Namješteni sudski postupak: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8
Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki
Redak 15: Redak 15:
*[[Josif Staljin#Partijske čistke|Staljinove čistke]], tzv. "Veliki Teror" u tadašnjem [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]
*[[Josif Staljin#Partijske čistke|Staljinove čistke]], tzv. "Veliki Teror" u tadašnjem [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]
*[[Volksgerichtshof]] u [[Treći Reich|Trećem Reichu]]
*[[Volksgerichtshof]] u [[Treći Reich|Trećem Reichu]]
*[[Josip Broz|Titove]] čistke nakon Drugog svjetskog rata (primjerice postupak protiv [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]], [[Andrija Hebrang (otac)|Andrije Hebranga]] ili [[Milivoj Magdić|Milivoja Magdića]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hdpz.t-com.hr/prosli.htm |title=Arhivirana kopija |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20120213053000/http://www.hdpz.t-com.hr/prosli.htm |archive-date=13. veljače 2012. |access-date=27. siječnja 2012. }}</ref>) i nakon [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] protiv brojnih [[domoljublje|domoljubnih]] hrvatskih [[disident|disidenata]] kada se Tito na prijedlog Vladimira Bakarića i Edvarda Kardelja u jesen [[1971.]] godine odlučio na protuudar i gušenje hrvatskog nacionalnog pokreta. "Vodeći drugovi" bili su odstranjeni, smijenjeni, umirovljeni, a u siječnju [[1972.]] godine počeli su progoni [[Hrvatsko proljeće|proljećara]] koji su uhićeni, zatočeni i osuđeni na višegodišnje robije. Riječ je bila o vodećim hrvatskim intelektualcima kao primjerice [[Franjo Tuđman]], [[Dražen Budiša]], [[Petar Kriste]], [[Ivan Zvonimir Čičak]], [[Marko Veselica]], [[Hrvoje Šošić]], [[Vice Vukojević]], [[Vlatko Pavletić]] i mnogi drugi. Sudovi i zatvori bili su prepuni istomišljenika hrvatskog nacionalnog pokreta, a doba oštre represije označilo je početak olovnih godina i [[Hrvatska šutnja|hrvatske šutnje]].<ref>Povijest Hrvatske, Dragutin Pavličević, Zagreb, 2007., Naklada Pavičić, str. 491. {{ISBN|978-953-6308-71-2}}</ref>
*[[Josip Broz|Titove]] čistke nakon Drugog svjetskog rata (primjerice postupak protiv [[Andrija Hebrang (otac)|Andrije Hebranga]] ili [[Milivoj Magdić|Milivoja Magdića]] {{nedostaje izvor}} i nakon [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] protiv brojnih [[domoljublje|domoljubnih]] hrvatskih [[disident|disidenata]] kada se Tito na prijedlog Vladimira Bakarića i Edvarda Kardelja u jesen [[1971.]] godine odlučio na protuudar i gušenje hrvatskog nacionalnog pokreta. "Vodeći drugovi" bili su odstranjeni, smijenjeni, umirovljeni, a u siječnju [[1972.]] godine počeli su progoni [[Hrvatsko proljeće|proljećara]] koji su uhićeni, zatočeni i osuđeni na višegodišnje robije. Riječ je bila o vodećim hrvatskim intelektualcima kao primjerice [[Franjo Tuđman]], [[Dražen Budiša]], [[Petar Kriste]], [[Ivan Zvonimir Čičak]], [[Marko Veselica]], [[Hrvoje Šošić]], [[Vice Vukojević]], [[Vlatko Pavletić]] i mnogi drugi. Sudovi i zatvori bili su prepuni istomišljenika hrvatskog nacionalnog pokreta, a doba oštre represije označilo je početak olovnih godina i [[Hrvatska šutnja|hrvatske šutnje]].<ref>Povijest Hrvatske, Dragutin Pavličević, Zagreb, 2007., Naklada Pavičić, str. 491. {{ISBN|978-953-6308-71-2}}</ref>
*[[Dachauski procesi]] u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Bilo je sveukupno 10 montiranih političkih procesa između [[1947.]] i [[1949.]] godine a pripreme za te procese počele su ljeta [[1946.]] godine.<ref name="RTVSLO">{{slv oznaka}} [http://www.rtvslo.si/blog/tatjana-malec/ozvoceni-montirani-dahavski-procesi-v-ljubljani/67647 RTV Slovenija: Ozvočeni montirani dahavski procesi v Ljubljani], preuzeto 28. siječnja 2012.</ref> Preživjeli zatočenici iz [[Koncentracijski logor Dachau|Dachaua]] optuženi su za izdaju i kolaboriranje s [[nacisti]]ma<ref name="RTVSLO" /> odnosno kao agenti [[Gestapo|Gestapa]].<ref>[http://www.e-novine.com/mobile/feljton/31189-Pribliavanje-Zapadu.html e-novine.com: Približavanje Zapadu], preuzeto 28. siječnja 2012.</ref> Istraživanje je obuhvatilo 7380 Slovenaca, osuđeno je 37 osoba, protiv tri zaustavljen je istražni postupak a tri su osobe umrle tijekom istrage.<ref name="RTVSLO" />
*[[Dachauski procesi]] u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Bilo je sveukupno 10 montiranih političkih procesa između [[1947.]] i [[1949.]] godine a pripreme za te procese počele su ljeta [[1946.]] godine.<ref name="RTVSLO">{{slv oznaka}} [http://www.rtvslo.si/blog/tatjana-malec/ozvoceni-montirani-dahavski-procesi-v-ljubljani/67647 RTV Slovenija: Ozvočeni montirani dahavski procesi v Ljubljani], preuzeto 28. siječnja 2012.</ref> Preživjeli zatočenici iz [[Koncentracijski logor Dachau|Dachaua]] optuženi su za izdaju i kolaboriranje s [[nacisti]]ma<ref name="RTVSLO" /> odnosno kao agenti [[Gestapo|Gestapa]].<ref>[http://www.e-novine.com/mobile/feljton/31189-Pribliavanje-Zapadu.html e-novine.com: Približavanje Zapadu], preuzeto 28. siječnja 2012.</ref> Istraživanje je obuhvatilo 7380 Slovenaca, osuđeno je 37 osoba, protiv tri zaustavljen je istražni postupak a tri su osobe umrle tijekom istrage.<ref name="RTVSLO" />


