Operacije "Labrador" i "Opera": razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m uklonjena kategorija Operacija pod lažnom zastavom; dodana kategorija Operacije pod lažnom zastavom uz pomoć dodatka HotCat
Redak 21: Redak 21:
U kolovozu mjesecu 1991., [[KOS]] je izveo nekoliko aktivnosti pod kodnim nazivom ''Operacija Labrador'', s ciljem kompromitiranja Hrvatske. Operacija Labrador trebala se sastojati od nekoliko terorističkih napada koji su trebali upotpuniti aktivnosti Operacije Opera - [[Propaganda|propagandne]] kampanju u kojoj se dezinformiralo medije, a tim putem i opću javnost. Cilj je bio da se Hrvatsku, koja je objavila svoju volju da proglasi neovisnost od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], predstavi svijetu kao [[Fašizam|profašističku]] državu koja se nije maknula od stanja svijesti [[NDH]]<nowiki/>i koja je navodno prožeta [[Antisemitizam|antisemitizmom]].
U kolovozu mjesecu 1991., [[KOS]] je izveo nekoliko aktivnosti pod kodnim nazivom ''Operacija Labrador'', s ciljem kompromitiranja Hrvatske. Operacija Labrador trebala se sastojati od nekoliko terorističkih napada koji su trebali upotpuniti aktivnosti Operacije Opera - [[Propaganda|propagandne]] kampanju u kojoj se dezinformiralo medije, a tim putem i opću javnost. Cilj je bio da se Hrvatsku, koja je objavila svoju volju da proglasi neovisnost od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], predstavi svijetu kao [[Fašizam|profašističku]] državu koja se nije maknula od stanja svijesti [[NDH]]<nowiki/>i koja je navodno prožeta [[Antisemitizam|antisemitizmom]].


