Krešo Golik: razlika između inačica
Prošireni članak |
Dodan podatak u infookvir |
||
Redak 27: | Redak 27: | ||
|olivier = |
|olivier = |
||
|saturn = |
|saturn = |
||
|ostale_nagrade = [[Festival igranog filma u Puli|Pula]] [[1971.]] - Brončana arena za režiju, '''[[Nagrada Vladimir Nazor]]''' za životno djelo |
|ostale_nagrade = [[Festival igranog filma u Puli|Pula]] [[1971.]] - Brončana arena za režiju, [[Pula 1978.]] - Brončana arena za režiju, '''[[Nagrada Vladimir Nazor]]''' za životno djelo |
||
}} |
}} |
||
Inačica od 16. srpnja 2021. u 18:01
Krešimir Golik | |||||||
Rođenje | 20. svibnja 1922., Fužine | ||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Smrt | 20. rujna 1996., Zagreb | ||||||
Zanimanje | filmski i televizijski redatelj | ||||||
| |||||||
Portal o životopisima | |||||||
Portal o filmskoj umjetnosti |
Krešimir "Krešo" Golik (Fužine, 20. svibnja 1922. - Zagreb, 20. rujna 1996.), bio je hrvatski filmski i TV redatelj. U kreativnoj karijeri koja je trajala pet desetljeća između kasnih 1940-ih i kasnih 1980-ih, Golik je režirao niz kritički hvaljenih igranih filmova I televizijskih serija. Radeći gotovo isključivo u zagrebačkim produkcijskim kućama Jadran Film, Zagreb Film i Croatia Film, Golik se smatra jednim od najvažnijih redatelja hrvatske kinematografije, a njegova komedija 1970. Tko pjeva zlo ne misli smatra se najvećim hrvatskim filmom ikada napravljenim.
Životopis
Krešo Golik rođen je u Fužinama 1922. godine. Osnovnu školu polazio je u Fužinama, a gimnaziju i Grafičku školu u Senju i Zagrebu. Prvotno je bio sportski reporter na Radio Zagrebu te redatelj filmskih pregleda u Jadran filmu. Od 1947. godine profesionalno se bavio filmom.
Prvi cjelovečernji film mu je "Plavi 9" (1950) što je ujedno I prva hrvatska tonska komedija te prvi film iz sportskog života[1]. Tijekom 50-ih Golik je režirao Djevojku i hrast (1955). Početkom šezdesetih slučajno je otkriveno da je Golik radio kao novinar za vrijeme ustaško-nacističkog režima, u vrijeme dok je bio tinejdžer. Zbog toga Goliku je zabranjeno režiranje gotovo desetljeće, ali nastavio je raditi kao asistent. Njegov povratak obilježio je antologijski dokumentarac Od 3 do 22 (od 3. do 22. 1966.), jedan od najboljih dokumentarnih filmova jugoslavenskog "crnog vala". Film je nagrađivan u Oberhausenu, Locarnu i Beogradu. Također, uspješna mu je bila i melodramatska komedija "Imam dvije mame i dva tate". Ostvario je uspjehe I na TV-u. Snimao je TV filmove i drame. Njegov najveći TV uspjeh bila je kultna komedija Gruntovčani, serija o životu seljana u hrvatskoj regiji Podravina. Snimljena je na kajkavskom dijalektu sjeverozapadne Hrvatske I prema scenariju Mladena Kerstnera. Uspjeh serije potaknuo je renesansu upotrebe dijalekata u suvremenoj hrvatskoj kulturi.
Od 1979. do 1989. predavao je kao profesor filmske režije na zagrebačkoj Akademiji za film, kazalište i televiziju (Akademija dramske umjetnosti). Autorski opus zaključio je tv-serijom Dirigenti i mužikaši (1991).
Filmovi i TV serije
Redatelj
- Dirigenti i mužikaši (1990.) TV serija
- Vila Orhideja (1988.)
- Inspektor Vinko (1984.) TV serija
- Ljubica (1978.)
- Pucanj (1977.)
- Motel mjesečina (1976.) (TV)
- Gruntovčani (1975.) TV serija
- Razmeđa (1973.)
- Živjeti od ljubavi (1973.)
- Diskrecija zajamčena (1972.) (TV)
- Konflikt (1972.)(TV)
- Tko pjeva zlo ne misli (1970.)
- Pucanj (1970.) (TV)
- Koliko to vrijedi (1969.)
- Imam dvije mame i dva tate (1968.)
- Koreografija za kameru i plesace (1968.)
- Šest koraka... do svjetskog rekorda (1967.)
- Od tri do 22 (1966.)
- Devojka i hrast (1955.)
- Kala (1955.)
- Plavi 9 (1950.)
- Autostrada Bratstvo-jedinstvo (1948.)
- Još jedan brod je zaplovio (1948.)
- Na novom putu (1948.)
Scenarist
- Vila Orhideja (1988.)
- Živjeti od ljubavi (1973.)
- Tko pjeva zlo ne misli (1970.)
- Koliko to vrijedi (1969.)
- Imam dvije mame i dva tate (1968.)
- šest koraka... do svjetskog rekorda (1967.)
- Od tri do 22 (1966.)
- Nikoletina Bursać (1964.)
- Prekobrojna (1962.)
- Martin u oblacima (1961.)
- Dozvane vode (1960.)
- Na pragu grada (1960.)
- Zaigrane osovine (1960.)
- Žute i plave poljane (1960.)
- Plavi 9 (1950.)
- Autostrada Bratstvo-jedinstvo (1948.)
- Još jedan brod je zaplovio (1948.)[2]
Nagrade i spomen
- Pula 1971. - Brončana arena za režiju, Tko pjeva zlo ne misli.
- pula 1978. - Brončana arena za režiju, Ljubica.[3]
- "Nagrada Vladimir Nazor" za životno djelo.
U čast Goliku i njegovom djelu u Hrvatskoj je 1997. godine osnovana Vjesnikova godišnja nagrada za životni doprinos filmu, "nagrada Krešo Golik".
Izvori
- ↑ FILM.HR ::: krešo golik. web.archive.org. 14. svibnja 2011. Pristupljeno 16. srpnja 2021.
- ↑ Krešo Golik, IMDB
- ↑ Općina Fužine. Facebook
Vanjske poveznice
- Krešo Golik životopis na Filmski-Programi.hr
- Krešo Golik životopis na Film.hr
- (engl.) Film Programmes, Archive on films and directories
- (engl.) Kreso Golik, Filmography, New York Times