Ekvador: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
|||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
predstavnik_države_množina = Predsjednici | |
predstavnik_države_množina = Predsjednici | |
||
predstavnik_države = Predsjednik | |
predstavnik_države = Predsjednik | |
||
predstavnik_države_osoba = [[ |
predstavnik_države_osoba = [[Guillermo Lasso]] | |
||
predsjednik_vlade_osoba = |
|||
|predstavnik_države1 = [[Potpredsjednik]] |
|||
površina_poredak = 71 | |
|||
|predstavnik_države_osoba1 = [[Alfredo Borrero]] | površina_poredak = 71 | |
|||
površina = 283.560 | |
površina = 283.560 | |
||
vode = 8,8% | |
vode = 8,8% | |
||
Inačica od 24. svibnja 2021. u 17:02
| Republika Ekvador República del Ecuador | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Geslo La Paz y el Bienestar, la Gloria y el Triunfo (španjolski: "Mir i blagostanje, slava i trijumf") | |||||
| Himna Salve, Oh Patria | |||||
 Položaj Ekvadora
| |||||
| Glavni grad | Quito | ||||
| Službeni jezik | španjolski (govore se i kečuanski i drugi indijanski jezici) | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Predsjednik | Guillermo Lasso | ||||
| - Potpredsjednik | Alfredo Borrero | ||||
| Neovisnost | Od Španjolske 24. svibnja 1822. | ||||
| Površina | 71. po veličini | ||||
| - ukupno | 283.560 km2 | ||||
| - % vode | 8,8% % | ||||
| Stanovništvo | 62. po veličini | ||||
| - ukupno (2002) | 13.183.978 | ||||
| - gustoća | 36/km2 | ||||
| Valuta | američki dolar1 (100 centa) | ||||
| Pozivni broj | 593 | ||||
| Vremenska zona | UTC -5 (-6 na otočju Galapagos) | ||||
| Internetski nastavak | .ec | ||||
| (1) do 2000. sucre | |||||
Ekvador je država u sjeverozapadnom dijelu Južne Amerike na obali Tihog oceana. Graniči na sjeveroistoku s Kolumbijom i na jugoistoku s Peruom.
Povijest
,_Plaza_de_la_Independencia_(Quito),_pic.aa4.jpg)
Kada su Inke u 15. stoljeću osvojili današnji Ekvador i uključili ga u svoje carstvo u njemu su već dugo postojale napredne staroameričke kulture. Španjolska je zauzela ovo područje 1534. godine i novi su doseljenici postali društvena elita. Indijanci su ubrzo desetkovani zaraznim bolestima, a bili su i prisiljavani na rad za Španjolske veleposjednike.
Godine 1822. Ekvador dobiva neovisnost od Španjolske i postaje dio Velike Kolumbije pod vodstvom Simona Bolivara. Ova se država 1830. raspada na Kolumbiju, Venecuelu i Ekvador.
Devetnesto stoljeće je u povijesti Ekvadora poznato po slabosti države i nestabilnosti. Do liberalne pobune Eloy Alfaroa 1895. zemljom uglavnom vladaju predsjednici povezani s Katoličkom crkvom.
Između 1904. i 1942. Ekvador u ratovima sa susjedima gubi velik dio teritorija. Najveći i najvažniji bio je rat s Peruom 1941. godine koji je formalno završen tek 1998. kada je Ekvador priznao gubitak svojih istočnih područja.
Vlast
Predsjednik, potpredsjednik i članovi kongresa biraju se na četiri godine. Vlada ima petnaest ministarstva. Guverneri pokrajina i gradonačelnici biraju se izravno. Suce vrhovnog suda doživotno imenuje kongres.
Vanjska politika
Članica je Andske grupe zemalja.
Politička podjela
Ekvador je podjeljen na 24 pokrajina (Provincia na španjolskom). To su (st. 2010):
- Azuay, 7.995 km², 712.127 st.; gl. grad Cuenca.