Operaciju Labrador vodio je pukovnik [[Slobodan Rakočević]], šef [[KOS]]-a u Jugoslavenskom ratnom zrakoplovstvu (''načelnik'' ''Odelenja bezbednosti u RV i PVO)'', iz ureda u [[Zemun]]u. U Zagrebu, operativnu kontrolu Labradora dodijeljena je pukovniku Ivanu Saboloviću, te majoru Čedi Kneževiću. Drugi suradnici KOS-a su stvorili zalihe eksploziva u Zagrebu i okolici, te preuzeli zadaću postavljanje eksplozivnih naprava. Eksplozivna sredstva i neka druga oružja smještena su na nekoliko lokacija.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/interijeri/kos-minirao-zidovsku-grobnicu-na-mirogoju-726068|title=KOS minirao židovsku grobnicu na Mirogoju|author=Tomo Vičić|date=15. studenog 2002.|publisher=Večernji list|accessdate=19. travnja 2021.}}</ref> U sklopu operacije Labrador je [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], tjedan nakon neuspješnog [[Raketiranje Banskih dvora|raketiranja Banskih dvora]], [[Operacija pod lažnom zastavom|izvedena operacija pod lažnom zastavom]] u kojoj su [[19. kolovoza]] 1991., prostorije [[Židovi u Hrvatskoj|Židovske općine]] u Palmotićevoj ulici u Zagrebu, i židovski grobovi na [[Mirogoj]]u pretrpjeli bombaške napade. Hrvatske su službe sigurnosti razotkrile počinitelje, koji su uspjeli pobjeći u Srbiju.<ref name="Buljan">Buljan, Joško; ''[https://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/27818-j-buljan-tajne-srpske-operacije-koje-nisu-mogle-zaustaviti-put-prema-nezavisnosti.html Tajne srpske operacije koje nisu mogle zaustaviti put prema nezavisnosti],'' Hrvatski tjednik, 12. listopada 2017., str. 19</ref> Uz te dvije eksplozije, postoje optužbe da su [[KOS]]-ovi agenti odgovorni i za bombaške napade na [[Željeznička pruga Zagreb – Beograd|pruzi Zagreb – Beograd]] kraj [[Vinkovci|Vinkovaca]] kao i na željezničkoj pruzi između [[Glina (grad)|Gline]] i [[Vojnić]]a.
Operaciju Labrador vodio je pukovnik [[Slobodan Rakočević]], šef [[KOS]]-a u Jugoslavenskom ratnom zrakoplovstvu (''načelnik'' ''Odelenja bezbednosti u RV i PVO)'', iz ureda u [[Zemun]]u. U Zagrebu, operativnu kontrolu Labradora dodijeljena je pukovniku Ivanu Saboloviću, te majoru Čedi Kneževiću. Drugi suradnici KOS-a su stvorili zalihe eksploziva u Zagrebu i okolici, te preuzeli zadaću postavljanje eksplozivnih naprava. Eksplozivna sredstva i neka druga oružja smještena su na nekoliko lokacija.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/interijeri/kos-minirao-zidovsku-grobnicu-na-mirogoju-726068 |title=KOS minirao židovsku grobnicu na Mirogoju |author=Tomo Vičić |date=2002-11-15 |publisher=Večernji list |accessdate=2021-04-19}}</ref> U sklopu operacije Labrador je [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], tjedan nakon neuspješnog [[Raketiranje Banskih dvora|raketiranja Banskih dvora]], [[Operacija pod lažnom zastavom|izvedena operacija pod lažnom zastavom]] u kojoj su [[19. kolovoza]] 1991., prostorije [[Židovi u Hrvatskoj|Židovske općine]] u Palmotićevoj ulici u Zagrebu, i židovski grobovi na [[Mirogoj]]u pretrpjeli bombaške napade. Hrvatske su službe sigurnosti razotkrile počinitelje, koji su uspjeli pobjeći u Srbiju.<ref name="Buljan">Buljan, Joško; ''[https://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/27818-j-buljan-tajne-srpske-operacije-koje-nisu-mogle-zaustaviti-put-prema-nezavisnosti.html Tajne srpske operacije koje nisu mogle zaustaviti put prema nezavisnosti],'' Hrvatski tjednik, 12. listopada 2017., str. 19</ref> Uz te dvije eksplozije, postoje optužbe da su [[KOS]]-ovi agenti odgovorni i za bombaške napade na [[Željeznička pruga Zagreb – Beograd|pruzi Zagreb – Beograd]] kraj [[Vinkovci|Vinkovaca]] kao i na željezničkoj pruzi između [[Glina (grad)|Gline]] i [[Vojnić]]a.


