Srce tame: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
korektura
mNema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
'''Srce tame''' (''engl. Heart of Darkness'', 1899.), [[novela]] englesko-poljskog književnika [[Joseph Conrad|Josepha Conrada]], strukturirana kao priča u priči. Simbolična pripovijest u kojoj autor duboko raščlanjuje posljedice [[Kolonijalizam|kolonijalizma]] i kolonijalne eksploatacije,<ref name=HE>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=12383 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Conrad, Joseph''] (pristupljeno 5. prosinca 2017.)</ref> sa središnjom idejom o tome da između "civiliziranih ljudi" i "divljaka" nema velike razlike.
'''Srce tame''' (''engl. Heart of Darkness'', 1899.), [[novela]] englesko-poljskog književnika [[Joseph Conrad|Josepha Conrada]], strukturirana kao priča u priči. Simbolična pripovijest u kojoj autor duboko raščlanjuje posljedice [[Kolonijalizam|kolonijalizma]] i kolonijalne eksploatacije,<ref name=HE>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=12383 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Conrad, Joseph''] (pristupljeno 5. prosinca 2017.)</ref> sa središnjom idejom o tome da između "civiliziranih ljudi" i "divljaka" nema velike razlike.


Djelo je objavljeno u formi novele 1902., no tekst je prvotno izašao [[književni časopis|književnom časopisu]] Edinburgh (''engl. Edinburgh Magazine'') 1899. u povodu njegovog tisućitog izdanja; urednik je zamolio Conrada za sudjelovanje u jubilarnom broju.<ref name=EB>[https://www.britannica.com/topic/Heart-of-Darkness Wasney, Michael. "Heart of Darkness". Encyclopedia Britannica, 21. svibnja 2020.] (pristupljeno 28. ožujka 2021.)</ref> Za autorovog života novela nije stekla veću popularnost. Vremenom je postala jedno od najanaliziranijih djela [[Engleska književnost|engleske književnosti]].<ref name=EB/> Temelji se na stvarnoj Conradovoj plovidbi rijekom Kongo 1890. godine, gdje je kao 32-godišnjak preuzeo zapovjedništvo nad parobrodom nakon što se kapetan razbolio. Nerijetko čitana kao antikolonijalistički manifest, novela je inspirirala jedan od najpoznatijih filmova o [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]], [[Apokalipsa danas]] (1979.) redatelja [[Francis Ford Coppola|Francisa Forda Coppole]]. Coppola je radnju premjestio iz Afrike u Vijetnam i [[Kambodža|Kambodžu]], a u ulozi Kurtza nastupio je [[Marlon Brando]].
Djelo je objavljeno u formi novele [[1902.]] godine, no tekst je prvotno izašao [[Književni časopis|književnom časopisu]] Edinburgh (''engl. Edinburgh Magazine'') [[1899.]] godine u povodu njegovog tisućitog izdanja; urednik je zamolio Conrada za sudjelovanje u jubilarnom broju.<ref name=EB>[https://www.britannica.com/topic/Heart-of-Darkness Wasney, Michael. "Heart of Darkness". Encyclopedia Britannica, 21. svibnja 2020.] (pristupljeno 28. ožujka 2021.)</ref> Za autorovog života novela nije stekla veću popularnost. Vremenom je postala jedno od najanaliziranijih djela [[Engleska književnost|engleske književnosti]].<ref name=EB/> Temelji se na stvarnoj Conradovoj plovidbi rijekom Kongo [[1890.]] godine, gdje je kao 32-godišnjak preuzeo zapovjedništvo nad parobrodom nakon što se kapetan razbolio. Nerijetko čitana kao antikolonijalistički manifest, novela je inspirirala jedan od najpoznatijih filmova o [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]], [[Apokalipsa danas]] iz [[1979.]] godine, od redatelja [[Francis Ford Coppola|Francisa Forda Coppole]]. Coppola je radnju premjestio iz Afrike u Vijetnam i [[Kambodža|Kambodžu]], a u ulozi Kurtza nastupio je [[Marlon Brando]].