- Bolívar 3.926 km², 183,641; Guaranda
- Cañar, 3.142 km²; 225.184; Azogues
- Carchi, 3.750 km²; 164.524; Tulcán
- Chimborazo, 6.470 km²; 458.581; Riobamba
- Cotopaxi, 5.985 km²; 409.205; Latacunga
- El Oro, 5.817 km²; 600.659; Machala
- Esmeraldas, 16.219 km²; 534.092; Esmeraldas
- Galápagos, 8.010 km²; 25.124; Puerto Baquerizo Moreno
- Guayas, 16.803 km²; 3.645.483; Guayaquil
- Imbabura, 4,615 km²; 398.244; (Ibarra)
- Loja, 10.995 km²; 448.966; Loja
- Los Rios, 7.151 km²; 778.115; Babahoyo
- Manabí, 18.894 km²; 1.369.780; Portoviejo
- Morona-Santiago, 23.797 km²; 147.940; Macas
- Napo, 12.483 km²; 103.697; Tena
- Orellana, 21.675 km²; 136.396; Puerto Francisco de Orellana
- Pastaza, 29.325 km²; 83.933; Puyo.
- Pichincha, 9.465 km²; 2.576.287; Quito
- Santa Elena, 3.763 km²; 308.693; Santa Elena, Ekvador
- Santo Domingo de los Tsáchilas, 3.805 km²; 368.013; Santo Domingo de los Colorados
- Sucumbios, 18.008 km²; 176.472; Nueva Loja
- Tungurahua, 3.369 km²; 504.583; Ambato
- Zamora-Chinchipe, 10.456 km²; 91.376; Zamora
Zemljopis
Ekvador se nalazi u zapadnom dijelu Južne Amerike, između Perua i Kolumbije. Ukupna površina Ekvadora je 283.560 km². Od toga je 276.840 km² kopnena površina, a 6.720 km² voda. Čuveno otočje Galápagos dio je Ekvadora.
Ekvador ima obalu na Tihom Oceanu u dužini od 2.237 km. S Kolumbijom graniči 590 km, a s Peruom 1.420 km. Planina Chimborazo je najviša planina u zemlji, visoka 6.267 m, dio Anda. Cotopaxi, najviši aktivni vulkan na svijetu, nalazi se u Ekvadoru.
Ekvador se dijeli na četiri zemljopisna područja: otočje Galapagos, La Costa, La Sierra, i El Oriente. La costa na Španjolskom znači obala, i nalazi se u zapadnom Ekvadoru. La sierra je središnji dio zemlje poznat po planinama, dok se u El Orienteu na istoku nalaze kišne šuma Amazone. Zemlja je podložna jakim potresima. U potresu 16. travnja 2016. godine poginulo je više od 350 i ranjeno preko 2 500 ljudi.[1]
Gospodarstvo
Nafta, koje u Ekvadoru ima dosta, je u dvadesetom stoljeću bila temelj gospodarstva. Važni su i prehrambeni proizvodi poput banana i šećera. Godine 2000. valuta Ekvadora postaje američki dolar u nadi da bi se mogla ublažiti tadašnja ekonomska kriza. Odonda ekvadorska ekonomija napreduje, ali sporo. Gospodarski problemi uvelike su utjecali na ekvadorsku politiku u prvoj polovici desetljeća.
Stanovništvo
Najveća etnička grupa su mestici (mješavina bijelaca i indijanaca) koji čine 65% stanovništva. Slijede Indijanci s 25%, a poslije njih su bijelci sa 7% ukupnog stanovništva. Godine 2003. čak 35% stanovništva je bilo mlađe od 14 godina. Pismeno je 92.5% Ekvadoraca. Oko 2 469 605 ekvadorskih državljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim (9.4% od ukupnog stanovništva), a najrasprostranjeniji je kečuanski (2 300 000).