== Svjedočenje Mustafe Čandića pred MKSJ ==
== Svjedočenje Mustafe Čandića pred MKSJ ==
Na suđenju [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]] pred [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] je bivši časnik KOS-a Mustafa Čandić posvjedočio u studenom 2002. god. da su mu poznati detalji kako o operaciji "Opera", tako i o operaciji "Labrador", koja je - prema njegovom iskazu - bila "pri­rod­ni na­sta­vak ope­ra­ci­je ko­ja se zva­la 'Labra­dor’... unu­tar ove ope­ra­ci­je ‘’La­bra­dor’’ bi­lo je pred­u­ze­to ne­ko­li­ko kon­kret­nih ope­ra­ci­ja, te­ro­ri­stič­kih aka­ta za­pra­vo i ka­da su hr­vat­ske vla­sti sa­zna­le o ope­ra­ci­ja­ma ove vr­ste u Za­gre­bu, oni, čla­no­vi ope­ra­ci­je ‘’La­bra­dor’’ su, sa svim do­ku­men­ti­ma, po­bje­gli za Be­o­grad. Po njiho­vom do­la­sku u Be­o­grad, što zna­či u dru­goj po­lo­vi­ni av­gu­sta, us­po­sta­vljeno je od­je­le­nje za pro­pa­gand­ni rat, pro­pa­gand­no ra­to­va­nje i ono je ukrat­ko na­zva­no ‘Ope­ra’.... tač­no je da je iz­vr­še­na te­ro­ri­stič­ka ak­ci­ja mi­ni­ra­nja je­vrej­skih gro­bo­va na gro­blju ‘’Miro­goj’’. Cilj je bio da se hr­vat­ska vlast pred­sta­vi i po­ka­že kao pro­fa­ši­stič­ka, od­no­sno da se stvo­ri ani­mo­zi­tet Je­vre­ja pre­ma hr­vat­skoj vla­sti u Za­gre­bu. Još da­lje, bio je pla­ni­ran i te­ro­ri­stič­ki akt na si­na­go­gu u Za­gre­bu. Me­đu­tim, on ni­je iz­ve­den iz raz­lo­ga što su ak­te­ri ‘La­bra­do­ra' mo­ra­li po­bje­ći za Be­ograd, jer im je pri­je­ti­la opa­snost od hap­še­nja... Glav­ni ofi­cir ko­ji je bio za­du­žen za ope­rativ­nu ak­ci­ju ‘’La­bra­dor’’ je bio na­čel­nik od­je­lje­nja bez­bjed­no­sti, pu­kov­nik Slo­bo­dan Ra­ko­če­vić u Ze­mu­nu... od jed­nog od ključ­nih ak­te­ra ‘’Ope­re’’, Ra­den­ka Ra­doj­čića, sa­znao da su iz­ra­đe­ni de­talj­ni i kon­kret­ni pla­no­vi ’Ope­re’ ... pr­vo Re­pu­bli­ku Hr­vat­sku, pa on­da i Bo­snu i Her­ce­go­vi­nu". Među primjerima dezinformativnih akcija poduzimanih protiv Republike Hrvatske, Mustafa Čandić navodi "pri­mjer raz­go­vo­ra iz­me­đu Mi­le­ta De­da­ko­vi­ća Ja­stre­ba, bra­ni­te­lja Vu­ko­va­ra i ge­ne­ra­la An­tu­na Tu­sa u Za­gre­bu. Na osno­vu u vi­še na­vra­ta pri­slu­ški­va­nih raz­go­vo­ra iz­me­đu ove dvo­ji­ce, na­pra­vljen je je­dan raz­go­vor, zna­či sa isječ­ci­ma, u ko­me Mi­le De­da­ko­vić Ja­streb od An­tu­na Tu­sa tra­ži po­moć u na­o­ru­ža­nju, a ovaj mu ka­že da ne ra­ču­na ni na ka­kvu po­moć i da je pre­pu­šten sam se­bi, da se bo­ri ka­ko zna i umi­je."<ref>[https://www.hlc-rdc.org/Transkripti/Milosevic/Transkripti/Transkripti%20sa%20sudjenja%20Slobodanu%20Milosevicu%20%2829%29/Transkript%20sa%20sudjenja%20Slobodanu%20Milosevicu%20-%2011.%20novembar%202002..pdf "Predmet Slobodan Milošević (IT-02-54) - svedok Mustafa Čandić - 11. novembra 2002."], transkript (srpski), kod Fond za humanitarno pravo Begorad. Pristupljeno 5. srpnja 2021.</ref> <ref>[https://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/trans/en/021111ED.htm Zapisnik o saslušanju Mustafe Čandića pred MKSJ11. studenog 2002., (engleski),] službene stranice MKSJ, pristupljeno 5. srpnja 2021.</ref>
Na suđenju [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]] pred [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] je bivši časnik KOS-a Mustafa Čandić posvjedočio u studenom 2002. god. da su mu poznati detalji kako o operaciji "Opera", tako i o operaciji "Labrador", koja je - prema njegovom iskazu - bila "pri­rod­ni na­sta­vak ope­ra­ci­je ko­ja se zva­la 'Labra­dor’... unu­tar ove ope­ra­ci­je ‘’La­bra­dor’’ bi­lo je pred­u­ze­to ne­ko­li­ko kon­kret­nih ope­ra­ci­ja, te­ro­ri­stič­kih aka­ta za­pra­vo i ka­da su hr­vat­ske vla­sti sa­zna­le o ope­ra­ci­ja­ma ove vr­ste u Za­gre­bu, oni, čla­no­vi ope­ra­ci­je ‘’La­bra­dor’’ su, sa svim do­ku­men­ti­ma, po­bje­gli za Be­o­grad. Po njiho­vom do­la­sku u Be­o­grad, što zna­či u dru­goj po­lo­vi­ni av­gu­sta, us­po­sta­vljeno je od­je­le­nje za pro­pa­gand­ni rat, pro­pa­gand­no ra­to­va­nje i ono je ukrat­ko na­zva­no ‘Ope­ra’.... tač­no je da je iz­vr­še­na te­ro­ri­stič­ka ak­ci­ja mi­ni­ra­nja je­vrej­skih gro­bo­va na gro­blju ‘’Miro­goj’’. Cilj je bio da se hr­vat­ska vlast pred­sta­vi i po­ka­že kao pro­fa­ši­stič­ka, od­no­sno da se stvo­ri ani­mo­zi­tet Je­vre­ja pre­ma hr­vat­skoj vla­sti u Za­gre­bu. Još da­lje, bio je pla­ni­ran i te­ro­ri­stič­ki akt na si­na­go­gu u Za­gre­bu. Me­đu­tim, on ni­je iz­ve­den iz raz­lo­ga što su ak­te­ri ‘La­bra­do­ra' mo­ra­li po­bje­ći za Be­ograd, jer im je pri­je­ti­la opa­snost od hap­še­nja... Glav­ni ofi­cir ko­ji je bio za­du­žen za ope­rativ­nu ak­ci­ju ‘’La­bra­dor’’ je bio na­čel­nik od­je­lje­nja bez­bjed­no­sti, pu­kov­nik Slo­bo­dan Ra­ko­če­vić u Ze­mu­nu... od jed­nog od ključ­nih ak­te­ra ‘’Ope­re’’, Ra­den­ka Ra­doj­čića, sa­znao da su iz­ra­đe­ni de­talj­ni i kon­kret­ni pla­no­vi ’Ope­re’ ... pr­vo Re­pu­bli­ku Hr­vat­sku, pa on­da i Bo­snu i Her­ce­go­vi­nu". Među primjerima dezinformativnih akcija poduzimanih protiv Republike Hrvatske, Mustafa Čandić navodi "pri­mjer raz­go­vo­ra iz­me­đu Mi­le­ta De­da­ko­vi­ća Ja­stre­ba, bra­ni­te­lja Vu­ko­va­ra i ge­ne­ra­la An­tu­na Tu­sa u Za­gre­bu. Na osno­vu u vi­še na­vra­ta pri­slu­ški­va­nih raz­go­vo­ra iz­me­đu ove dvo­ji­ce, na­pra­vljen je je­dan raz­go­vor, zna­či sa isječ­ci­ma, u ko­me Mi­le De­da­ko­vić Ja­streb od An­tu­na Tu­sa tra­ži po­moć u na­o­ru­ža­nju, a ovaj mu ka­že da ne ra­ču­na ni na ka­kvu po­moć i da je pre­pu­šten sam se­bi, da se bo­ri ka­ko zna i umi­je."<ref>[https://www.hlc-rdc.org/Transkripti/Milosevic/Transkripti/Transkripti%20sa%20sudjenja%20Slobodanu%20Milosevicu%20%2829%29/Transkript%20sa%20sudjenja%20Slobodanu%20Milosevicu%20-%2011.%20novembar%202002..pdf "Predmet Slobodan Milošević (IT-02-54) - svedok Mustafa Čandić - 11. novembra 2002."], transkript (srpski), kod Fond za humanitarno pravo Begorad. Pristupljeno 5. srpnja 2021.</ref><ref>[https://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/trans/en/021111ED.htm Zapisnik o saslušanju Mustafe Čandića pred MKSJ11. studenog 2002., (engleski),] službene stranice MKSJ, pristupljeno 5. srpnja 2021.</ref>