==Radnja==
== Radnja ==
Na brodu Nellie usidrenom na rijeci [[Temza|Temzi]] u gradu [[Gravesend|Gravesendu]] na jugu Engleske, [[Charles Marlow]] pripovijeda mornarima o putovanju afričkom rijekom [[Kongo]]. Bio je zapovjednik parobroda neimenovane Kompanije koja je eksploatirala [[bjelokost]] u belgijskom Kongu. U Afriku kreće s pozitivnim očekivanjima, no ubrzo svjedoči nasilju i patnjama koje [[imperijalizam]] donosi lokalnom stanovništvu.<ref name=EB/> U nastavku putovanja čuje glasine o vještom kolonijalnom agentu Kurtzu koji se, kako se čini, razbolio i možda izgubio razum te ugrožava kolonijalni pothvat u Kongu.<ref name=EB/> Prodirući sve dublje u prašumu, Marlow postaje svjestan utjecaja okoline na vlastitu [[Psiha (psihologija)|psihu]] - prašumu vidi kao simbol [[Kaos|kaosa]] i [[Entropija|entropije]] u samome srcu bitka, neprijateljskoga ljudskim vrijednostima i [[Humanost|humano]] ustrojenoj zajednici. Marlow pronalazi karizmatskog Kurtza u naselju jednog od lokalnih plemena, gdje ga po svemu sudeći štuju kao božanstvo. Kurtz je tjelesno obolio i pomračenog uma; u dubinama prašume izgubio je moralno-civilizacijske okvire i dospio u samo srce tame. Marlow ga odvodi na parobrod i planira vratiti kući. Kurtz ubrzo umire. Neposredno pred smrt govori Marlowu čuvene riječi "The horror! The horror!", naznačujući strahote viđenog i spoznatog ljudskog zla.<ref name=EB/>
Na brodu Nellie usidrenom na rijeci [[Temza|Temzi]] u gradu [[Gravesend|Gravesendu]] na jugu Engleske, [[Charles Marlow]] pripovijeda mornarima o putovanju afričkom rijekom [[Kongo (rijeka)|Kongo]]. Bio je zapovjednik parobroda neimenovane Kompanije koja je eksploatirala [[Bjelokost|bjelokost]] u belgijskom Kongu. U Afriku kreće s pozitivnim očekivanjima, no ubrzo svjedoči nasilju i patnjama koje [[Imperijalizam|imperijalizam]] donosi lokalnom stanovništvu.<ref name=EB/> U nastavku putovanja čuje glasine o vještom kolonijalnom agentu Kurtzu koji se, kako se čini, razbolio i možda izgubio razum te ugrožava kolonijalni pothvat u Kongu.<ref name=EB/> Prodirući sve dublje u prašumu, Marlow postaje svjestan utjecaja okoline na vlastitu [[Psiha (psihologija)|psihu]] - prašumu vidi kao simbol [[Kaos|kaosa]] i [[Entropija|entropije]] u samome srcu bitka, neprijateljskoga ljudskim vrijednostima i [[Humanost|humano]] ustrojenoj zajednici. Marlow pronalazi karizmatskog Kurtza u naselju jednog od lokalnih plemena, gdje ga po svemu sudeći štuju kao božanstvo. Kurtz je tjelesno obolio i pomračenog je uma; u dubinama prašume izgubio je moralno-civilizacijske okvire i dospio u samo srce tame. Marlow ga odvodi na parobrod i planira vratiti kući. Kurtz ubrzo umire. Neposredno pred smrt govori Marlowu čuvene riječi "The horror! The horror!", naznačujući strahote viđenog i spoznatog ljudskog zla.<ref name=EB/>


==Izvori==
== Izvori ==
{{izvori}}
{{izvori}}


==Vanjske poveznice==
== Vanjske poveznice ==
*[https://kupdf.net/download/srce-tame_5a056960e2b6f52a7285c22c_pdf Joseph Conrad: Srce tame]
*[https://kupdf.net/download/srce-tame_5a056960e2b6f52a7285c22c_pdf Joseph Conrad: Srce tame]



Inačica od 8. lipnja 2021. u 21:55

Srce tame (engl. Heart of Darkness, 1899.), novela englesko-poljskog književnika Josepha Conrada, strukturirana kao priča u priči. Simbolična pripovijest u kojoj autor duboko raščlanjuje posljedice kolonijalizma i kolonijalne eksploatacije,[1] sa središnjom idejom o tome da između "civiliziranih ljudi" i "divljaka" nema velike razlike.

Djelo je objavljeno u formi novele 1902. godine, no tekst je prvotno izašao književnom časopisu Edinburgh (engl. Edinburgh Magazine) 1899. godine u povodu njegovog tisućitog izdanja; urednik je zamolio Conrada za sudjelovanje u jubilarnom broju.[2] Za autorovog života novela nije stekla veću popularnost. Vremenom je postala jedno od najanaliziranijih djela engleske književnosti.[2] Temelji se na stvarnoj Conradovoj plovidbi rijekom Kongo 1890. godine, gdje je kao 32-godišnjak preuzeo zapovjedništvo nad parobrodom nakon što se kapetan razbolio. Nerijetko čitana kao antikolonijalistički manifest, novela je inspirirala jedan od najpoznatijih filmova o Vijetnamskom ratu, Apokalipsa danas iz 1979. godine, od redatelja Francisa Forda Coppole. Coppola je radnju premjestio iz Afrike u Vijetnam i Kambodžu, a u ulozi Kurtza nastupio je Marlon Brando.

Radnja

Na brodu Nellie usidrenom na rijeci Temzi u gradu Gravesendu na jugu Engleske, Charles Marlow pripovijeda mornarima o putovanju afričkom rijekom Kongo. Bio je zapovjednik parobroda neimenovane Kompanije koja je eksploatirala bjelokost u belgijskom Kongu. U Afriku kreće s pozitivnim očekivanjima, no ubrzo svjedoči nasilju i patnjama koje imperijalizam donosi lokalnom stanovništvu.[2] U nastavku putovanja čuje glasine o vještom kolonijalnom agentu Kurtzu koji se, kako se čini, razbolio i možda izgubio razum te ugrožava kolonijalni pothvat u Kongu.[2] Prodirući sve dublje u prašumu, Marlow postaje svjestan utjecaja okoline na vlastitu psihu - prašumu vidi kao simbol kaosa i entropije u samome srcu bitka, neprijateljskoga ljudskim vrijednostima i humano ustrojenoj zajednici. Marlow pronalazi karizmatskog Kurtza u naselju jednog od lokalnih plemena, gdje ga po svemu sudeći štuju kao božanstvo. Kurtz je tjelesno obolio i pomračenog je uma; u dubinama prašume izgubio je moralno-civilizacijske okvire i dospio u samo srce tame. Marlow ga odvodi na parobrod i planira vratiti kući. Kurtz ubrzo umire. Neposredno pred smrt govori Marlowu čuvene riječi "The horror! The horror!", naznačujući strahote viđenog i spoznatog ljudskog zla.[2]

Izvori

Vanjske poveznice