Juraj Martinović: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 4. kolovoza 2021. u 12:38

Juraj Martinović (Sarajevo, 24. svibnja 1936. - Sarajevo, 4. kolovoz 2021.) bio je bosanskohercegovački književni povjesničar, prevoditelj, esejist, novinar, i akademik. Bio je sarajevski gradonačelnik i dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Govori slovenski, ruski, engleski i francuski.

Juraj Martinović je bosanski Hrvat rođen u Sarajevu 1936. U Sarajevu je pohađao osnovnu školu i poslije u Zagrebu. 1955. je završio gimnaziju. Diplomirao je povijest književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Magistrirao je i doktorirao u Ljubljani na Filozofskom fakultetu. Magistrirao je na temi Vplivi srbskohrvatske narodne književnosti na slovensko epiko med leti 1848. in 1858. Doktorirao je na temi pjesništva Dragotina Ketteja. Najviše se bavio pjesništvom France Prešerna i Prešernov Sonetni venec te pjesništvo Dragotina Ketteja. Kettejevo je djelo označio kao izraz izvorne umjetničke osobnosti, koja je duboko povezana sa slovenskom literarnom tradicijom i pjesničkim modelima kao što su lirika France Prešerna i Simona Jenka. Članke je objavio u Sodobnosti, Jeziku in slovstvu i u Slavističnoj reviji. Bio je član uredništva revije Izraz. Radio je kao novinar-pripravnik u uredništvu zagrebačkog časopisa Borbe.

Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu predaje od 1963. godine. Predavao je slovensku književnost i hrvatsku književnost. Obnašao je i dužnost direktora Instituta za jezik i književnost. Bio je gradonačelnik Sarajeva. Gradonačelnik je bio od 1989. do 1991. godine. Bio je dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1983./1984. i 1984./1985. godine. Dekan OOUR-a Filologija Filozofskog fakulteta u Sarajevu bio je 1980./1981. i 1981./1982.

Dopisni je član je AZU BiH i SAZU.

Napisao je brojne znanstvene i stručne radove. Autor je pet knjiga na temu slovenske književnosti. Preveo je slovenske autore Ivana Cankara, Ivana Tavčara, Tarasa Kermanunera, Josipa Vidmara, Frana Gestrika, V. Melika, Janeza Rotara, Vida Pečjaka, Dragu Jančara, Stanu Bernika.

Napisao je knjige:

Apsurd i harmonija. Sarajevo: 1973. (COBISS)
Poezija Dragotina Ketteja. Ljubljana: 1976.(COBISS)
Dragotin Kette. Ljubljana: 1978. (COBISS)
Sonetni venec Franceta Prešerna. Beograd: Zavod za udžbenike, 1983. (COBISS)
U kosoj projekciji: ogledi i rasprave iz slovenačke književnosti. Sarajevo: Svjetlost, 1985. (COBISS)

Literatura

Grad Sarajevo: Sarajevski gradonačelnici 1878.-2009.
Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 161-162.
Akademija znanosti i umjetnosti BiH
SAZU
P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine

Inačica od 4. kolovoza 2021. u 12:38 uredi 82.118.13.14 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 4. kolovoza 2021. u 12:38 uredi ukloni ovu izmjenu 82.118.13.14 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Oznaka: VisualEditor Novija izmjena →
Redak 1:		Redak 1:
	'''Juraj Martinović''' ([[Sarajevo]], [[24. svibnja]] [[1936.]] - Sarajevo, 4.kolovoz 2021.) bio je bosanskohercegovački [[Povijest književnosti\|književni povjesničar]], [[prevoditelj]], [[esej]]ist, [[novinar]], i akademik. Bio je sarajevski [[gradonačelnik]] i [[dekan]] Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Govori slovenski, ruski, engleski i francuski.		'''Juraj Martinović''' ([[Sarajevo]], [[24. svibnja]] [[1936.]] - Sarajevo, 4. kolovoz 2021.) bio je bosanskohercegovački [[Povijest književnosti\|književni povjesničar]], [[prevoditelj]], [[esej]]ist, [[novinar]], i akademik. Bio je sarajevski [[gradonačelnik]] i [[dekan]] Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Govori slovenski, ruski, engleski i francuski.

	Juraj Martinović je bosanski Hrvat rođen u [[Sarajevo\|Sarajevu]] [[1936.]] U Sarajevu je pohađao osnovnu školu i poslije u Zagrebu. 1955. je završio gimnaziju. Diplomirao je povijest književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Magistrirao je i doktorirao u Ljubljani na Filozofskom fakultetu. Magistrirao je na temi Vplivi srbskohrvatske narodne književnosti na slovensko epiko med leti 1848. in 1858. Doktorirao je na temi pjesništva [[Dragotin Kettej\|Dragotina Ketteja]]. Najviše se bavio pjesništvom [[France Prešern\|France Prešerna]] i Prešernov [[Sonetni venec]] te pjesništvo Dragotina Ketteja. Kettejevo je djelo označio kao izraz izvorne umjetničke osobnosti, koja je duboko povezana sa slovenskom literarnom tradicijom i pjesničkim modelima kao što su lirika France Prešerna i [[Simon Jenko\|Simona Jenka]]. Članke je objavio u Sodobnosti, Jeziku in slovstvu i u Slavističnoj reviji. Bio je član uredništva revije Izraz. Radio je kao novinar-pripravnik u uredništvu zagrebačkog časopisa Borbe.		Juraj Martinović je bosanski Hrvat rođen u [[Sarajevo\|Sarajevu]] [[1936.]] U Sarajevu je pohađao osnovnu školu i poslije u Zagrebu. 1955. je završio gimnaziju. Diplomirao je povijest književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Magistrirao je i doktorirao u Ljubljani na Filozofskom fakultetu. Magistrirao je na temi Vplivi srbskohrvatske narodne književnosti na slovensko epiko med leti 1848. in 1858. Doktorirao je na temi pjesništva [[Dragotin Kettej\|Dragotina Ketteja]]. Najviše se bavio pjesništvom [[France Prešern\|France Prešerna]] i Prešernov [[Sonetni venec]] te pjesništvo Dragotina Ketteja. Kettejevo je djelo označio kao izraz izvorne umjetničke osobnosti, koja je duboko povezana sa slovenskom literarnom tradicijom i pjesničkim modelima kao što su lirika France Prešerna i [[Simon Jenko\|Simona Jenka]]. Članke je objavio u Sodobnosti, Jeziku in slovstvu i u Slavističnoj reviji. Bio je član uredništva revije Izraz. Radio je kao novinar-pripravnik u uredništvu zagrebačkog časopisa Borbe.