2015. godine je Mustafa Čandić ponovo govorio - između ostaloga - o svojim saznanjima o operacijama "Opera" i "Labrador", za medije. Tu je onome rečenome pred sudom dodao detalje o namjernom ostavljanju evidencije o suradnicima KOS-a o Zagrebu koja je najvećim dijelom sadržavala lažna imena, kako bi se prouzročilo međusobno nepovjerenje u hrvatskim redovima; također o tome da je mreža suradnika KOS-a uspostavljena pred rat u Zagrebu sadržavala osobe na visokim funkcijama, uključujući visokopozicionirane djelatnike hrvatske Službe državne sigurnosti.<ref>[https://web.archive.org/web/20170416091304/http://bnn.ba/vijesti/mustafa-%C4%8Dandi%C4%87-za-bnnba-kako-sam-radio-za-kos "Mustafa Čandić za BNN.BA: Kako sam radio za KOS"], BNN.BA, 24. svibnja 2015. (bosanski). Pristupljeno 5. srpnja 2021.</ref>
2015. godine je Mustafa Čandić ponovo govorio - između ostaloga - o svojim saznanjima o operacijama "Opera" i "Labrador", za medije. Tu je onome rečenome pred sudom dodao detalje o namjernom ostavljanju evidencije o suradnicima KOS-a o Zagrebu koja je najvećim dijelom sadržavala lažna imena, kako bi se prouzročilo međusobno nepovjerenje u hrvatskim redovima; također o tome da je mreža suradnika KOS-a uspostavljena pred rat u Zagrebu sadržavala osobe na visokim funkcijama, uključujući visokopozicionirane djelatnike hrvatske Službe državne sigurnosti.<ref>[https://web.archive.org/web/20170416091304/http://bnn.ba/vijesti/mustafa-%C4%8Dandi%C4%87-za-bnnba-kako-sam-radio-za-kos "Mustafa Čandić za BNN.BA: Kako sam radio za KOS"], BNN.BA, 24. svibnja 2015. (bosanski). Pristupljeno 5. srpnja 2021.</ref>

