronomija u 613. pr. Kr.|613. pr. Kr.]], ali to odudara sedam godina od kalkulirana prolaska, iz čega je moguće zaključiti da se radi o nekom drugom kometu ili o vrlo velikoj pogrješci u izračunu.<ref name=wired>(eng.) [https://www.wired.com/2011/03/0330ancient-chinese-see-halleys-comet/ Wired.com] Randy Alfred: ''March 30, 240 B.C.: Comet Cometh to Cathay'', 30. ožujka 2011. (pristupljeno 30. travnja 2020.)</ref> Prvi zapisi o Halleyjevu kometu sežu sve do 240. g. pr. Kr. Kad su ga vidjeli u [[Kina|Kini]] i optužili za smrt udove carice. Od tada nas on nije nijednom posjetio a da to netko negdje u svijetu nije zabilježio. [[Babilon]]ci su ga vidjeli [[astronomija u 164. pr. Kr.|164. pr. Kr.]] i 87.pr. nove ere. Godine 12. pr. Kr. Rimljani su vjerovali da on simbolizira smrt vojnika i državnika [[Marko Vipsanije Agripa|Marka Vipsanija Agripe]]. Godine 295. Kinezi su shvatili da je [[komet]] što su ga vidjeli na istoku (kako se primiče [[Sunce|Suncu]]) istovjetan onom koji su vidjeli kasnije, istog mjeseca, na zapadu (kako se udaljava od Sunca). Godine 451. njemu je pripisana rimska pobjeda nad hunskim vođom [[Atila|Atilom]], a 684. ga optužiše za kugu. Taj se komet [[Zemlja|Zemlji]] najviše približio [[astronomija u 837.|837.]], kada mu se rep protegao 60 stupnjeva preko polovice neba. Po proračunima trebao je proći tek 0,03 AJ (5,1 milijun km) od Zemlje.<ref>[https://ssd.jpl.nasa.gov/?great_comets Solar System Dynamics - JPL - California Institute of Technology ] Donald K. Yeomans: Great Comets in History. Travnja 2007. (pristupljeno 30. travnja 2020.)</ref> Zabilježili su ga astronomi u Kini, Japanu, Njemačkoj na Bliskom Istoku.<ref>(eng.) [http://cometography.com/pcomets/001p.html Gary W. Kronk's Cometography] ''1P/Halley'' (pristupljeno 30. travnja 2020.)</ref>