Prema prvom službenom državnom proračunu (ne popisu) Ekvador je 1882. imao 946 000 žitelja, a angloameričke procjene desetak godina kasnije govore o 1 300 000 do 2 000 000 ljudi.[2]
Indijanci
Provincija de Esmeraldas: Atacames, Cayapas, Esmeraldas, Intas, Yambes.
Provincija de Manabi: Cancebis, Caráquez, Chones, Jipijapas, Manteños, Silos, Tosaguas.
Provincija del Guayas: Chanduyes, Chongones, Colonchis, Daulis, Huancavilcas, Punáes, Yaguachis
Provincija de Los Rios: Babahoyos, Babas, Huancavilcas, Palenques, Pimochas.
Provincija de el Oro: Machalas, Piuras, Tumbecinos.
Provincija del Carchi: Huacas, Pastos, Quillasingas, Tulcanes, Tusas.
Provincija de Imbabura: Caranquis, Chotas, Cotacachis, Miras, Otavalos, Peruchos, Pimampiros, Piscos, Pusires.
Provincija de Pichincha: Cayambis, Chillos, Cochasquíes, Colorados, Quitus.
Provincija de Cotopaxi: Alaques, Callos, Cuzubambas, Llactacungas, Mulaloes, Panzaleos, Pujilíes, Saquisilíes, Tiopullos, Toacasos.
Provincia de Tungurahua: Huapantes, Izambas, Mochas, Pachanlicas, Patates, Pelileos, Píllaros, Puruháes, Salasacas, Queros, Tisaleos.
Provincia del Chimborazo: Cajabambas, Calpis, Cibadas, Cicalpas, Guanos, Licanes, Liribambas, Puruháes, Yaruquíes.
Provincija de Bolivar: Asancotos, Chimbos, Guanujos, Guarandas, Tiquizambis.
Provincia del Cañar: Arancayes, Cañaribambas, Cañaris, Cumbes, Guapanes.
Provincia del Azuay: Cañaris, Girones, Gualaceos, Molleturos, Siccis, Tomebambas.
Provincia de Loja: Ayabacas, Chaparras, Huancabambas, Malacatos, Paltas, Piscobambas, Saraguros, Vilcabambas, Yanganas, Zarsas.
Amazonska plemena: Aucas ili Aushires, Bracamoros, Canelos, Cofanes, Jíbaros, Mainas, Quijos, Yumbos, Záparos.
Plemena iz preinkačkog doba:Atis, Cabascangos, Chicaizas, Condorazos, Hachos, Jayas, Minaloas, Pillajos, Quilagos, Quishpes, Quisquis, Tituañas, Tucumangos.
Vjerska struktura
Procjene koje navodi CIA iz 2012. govore o sljedećem vjerskom sastavu:[3]
- rimokatolici 74%
- protestantizam 10,4% (uglavnom pentekostalizam[4])
- nikoje vjere 8%
- Jehovini svjedoci 1,2%
- ostale vjere 6,4% (uglavnom mormon).
Kultura
Kao i u mnogim drugim južnoameričkim zemljama kultura Ekvadora je kombinacija španjolske i kulture Indijanaca. Osjećaju se i utjecaji kulture afričkih robova. 74% Ekvadoraca su katolici.
Galerija
Bilješke
- ↑ www.24sata.hr, "Potres u Ekvadoru: Broj žrtava raste, pronađeno je 350 tijela", objavljeno i pristupljeno 18. travnja 2016.
- ↑ Mirjana Polić-Bobić, Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 238.
- ↑ (eng.) CIA The World Factbook — Central Intelligence Agency - Field listing: Religions. Pristupljeno 26.01.2019
- ↑ NW, 1615 L. St. 13. studenoga 2014. The Pentecostal Church in Latin America (engleski). Pristupljeno 26. siječnja 2019.
Vanjske poveznice
| ||||||||
| |||||
.svg){kind=small}
| |||||
| |||||||||