Inačica od 19. srpnja 2021. u 19:03

Operacije "Labrador" i "Opera" su bile akcije koje su kontraobavještajne službe JNA (KOS) od 19. kolovoza 1991. provodile u početnoj fazi Domovinskog rata u Zagrebu.

Kontekst i ciljevi

Akcije su predstavljale aktivnosti specijalnoga rata protiv Hrvatske intenzivnom propagandom i terorističkim akcijama sa svrhom kompromitiranja Hrvatske i sprječavanja međunarodnog priznanja njene neovisnosti.

Glavni je cilj tih akcija bio da se svjetskoj javnosti predstavi hrvatsku vlast kao profašističku, te da se stvori protuhrvatsko raspoloženje kod Židova i šire svjetske javnosti, tako što su agenti KOS-a podmetnuli i aktivirali ekspozivne naprave u Židovskoj općini u Zagrebu i na židovskom groblju na zagrebačkom groblju Mirogoj, kako bi ih se pripisalo navodnim antisemitima iz Hrvatske. U sklopu protuhrvatske propagande su se, primjerice, televizijski snimci stradalih Hrvata prikazivali su se kao snimci Srba koji su žrtve hrvatskih zločina.

Operacija Opera: propagandni rat

Operacije "Labrador" i "Opera"
Operacije "Labrador" i "Opera"
 Predloženo je da se ovaj dio članka izdvoji u novi članak pod nazivom:
Operacija Opera (Hrvatska). (Rasprava)

"OPERA" je bio kodni naziv za "Operativnu grupu za propagandni rad", grupu u sklopu jugoslavenske vojne obavještajne službe KOS koja je djelovala iz Odelenja bezbednosti Ratnog Vazduhoplovstva u Zemunu. Grupa je formirana u listopadu i studenom 1991. godine na poticaj generala Zvonka Jurjevića, tadašnjeg zapovjednika Ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane JNA.

