Slovačka: razlika između inačica
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8 |
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8 |
||
| Redak 113: | Redak 113: | ||
{{glavni|Stanovništvo Slovačke}} |
{{glavni|Stanovništvo Slovačke}} |
||
Većina stanovništva su [[Slovaci]] (86 %). [[Mađari]] su glavna manjina (9,7 %)<ref>http://portal.statistics.sk/files/Sekcie/sek_600/Demografia/SODB/Tabulky/Tabulky_AJ_SODB/tab11.pdf</ref>, a žive na jugu i istoku Slovačke. <br /> |
Većina stanovništva su [[Slovaci]] (86 %). [[Mađari]] su glavna manjina (9,7 %)<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://portal.statistics.sk/files/Sekcie/sek_600/Demografia/SODB/Tabulky/Tabulky_AJ_SODB/tab11.pdf |title=Arhivirana kopija |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20070715152521/http://portal.statistics.sk/files/Sekcie/sek_600/Demografia/SODB/Tabulky/Tabulky_AJ_SODB/tab11.pdf |archive-date=15. srpnja 2007. |access-date=14. kolovoza 2009. }}</ref>, a žive na jugu i istoku Slovačke. <br /> |
||
Ostale manjine: [[Romi]], [[Česi]], [[Rusini]], [[Ukrajinci]], [[Nijemci]] i [[Poljaci]]. |
Ostale manjine: [[Romi]], [[Česi]], [[Rusini]], [[Ukrajinci]], [[Nijemci]] i [[Poljaci]]. |
||
Inačica od 27. kolovoza 2021. u 15:32
| Slovačka Republika Slovenská republika | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Geslo nema | |||||
| Himna Nad Tatrou sa blýska | |||||
 Položaj Slovačke
| |||||
| Glavni grad | Bratislava | ||||
| Službeni jezik | slovački | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Predsjednica Republike | Zuzana Čaputová | ||||
| - Predsjednik Vlade | Eduard Heger | ||||
| Neovisnost | podjelom Čehoslovačke 1. siječnja 1993. | ||||
| Površina | |||||
| - % vode | 930 % | ||||
| Stanovništvo | 103. po veličini | ||||
| - gustoća | 111/km2 | ||||
| BDP (PKM) | procjena 2020. | ||||
| - ukupno | 111,874 milijardi $ (60.) | ||||
| - po stanovniku | 38,321 $ (37.) | ||||
| Valuta | euro 1) (100 centa) | ||||
| Pozivni broj | +421 | ||||
| Vremenska zona | UTC +1 UTC +2 ljeti | ||||
| Internetski nastavak | .sk | ||||
| 1) Do 1. siječnja 2009. slovačka kruna | |||||
Slovačka (slovački Slovensko), službeno Slovačka Republika (slovački Slovenská republika) država je Srednje Europe, koja graniči sa Češkom na sjeverozapadu, Poljskom na sjeveru, Ukrajinom na istoku, Mađarskom na jugu i Austrijom na jugozapadu.
Povijest
Podrobniji članak o temi: Povijest SlovačkeSlovaci su se u 5. stoljeću naselili na današnjem području Slovačke. U 7. stoljeću Slovačka je bila središnji dio Samova carstva. Praslovačka država 9. stoljeća, poznata kao Velika Moravska, primila je Ćirila i Metoda, te se proširila pod kraljem Svatoplukom. Slovačka je u 11. stoljeću postala dio mađarskog kraljevstva, te je ostala u Mađarskoj, a kasnije u Austro-Ugarskoj, do 1918. godine. Tada se Slovačka ujedinila s Češkom i susjednom Moravskom, pa je stvorena Čehoslovačka. Nakon što je Münchenski sporazum 1938. godine ukinuo Čehoslovačku, Slovačka je postala zasebna republika pod kontrolom Trećeg Reicha. Tu je veliku ulogu odigrao i katolički svećenik Jozef Tiso.
