Kvirinalska palača: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena kategorija Rim; dodana kategorija Građevine u Rimu uz pomoć dodatka HotCat
Redak 4: Redak 4:


==Papinska, kraljevska, pa predsjednička rezidencija==
==Papinska, kraljevska, pa predsjednička rezidencija==
Palaču je dao sagraditi [[1573.]] [[papa]] [[Grgur XIII.]] kao papinski ljetnikovac. Godine [[1823.]], [[1829.]], [[1831.]] i [[1846.]] palača je služila kao mjesto održavanja papinskih [[konklava]]. Služila je kao papinska rezidencija i sjedište središnjih ureda civilne vlasti u [[Papinska država|Papinskoj Državi]] sve do njezina pada [[1870.]] godine. Palača je okupirana tijekom invazije na Rim, te je postala službena kraljevska rezidencija kraljeva Italije nakon što je [[Rim]] proglašen glavnim gradom Italije. Iako su u stvarnosti neki kraljevi, osobito kralj [[Viktor Emanuel III.]] (1900. - 1946.) živjeli u drugim privatnim rezidencijama, ''Quirinale'' se ipak koristila kao službena rezidencija te za državne potrebe. Nakon ukinuća monarhije [[1946.]], palače je postala službena rezidencija i radnim mjestom predsjednika Talijanske Republike.
Palaču je dao sagraditi [[1573.]] [[papa]] [[Grgur XIII.]] kao papinski ljetnikovac. Godine [[1823.]], [[1829.]], [[1831.]] i [[1846.]] palača je služila kao mjesto održavanja papinskih [[konklava]]. Služila je kao papinska rezidencija i sjedište središnjih ureda civilne vlasti u [[Papinska država|Papinskoj Državi]] sve do njezina pada [[1870.]] godine. Palača je okupirana tijekom invazije na Rim, te je postala službena kraljevska rezidencija kraljeva Italije nakon što je [[Rim]] proglašen glavnim gradom Italije. Iako su u stvarnosti neki kraljevi, osobito kralj [[Viktor Emanuel III.]] (1900. 1946.) živjeli u drugim privatnim rezidencijama, ''Quirinale'' se ipak koristila kao službena rezidencija te za državne potrebe. Nakon ukinuća monarhije [[1946.]], palače je postala službena rezidencija i radnim mjestom predsjednika Talijanske Republike.


Pročelje palače projektirao je [[Domenico Fontana]], a "Veliku kapelicu" [[Carlo Maderno]]. Oslikana je i freskama [[Guido Reni|Guida Renija]], ali najpoznatija [[freska]] je ''Blagoslov Kristov'' [[Melozzo da Forlì|Melozza da Forlìja]].
Pročelje palače projektirao je [[Domenico Fontana]], a "Veliku kapelicu" [[Carlo Maderno]]. Oslikana je i freskama [[Guido Reni|Guida Renija]], ali najpoznatija [[freska]] je ''Blagoslov Kristov'' [[Melozzo da Forlì|Melozza da Forlìja]].

Inačica od 22. srpnja 2021. u 22:28

Kvirinalska palača
Bakrorez iz sredine 18. stoljeća. Autor Giovanni Battista Piranesi

Kvirinalska palača (talijanski Palazzo del Quirinale ili Quirinale) službena je rezidencija predsjednika Talijanske Republike, smještena na brežuljku Kvirinal, najvišem od sedam rimskih brežuljaka, u Via del Quirinale i okrenuta na Piazza del Quirinale.

Papinska, kraljevska, pa predsjednička rezidencija

Palaču je dao sagraditi 1573. papa Grgur XIII. kao papinski ljetnikovac. Godine 1823., 1829., 1831. i 1846. palača je služila kao mjesto održavanja papinskih konklava. Služila je kao papinska rezidencija i sjedište središnjih ureda civilne vlasti u Papinskoj Državi sve do njezina pada 1870. godine. Palača je okupirana tijekom invazije na Rim, te je postala službena kraljevska rezidencija kraljeva Italije nakon što je Rim proglašen glavnim gradom Italije. Iako su u stvarnosti neki kraljevi, osobito kralj Viktor Emanuel III. (1900. – 1946.) živjeli u drugim privatnim rezidencijama, Quirinale se ipak koristila kao službena rezidencija te za državne potrebe. Nakon ukinuća monarhije 1946., palače je postala službena rezidencija i radnim mjestom predsjednika Talijanske Republike.

Pročelje palače projektirao je Domenico Fontana, a "Veliku kapelicu" Carlo Maderno. Oslikana je i freskama Guida Renija, ali najpoznatija freska je Blagoslov Kristov Melozza da Forlìja.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Kvirinalska palača