Ekipa se sastojala od petnaestak novinara, snimatelja i tehničara, koji su trebali sudjelovati u propagandnom ratu protivih Hrvatske. U tu svrhu su koristili metodama uobičajenim u specijalnom ratu: slali su telefakse i dopise medijskim kućama na lažno primpremljenim memorandumima raznih izmišljenih organizacija (npr. "Komunistička sekcija HDZ") ili stvarnih organizacija (npr. su na osnovi pravih tiskanih materijala HOS-a sačinjeni u Beogradi leci u kojima se optužuju strukture ZNG i hrvatske policije za tobožnju suradnju s JNA), s lažnim pečatima - gdje se širilo dezinformacije čije je objavljivanje bilo štetno po ugled Hrvatske i/ili slogu hrvatskog društva. Također su pripadnici tog svojevrsnog "uredništva" pripremali izvješća koja su davala zapovjedništva JNA, osobito ona koje je davalo "Ratno vazduhoplovstvo". U medije - nadasve prema stranim novinarima - plasirane su izmišljene priče (npr. da su prilikom raketiranja hrvatskih vojnih snaga tobože poginuli neki njemački vojni instruktori) i krivotvoreni hrvatski dokumenti, koje bi međutim sadržavale ponešto istinitih elemenata, često preuzetih iz hrvatskih medija ili iz obavještajnih podataka kojima je raspolagao KOS. Također su šireni leci u kojima se poticalo neslogu među Hrvatima (u jednome je pisalo "braćo Hercegovci, dok mi branimo lijepu našu na bojišnicima Hrvatske, Zagrepčani i drugi su pobjegli u inozemstvo ..."), iskorišten je sadržaj telefonskog razgovora u kojem je sudjelovao zapovjednik obrane Vukovara Mile Dedaković Jastreb i s potpisom tobožnjeg "Odbora za zaštitu Jastreba" plasiran putem letaka i stranih medija i poduzimane razne druge aktivnosti radi manipuliranja javnošću.

Za potrebe propagandnog rada grupe OPERA prikupljen je vrlo veliki broj informacija koje su se koristile kod izrade iskrivljenih medijskih sadržaja koji su trebali štetiti Hrvatskoj; među njima i veliki broj mikrofilmova koji su za potrebe KOS-a u proljeće 1990.-te godine nastali potajnim kopiranjem dokumentacije Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske - a koji su sadržali razne povjerljive informacije koje su o osobama, ustanovama i događajima u Hrvatskoj zadnjih godina bili prikupljali hrvatska UDBA i policijska tijela (u jednostranačkoj državi kakva je bila Socijalistička Republika Hrvatska, takve osjetljive informacije stoje na potpunom raspolaganju stranačkim tijelima). Osobita pažnja posvećena je informacijama policijskih i tajnih službi o ljudima koji su se 1991. godine nalazili na visokim državnim funkcijama u Hrvatskoj. Također su korištene informacije koje su obavještajne strukture JNA uspijevale 1991. godine prikupiti prisluškivanjem vojnih i civilnih komunikacija u Hrvatskoj.

U ožujku i travnju 1994. godine suradnik KOS-a Radenko Radojčić je u iskazu Službi za zaštitu ustavnog poretka razotkrio mrežu suradnika KOS-a JNA u vrhu SKH-SDP 1990. godine. Tu navodi imena većeg broja osoba koje su (barem tako R. Radojčić tvrdi) organizirano pomagale u provođenju aktivnosti usmjerenih na sprječavanje osamostaljenja, uključivo i razoružavanje Hrvatske neposredno prije predaje vlasti demokratski izabranim predstavnicima naroda u svibnju 1990. godine. Navodi se da su hrvatske obavještajne službe razotkrile 63 agenta KOS-a u gradovima Hrvatske; ali su i nakon toga nastavljene specijalnoratovske aktivnosti KOS-a, kojima se upravljalo sa zapovjednog mjesta u Komandi Ratnog zrakoplovstva JNA u Begradu. Radenko Radojčić, koji je bio 1980-ih godina bio zaposlen kao službenik Stručne službe Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske, izrađujući analize za potrebe najvišeg rukovodstva, uspio je odande iznijeti i KOS-u staviti na raspolaganje znatnu povjerljivu dokumentaciju koju je prikupila Služba državne sigurnosti Socijalističke Republike Hrvatske.[1]