Nakon drugog svjetskog rata opet je stvorena Čehoslovačka, koja je bila pod vlašću Sovjetskog Saveza od 1948. nadalje. Kad je 1989. pala komunistička vlast, došla je Baršunasta revolucija, čime su stvorene dvije države sljednice Čehoslovačke –- Slovačka i Češka su se razdvojile 1. siječnja 1993. Slovačka je postala članica Europske unije u svibnju 2004. godine. 1. siječnja 2009. godine Slovačka je uvela euro kao jedinstvenu valutu. Dotadašnja kruna ostala je u upotrebi još sljedeća dva tjedna, ali samo neslužbeno kako bi se stanovništvo priviknulo na promjenu valute.
Politika
Podrobniji članak o temi: Politika Slovačke
Slovački šef države je predsjednik, koji se bira na izravnim općim izborima svakih pet godina. Veći dio izvršne vlasti ima predsjednik vlade, koji je obično vođa najveće stranke ili većinske koalicije u parlamentu. Imenuje ga predsjednik. Ministre imenuje predsjednik na prijedlog predsjednika vlade.
Najviše zakonodavno tijelo Slovačke je jednodomni parlament, Državno vijeće Slovačke Republike (Národná Rada Slovenskéj Republiky), sa 150 zastupnika. Zastupnici se biraju svake četiri godine proporcionalnom metodom. Najviše sudsko tijelo Slovačke je Ustavni sud (Ústavný súd), koji presuđuje ustavna pitanja. 13 članova ovog suda imenuje predsjednik na temelju popisa kandidata koje predlaže parlament.
Predsjednica Slovačke je Zuzana Čaputová.
24. veljače 2014. čelnici slovačke ljevice i desnice, slovački premijer Robert Fico i kršćanski demokrat Jan Figel (KDH), unijele su amandman u slovački Ustav kojemu su dodali definiciju braka. Slovačka ljevica i desnica dogovorile su se potvrditi brak kao zajednicu između muškarca i žene u Ustavu, a Jan Figel je kazao "Ustavni amandman zabranjuje legalizaciju braka između istospolnih osoba".[1] Radi učvršćenja ove zaštite i otežanja izmjena zakona u budućnosti, Udruga „Savez za obitelj“ (Aliancia za rodinu) inicirala je referendum o braku, na kojem su se birači izjasnili o zaštiti braka, obitelji i djece. Slovački birači izjašnjavali su se o ovim pitanjima: 1) Slažete li se da ni jedna zajednica, osim zajednice muškarca i žene, ne može nazvati bračnom? 2) Slažete li se da homoseksualnim osobama i grupama ne bi trebalo dopustiti posvajanje, a potom i odgajanje djece? 3) Slažete li se da škole ne mogu zahtijevati od djece da sudjeluju u obrazovanju koje se odnosi na spolno ponašanje i eutanaziju, ako se roditelji i sama djeca ne slože sa sadržajem obrazovanja? Referendum je održan 7. veljače 2015. Od izašlih birača, na prvo pitanje 94,5 % odgovorilo je za i 4,13 % protiv, na drugo pitanje 92,43 % odgovorilo je za i 5,54 % protiv, a na treće pitanje 90,32 % odgovorilo je za i 7,34 % protiv. Na referendum je izašlo 21,41 % slovačkih birača od potrebnih 50 %, zbog čega izjašnjavanje nije obvezujuće zbog niske izlaznosti, ali činjenica da je oko milijun Slovaka odgovorilo potvrdno na sva tri referendumska pitanja štiteći pravo djece na oca i majku i pravo roditelja da odlučuju o odgoju svoje djece poslala je snažnu poruku za slovačke političare i cijelo slovačko društvo.[1]
Pokrajine
Podrobniji članak o temi: Pokrajine SlovačkeSlovačka se administrativno dijeli na 8 pokrajina (kraje, jednina kraj), od kojih se svaka zove po pokrajinskom sjedištu.
