Novruz: razlika između inačica
m + |
|||
Redak 43: | Redak 43: | ||
* [http://www.timeanddate.com/counters/customcounter.html?month=3&day=20&year=2009&hour=15&min=13&sec=39&p0=246 Odbrojavanje do Nowruza (2009./1388.) - timeanddate.com] |
* [http://www.timeanddate.com/counters/customcounter.html?month=3&day=20&year=2009&hour=15&min=13&sec=39&p0=246 Odbrojavanje do Nowruza (2009./1388.) - timeanddate.com] |
||
* [http://www.britannica.com/eb/article-9056297?query=No-ruz&ct= Norwuz (Britanica enciklopedija)] |
* [http://www.britannica.com/eb/article-9056297?query=No-ruz&ct= Norwuz (Britanica enciklopedija)] |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
{{Svjetska baština u Turskoj}} |
{{Svjetska baština u Turskoj}} |
||
Inačica od 9. srpnja 2021. u 07:02
Novruz | |
---|---|
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština | |
Novruz | |
Iran Azerbajdžan Indija Kiribati Pakistan Turska Uzbekistan | |
Regija: | Azija i Pacifik |
Godina upisa: | 2009. |
Ugroženost: | - |
Poveznica: | UNESCO:00282 |
Novruz (perz. نوروز: noʊruz, „novi dan“) je iranski tradicionalni blagdan Nove godine kojega slave svi iranski narodi, ali i drugi narodi usko vezanih uz iransku kulturu. Običaj slavljenja Novruza proširio se na mnoge krajeve svijeta, uključujući dijelove središnje i južne Azije, sjeverozapadne Kine te na poluotok Krim.
Novruz označava prvi dan proljeća i početak godine prema iranskom kalendaru. Počinje proljetnom ravnodnevicom (ekvinocijem) koja je najčešće 21. ožujka, odnosno dan ranije ili kasnije, ovisno o točki promatranja. Obilježavanje Novruza datira prije islamskog razdoblja, a korijene vuče iz doba antičkog Irana. To je važan zoroastrijski blagdan koji ima veliko značenje među modernim zoroastrijcima u Iranu. Trenutak kada Sunce ekliptički presijeca nebeski ekvator precizno se izračunavaju svake godine, a običaj među iranskim obiteljima je skupljanje i promatranje tog događaja.
Od ahemenidskog doba službena nova godina počinjala je danom kada Sunce napusti zodijak Ribe, odnosno kada uđe u zodijak Ovna, što označava ravnodnevicu ili ekvinocij. Židovski festival Purim najvjerojatnije je preuzet od iranskog Novruza[1], koji je također snažno utjecao i na tradicije Ismailije, Alavita[2], Alevita, te Bahá'íja[3].
Naziv Novruz prvi se put spominje u perzijskim zapisima u 2. stoljeću pr. Kr., no obilježavan je još u doba vladavine iranske dinastije Ahemenida (648.-330. pr. Kr.), kada su narodi iz brojnih satrapija Perzijskog Carstva dolazili predati darove perzijskom vladaru. Simbolika Novruza prikazana je na reljefima Darijeve apadane u Perzepolisu, na kojima lav proždire bika.
Načini slavljenja
Novruz se tijekom stoljeća povezao s mnogim lokalnim običajima kao što je prizivanje Džamšida, mitskog iranskog kralja, te s drugim vjerovanjima i legendama. Način proslavljanja Novruza se razlikuje od mjesta do mjesta; od preskakanja vatre ili potoka u Iranu do hodanja preko zategnutog užeta, ostavljanja upaljenje svijeće na kućnom pragu ili tradicionalnih igara poput konjskih utrka ili tradicionalnog hrvanja u Kirgistanu. Pjesme i ples su uobičajeni u gotovo svim mjestima gdje se slavi Novruz, kao i polusveti obiteljski ili javni objedi[4].
Djeca uživaju i sudjeluju u slavlju na više načina, kao što je ukrašavanje tvrdo kuhanih jaja (pisanica). Također, žene imaju ključnu ulogu u organiziranju slavlja, ali i u prijenosu običaja vezanih za Novruz.
Novruz je promidžba vrijednosti mira i solidarnosti između generacija i unutar obitelji, ali i pomirdbe i vrijednosti susjedstva, te tako pridonosi kulturalnoj raznolikosti između različitih naroda i zajednica. Zbog toga je Novruz upisan na UNESCO-v Popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2009. godine[4].
Povezani članci
Izvori
- ↑ Judaizam (Britannica enciklopedija)
- ↑ Alaviti (Looklex)
- ↑ Baha'i kalendar
- ↑ a b Novruz, Nowrouz, Nooruz, Navruz, Nauroz, Nevruz na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 22. studenog 2011.
Vanjske poveznice
Sestrinski projekti
Mrežna sjedišta
|
|
|