Guató: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
sitno
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8
Redak 12: Redak 12:
== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==


*[http://200.181.116.9/Setass/Acoes/FZIGuato.htm Povo Indigena Guato]
*[http://200.181.116.9/Setass/Acoes/FZIGuato.htm Povo Indigena Guato] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050210000810/http://200.181.116.9/Setass/Acoes/FZIGuato.htm |date=10. veljače 2005. }}
*[http://www.unicamp.br/fea/ortega/temas530/tatiana.htm Diagnóstico Sócio-Ambiental Da Reserva Indígena Guató-Ilha Ínsua]
*[http://www.unicamp.br/fea/ortega/temas530/tatiana.htm Diagnóstico Sócio-Ambiental Da Reserva Indígena Guató-Ilha Ínsua]



Inačica od 18. kolovoza 2021. u 18:07

Guato u susjedne skupine

Guató /značenje imena nije razjašnjeno a kroz povijest se javljalo u mnogim sličnim oblicima: guataes, guatás, guathós, guatos, guatòs, goatos, guattos i guatues (Oliveira 1996). Schmidt /1901) bilježi naziv maguaato, u značenju neke vrste močvarne ptice. Prema drugoj verzniji dolazi od guarani riječi guatá, glagol koji znači 'hodati', 'lutati', 'putovati', u kojemu se vidi obrazac visokog stupnja njihove prostorne mobilnosti u kanuima./ ribarski indijanski narod s granice Bolivije i brazilske države Mato Grosso do Sul, u močvarnom području poznatom kao Pantanal, na gornjoj Paraguayi. Guató opstanak ovisi o ribi, pa su u stalnom kontaktu s vodom i neprekidno u pokretu u svojim 'dugout' kanuima. Zbog ovakvog način života kod njih se javljaju veoma razvijene ruke i torzo ali i kratke krive noge i ravna stopala.

Osim ribolovom do hrane dolaze i sakupljanjem divlje riže (Oryza sativa), voća drveta yatubá, divljih banana; lovom na kajmane, čije repove također jedu, a danas imaju i nešto svinja, kokoši i posađenog kukuruza, graha i manioke.

Pleme (oko 500) danas živi uglavnom na otoku Insua (poznat i kao Morraria da Insua), dva puta su proglašavani izumrlima ali su se iznova pojavljivali. Godine 2004. Joel Pizzini je snimio o njima 105-minutni film “500 Almas” '500 duša'. Godine 2008. ima svega 5 govornika u naselju Corumbá[1].

Izvori

Vanjske poveznice