Teritorijalno i samoupravno, Slovačka se od 2002. dijeli na 8 vyššie územné celky, kratica VÚC (Više teritorijalne jedinice) i 8 samosprávne kraje (samoupravne pokrajine), ali sve se to poklapa s 8 kraje:
- Bratislavský kraj – sjedište: Bratislava
- Trnavský kraj – sjedište: Trnava
- Trenčiansky kraj – sjedište: Trenčín
- Nitriansky kraj – sjedište: Nitra
- Žilinský kraj – sjedište: Žilina
- Banskobystrický kraj – sjedište: Banská Bystrica
- Prešovský kraj – sjedište: Prešov
- Košický kraj – sjedište: Košice
(u svim ovim imenima, umjesto riječi "kraj" može stajati "VÚC" ili "samosprávny kraj")
"Kraje" se oduvijek dijele na okruge (okresy, jednina okres).
Zemljopis
Podrobniji članak o temi: Zemljopis SlovačkeSlovačka je djelomično planinska zemlja. Karpati se protežu preko većeg dijela sjevera zemlje. U slovačke Karpate spadaju i Tatre, planine koje su popularno odredište za skijanje. Na njima je i najviši vrh Slovačke, Gerlachovský štít (2655 m).
Nizine se mogu naći na jugozapadu (uz Dunav) i jugoistoku zemlje. Osim Dunava, glavne slovačke rijeke su Váh i Hron.
Slovačka ima umjerenu klimu, sa svježim ljetima i hladnim, vlažnim zimama.[2]
Gospodarstvo
Podrobniji članak o temi: Gospodarstvo SlovačkeSlovačka je pri kraju tranzicije iz planske ekonomije u moderno tržišno gospodarstvo. Dzurindina vlada postigla je napredak 2001. godine u pogledu stabilizacije makroekonomije i strukturne reforme. Glavne privatizacije su obavljene, sektor bankarstva je gotovo posve u vlasništvu stranaca. Sve je više inozemnih investicija. Slovačko je gospodarstvo 2000. godine premašilo očekivanja unatoč recesiji na ključnim izvoznim tržištima. Buđenje domaće potražnje u 2002. godini, djelomično zbog porasta stvarnih plaća, nadoknadilo je sve sporiji rast izvoza, pa je gospodarstvo doseglo najvišu točku još od 1998. godine. Solidna domaća potražnja potaknula je gospodarski rast od 4,4 % u 2002. godini. Zbog velikog rasta izvoza, gospodarstvo je u 2003. godini poraslo za 4,2 %. Nezaposlenost, koja je iznosila 19,8 % krajem 2001. godine, znatno se smanjila u 2003, u 2009 cca. 11 %.
Promet
Podrobniji članak o temi: Promet SlovačkeKultura
Poznate kulturne znamenitosti u Slovačkoj su dvorci i tvrđave, primjerice Spiška tvrđava, Bratislavska tvrđava, Crveni kamen i drugi.[3]
Najstarije marijansko svetište u Slovačkoj je Marianka. Grad Trnavu naziva se i "slovačkim Rimom".[4]
Stanovništvo
Podrobniji članak o temi: Stanovništvo SlovačkeVećina stanovništva su Slovaci (86 %). Mađari su glavna manjina (9,7 %)[5], a žive na jugu i istoku Slovačke.
Ostale manjine: Romi, Česi, Rusini, Ukrajinci, Nijemci i Poljaci.
Hrvati žive u nekoliko sela: Hrvatski Jandrof (Bratislava-Jarovce), Bratislava-Čunovo, Hrvatski Grob (Chorvátsky Grob) i Devinsko Novo Selo (Bratislava-Devínska Nová Ves). Imaju kulturne veze s gradišćanskim Hrvatima u Austriji. Od 1990. godine Hrvati u Slovačkoj organizirani su u "Hrvatski kulturni savez". Imaju desetak folklornih društava i festival hrvatske kulture u Devinskom Novom Selu. Postoji i dijalektološki rječnik hrvatskoga govora u Devinskom Novom Selu.
