Molekularna biologija: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
SashatoBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: az:Molekulyar Biologiya
Thijs!bot (razgovor | doprinosi)
Redak 52: Redak 52:
[[sh:Molekularna biologija]]
[[sh:Molekularna biologija]]
[[sk:Molekulárna biológia]]
[[sk:Molekulárna biológia]]
[[sl:Molekularna biologija]]
[[sq:Biologjia molekulare]]
[[sq:Biologjia molekulare]]
[[sr:Молекуларна биологија]]
[[sr:Молекуларна биологија]]
Redak 57: Redak 58:
[[th:อณูชีววิทยา]]
[[th:อณูชีววิทยา]]
[[tr:Moleküler biyoloji]]
[[tr:Moleküler biyoloji]]
[[uk:Молекулярна біологія]]
[[ur:سالماتی حیاتیات]]
[[ur:سالماتی حیاتیات]]
[[vi:Sinh học phân tử]]
[[vi:Sinh học phân tử]]

Inačica od 25. ožujka 2007. u 16:15

Molekularna biologija je studija biologije na molekularnom nivou. Ovo područje preklapa se s drugim područjima biologije, posebice genetikom i biokemijom. Molekularna biologija teži istraživanju i razumijevanju interakcija između različitih staničnih sustava, uključujući međuodnose DNA, RNA i proteinske sinteze te učenju kako su te interakcije regulirane.

Pišući u Nature, W.T. Astbury je molekularnu biologiju opisao kao:

"... ne toliko kao tehniku nego kao pristup, pristup s gledišta takozvanih bazičnih znanosti s idejom vodiljom traženja odgovarajućeg molekularnog plana ispod razine oku vidljivih manifestacija klasične biologije. Osobito je zaokupljena oblikom bioloških molekula i ..... uglavnom je tri-dimenzionalna i strukturna - to, dakako, ne znači da je samo prerada morfologije - jer ona za razliku od morfologije uz to istovremeno mora uzeti u obzir i postanak i funkciju"

Odnos s drugim biološkim znanostima na molekularnoj razini

Shematski prikaz odnosa između biokemije, genetike i molekularne biologije

Molekularni biolozi koriste posebne metode prirodne za molekularnu biologiju (pogledaj sekciju Metode niže u članku), ali te metode sve više kombinira s metodama i idejama iz područja genetike, biokemije i biofizike. Više ne postoji čvrsta linija koja je odjeljivala te znanstvene grane. Priložena slika je shematski prikaz jednog pogleda na odnos među tim područjima:

  • Biokemija je studij kemijskih tvari i procesa koji se odvijaju u živim organizmima.
  • Genetika je studij učinaka genetičkih razlika na organizmima. To se često može uočiti ukoliko nedostaje normalna komponenta (npr. jedan gen). Proučavanje "mutanata" – organizmi kojima nedostaje jedan ili više funkcionalnih komponenti u odnosu na takozvani "divlji tip" ili normalni fenotip.
  • Molekularna biologija je studij molekularnih osnova procesa replikacije, transkripcije i translacije genetičkog materijala. Centralna dogma molekularne biologije koja kaže da se genetski materijal (DNA) transkribira u RNA i tada translatira u protein, pruža dobru startnu poziciju za razumijevanje ovog područja.

Puno poslova u molekularnoj biologiji je kvantitativne prirode, i u zadnje vrijeme je puno učinjeno u međuvezi molekularne biologije i kompjuterskih znanosti bioinformatici. Uz bioinformatiku, studij strukture i funkcije gena, molekularna genetika, je jedna od najperspektivnijih grana molekularne biologije.

Sve više područja biologije se počinje baviti proučavanjem molekula, ili da direktno proučavaju njihove interakcije u stanici kao stanična biologija i razvojna biologija, ili indirektno, gdje se metode molekularne biologije koriste kako bi se donijeli zaključci o populacijama ili vrstama, kao u područjima evolucijske biologije kao što su populacijska genetika i filogenetika.