Operacija Labrador: bombaški napadi uklopljeni u propagandni rat

Palmotićeva ulica, Zagreb

U kolovozu mjesecu 1991., KOS je izveo nekoliko aktivnosti pod kodnim nazivom Operacija Labrador, s ciljem kompromitiranja Hrvatske. Operacija Labrador trebala se sastojati od nekoliko terorističkih napada koji su trebali upotpuniti aktivnosti Operacije Opera - propagandne kampanju u kojoj se dezinformiralo medije, a tim putem i opću javnost. Cilj je bio da se Hrvatsku, koja je objavila svoju volju da proglasi neovisnost od SFR Jugoslavije, predstavi svijetu kao profašističku državu koja se nije maknula od stanja svijesti NDHi koja je navodno prožeta antisemitizmom.

Operaciju Labrador vodio je pukovnik Slobodan Rakočević, šef KOS-a u Jugoslavenskom ratnom zrakoplovstvu (načelnik Odelenja bezbednosti u RV i PVO), iz ureda u Zemunu. U Zagrebu, operativnu kontrolu Labradora dodijeljena je pukovniku Ivanu Saboloviću, te majoru Čedi Kneževiću. Drugi suradnici KOS-a su stvorili zalihe eksploziva u Zagrebu i okolici, te preuzeli zadaću postavljanje eksplozivnih naprava. Eksplozivna sredstva i neka druga oružja smještena su na nekoliko lokacija.[2] U sklopu operacije Labrador je JNA, tjedan nakon neuspješnog raketiranja Banskih dvora, izvedena operacija pod lažnom zastavom u kojoj su 19. kolovoza 1991., prostorije Židovske općine u Palmotićevoj ulici u Zagrebu, i židovski grobovi na Mirogoju pretrpjeli bombaške napade. Hrvatske su službe sigurnosti razotkrile počinitelje, koji su uspjeli pobjeći u Srbiju.[3] Uz te dvije eksplozije, postoje optužbe da su KOS-ovi agenti odgovorni i za bombaške napade na pruzi Zagreb – Beograd kraj Vinkovaca kao i na željezničkoj pruzi između Gline i Vojnića.