Ustav jamči slobodu vjeroispovijesti.
Većina građana Slovačke su katolici (69 %); druga najveća skupina su protestanti (9 %).
Državni praznici (neradni dani)
| datum | hrvatski naziv | lokalni naziv | napomene |
|---|---|---|---|
| 1. siječnja | Dan osnivanja Slovačke Republike | Deň vzniku Slovenskej republiky | Slovačka je stekla neovisnost 1993. godine, nakon raspada Čehoslovačke |
| 6. siječnja | Sveta tri kralja | Zjavenie Pána | |
| klizni datum | Veliki petak | Veľký piatok | dva dana prije Uskrsa |
| klizni datum | Uskrsni ponedjeljak | Veľkonočný pondelok | dan nakon Uskrsa |
| 1. svibnja | Praznik rada | Sviatok práce | |
| 8. svibnja | Dan pobjede nad fašizmom | Deň víťazstva nad fašizmom | kraj 2. svjetskog rata |
| 5. srpnja | Dan Ćirila i Metoda | Sviatok svätého Cyrila a Metoda | godine 863. sveci Ćiril i Metod došli su u Veliku Moravsku da šire kršćanstvo |
| 29.kolovoza | Obljetnica slovačkog narodnog ustanka | Výročie Slovenského národného povstania | Slovaci su 1944. podigli ustanak protiv nacističke Njemačke |
| 1. rujna | Dan slovačkog ustava | Deň Ústavy Slovenskej republiky | godine 1992. usvojen je ustav (buduće) neovisne Slovačke |
| 15. rujna | Žalosna Gospa | Sviatok Sedembolestnej Panny Márie | svetica zaštitnica Slovačke |
| 1. studenog | Svi sveti | Sviatok všetkých svätých | |
| 17. studenog | Dan borbe za slobodu i demokraciju | Deň boja za slobodu a demokraciu | u spomen na studentske demonstracije protiv nacističke okupacije 1939. i demonstracije 1989. koje su pokrenule Baršunastu revoluciju. |
| 24. prosinca | Badnjak | Štedrý deň | |
| 25. prosinca | Božić | 1. sviatok vianočný | |
| 26. prosinca | Sveti Stjepan | 2. sviatok vianočný | |
Izvori
- ↑ a b Narod.hr, dg: Referendum u Slovačkoj: 90 posto birača ZA, izjašnjavanje nije obvezujuće zbog niske izlaznosti, 8. veljače 2015., (pristupljeno 24. lipnja 2015.)
- ↑ Votruba, Martin. Slovakia's Weather. Slovak Studies Program. University of Pittsburgh. Pristupljeno 11. lipnja 2010.
- ↑ Razgovor. Ján Petrík, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Slovačke Republike u RH: Želimo u EU, ali ne želimo izgubiti svoj identitet. Razgovarala Margareta Zouhar. str. 5, Hrvatsko slovo, Zagreb, petak, 7. ožujka 2003.
- ↑ IKA/Laudato/N. B.: O Milosrđu na esperantu, laudato.hr, 26. srpnja 2016. Pristupljeno 26. srpnja 2016.
- ↑ Arhivirana kopija (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 15. srpnja 2007. Pristupljeno 14. kolovoza 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
Vanjske poveznice
- The Slovak Republic Government Office – službena stranica slovačke vlade
- Predsjednik – službena stranica predsjednika
- Národná Rada – službena stranica parlamenta
- Slovensko.com – vijesti o Slovačkoj na engleskom
- Hrvati u Slovačkoj Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. studenoga 2006. (Wayback Machine) – stranica Hrvata u Slovačkoj
| |||||||||||||||||||
| ||||||||||
| |||||||||||||
| ||||||||||
| |||||||