Svjedočenje Mustafe Čandića pred MKSJ

Na suđenju Slobodanu Miloševiću pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije je bivši časnik KOS-a Mustafa Čandić posvjedočio u studenom 2002. god. da su mu poznati detalji kako o operaciji "Opera", tako i o operaciji "Labrador", koja je - prema njegovom iskazu - bila "pri­rod­ni na­sta­vak ope­ra­ci­je ko­ja se zva­la 'Labra­dor’... unu­tar ove ope­ra­ci­je ‘’La­bra­dor’’ bi­lo je pred­u­ze­to ne­ko­li­ko kon­kret­nih ope­ra­ci­ja, te­ro­ri­stič­kih aka­ta za­pra­vo i ka­da su hr­vat­ske vla­sti sa­zna­le o ope­ra­ci­ja­ma ove vr­ste u Za­gre­bu, oni, čla­no­vi ope­ra­ci­je ‘’La­bra­dor’’ su, sa svim do­ku­men­ti­ma, po­bje­gli za Be­o­grad. Po njiho­vom do­la­sku u Be­o­grad, što zna­či u dru­goj po­lo­vi­ni av­gu­sta, us­po­sta­vljeno je od­je­le­nje za pro­pa­gand­ni rat, pro­pa­gand­no ra­to­va­nje i ono je ukrat­ko na­zva­no ‘Ope­ra’.... tač­no je da je iz­vr­še­na te­ro­ri­stič­ka ak­ci­ja mi­ni­ra­nja je­vrej­skih gro­bo­va na gro­blju ‘’Miro­goj’’. Cilj je bio da se hr­vat­ska vlast pred­sta­vi i po­ka­že kao pro­fa­ši­stič­ka, od­no­sno da se stvo­ri ani­mo­zi­tet Je­vre­ja pre­ma hr­vat­skoj vla­sti u Za­gre­bu. Još da­lje, bio je pla­ni­ran i te­ro­ri­stič­ki akt na si­na­go­gu u Za­gre­bu. Me­đu­tim, on ni­je iz­ve­den iz raz­lo­ga što su ak­te­ri ‘La­bra­do­ra' mo­ra­li po­bje­ći za Be­ograd, jer im je pri­je­ti­la opa­snost od hap­še­nja... Glav­ni ofi­cir ko­ji je bio za­du­žen za ope­rativ­nu ak­ci­ju ‘’La­bra­dor’’ je bio na­čel­nik od­je­lje­nja bez­bjed­no­sti, pu­kov­nik Slo­bo­dan Ra­ko­če­vić u Ze­mu­nu... od jed­nog od ključ­nih ak­te­ra ‘’Ope­re’’, Ra­den­ka Ra­doj­čića, sa­znao da su iz­ra­đe­ni de­talj­ni i kon­kret­ni pla­no­vi ’Ope­re’ ... pr­vo Re­pu­bli­ku Hr­vat­sku, pa on­da i Bo­snu i Her­ce­go­vi­nu". Među primjerima dezinformativnih akcija poduzimanih protiv Republike Hrvatske, Mustafa Čandić navodi "pri­mjer raz­go­vo­ra iz­me­đu Mi­le­ta De­da­ko­vi­ća Ja­stre­ba, bra­ni­te­lja Vu­ko­va­ra i ge­ne­ra­la An­tu­na Tu­sa u Za­gre­bu. Na osno­vu u vi­še na­vra­ta pri­slu­ški­va­nih raz­go­vo­ra iz­me­đu ove dvo­ji­ce, na­pra­vljen je je­dan raz­go­vor, zna­či sa isječ­ci­ma, u ko­me Mi­le De­da­ko­vić Ja­streb od An­tu­na Tu­sa tra­ži po­moć u na­o­ru­ža­nju, a ovaj mu ka­že da ne ra­ču­na ni na ka­kvu po­moć i da je pre­pu­šten sam se­bi, da se bo­ri ka­ko zna i umi­je."[4][5]

2015. godine je Mustafa Čandić ponovo govorio - između ostaloga - o svojim saznanjima o operacijama "Opera" i "Labrador", za medije. Tu je onome rečenome pred sudom dodao detalje o namjernom ostavljanju evidencije o suradnicima KOS-a o Zagrebu koja je najvećim dijelom sadržavala lažna imena, kako bi se prouzročilo međusobno nepovjerenje u hrvatskim redovima; također o tome da je mreža suradnika KOS-a uspostavljena pred rat u Zagrebu sadržavala osobe na visokim funkcijama, uključujući visokopozicionirane djelatnike hrvatske Službe državne sigurnosti.[6]

Povezani članci

Vanjske poveznice

Izvori

  1. ↑ Radenko Radojčić, izjava. National security and the future, Vol. 10 No. 3-4, 2009.
  2. ↑ Tomo Vičić. 15. studenoga 2002. KOS minirao židovsku grobnicu na Mirogoju. Večernji list. Pristupljeno 19. travnja 2021.
  3. ↑ Buljan, Joško; Tajne srpske operacije koje nisu mogle zaustaviti put prema nezavisnosti, Hrvatski tjednik, 12. listopada 2017., str. 19
  4. ↑ "Predmet Slobodan Milošević (IT-02-54) - svedok Mustafa Čandić - 11. novembra 2002.", transkript (srpski), kod Fond za humanitarno pravo Begorad. Pristupljeno 5. srpnja 2021.
  5. ↑ Zapisnik o saslušanju Mustafe Čandića pred MKSJ11. studenog 2002., (engleski), službene stranice MKSJ, pristupljeno 5. srpnja 2021.
  6. ↑ "Mustafa Čandić za BNN.BA: Kako sam radio za KOS", BNN.BA, 24. svibnja 2015. (bosanski). Pristupljeno 5. srpnja 2021.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacije_%22Labrador%22_i_%22Opera%22&oldid=5933679"