Inačica od 5. rujna 2021. u 07:21

Tzv. Šahtinski proces protiv rudara, SSSR za vrijeme Staljina 1928. godine.

Namješteni sudski postupak (montirani sudski proces) javni je sudski postupak u kojemu je kazna okrivljeniku odlučena unaprijed. Koristi se kao klasično sredstvo progona političkih protivnika i drugih nepoželjnih osoba.

Definicija

Namješteni politički sudski postupci su uobičajeni u diktatorskim sustavima kao sredstvo za uklanjanje nepodobnih osoba. Postupci se vode neuvažavanjem svih načela vladavine prava ili zakona i služe eliminaciji, obečašćenju i uništenju okrivljenika. Stoga su namješteni procesi često inscenirani kao veliki medijski spektakli sa svrhom zastrašivanja neistomišljenika.

Kritični stav prema vladi primjerice, optuživao se kao veleizdaja, špijunaža ili drugim sličnim optužbama. Druga inačica su fiktivna kaznena djela za koja se lažno optuživalo okrivljenika.

Okrivljenici praktički nemaju mogućnost za obranu a priznanje koja su obično na početku procea izjavili uslijedila su pod ucjenama ili nakon mučenja. Presuda je u većini slučajeva već unaprijed donesena. Optužnica se iznosi na polemičan način a presude su uglavnom teške.

Poznati primjeri

Najpoznatiji namješteni sudski postupci u novijoj povijesti:

Galerija

  • Francišek Nijepolocečki, partizan Poljske vojske, dobiva namješteni sud u komunističkoj Poljsci u 1947. godini.
    Francišek Nijepolocečki, partizan Poljske vojske, dobiva namješteni sud u komunističkoj Poljsci u 1947. godini.
  • Uz njega, Valdemar Bačak dobiva smrtnu kaznu na takvom sudu, 1947. g.
    Uz njega, Valdemar Bačak dobiva smrtnu kaznu na takvom sudu, 1947. g.
  • Karl dobiva smrtnu osudu na lažnom sudu Moskve u SSSR-u. U doba Staljinovih čistki, 1935.-1953. g.
    Karl dobiva smrtnu osudu na lažnom sudu Moskve u SSSR-u. U doba Staljinovih čistki, 1935.-1953. g.
  • Dvanaestero socijalističkih partizana pogubljeno, Moskva, Lenjinova SSSR u 1922. godini
    Dvanaestero socijalističkih partizana pogubljeno, Moskva, Lenjinova SSSR u 1922. godini
  • Sud protiv preko 450 (na smrt oko 150) članova organizacije "Nezavisnost Ukrajine", SSSR. 1930. g.
    Sud protiv preko 450 (na smrt oko 150) članova organizacije "Nezavisnost Ukrajine", SSSR. 1930. g.

Izvori

  1. ↑ Povijest Hrvatske, Dragutin Pavličević, Zagreb, 2007., Naklada Pavičić, str. 491. ISBN 978-953-6308-71-2
  2. ↑ a b c (slov.) RTV Slovenija: Ozvočeni montirani dahavski procesi v Ljubljani, preuzeto 28. siječnja 2012.
  3. ↑ e-novine.com: Približavanje Zapadu, preuzeto 28. siječnja 2012.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Namješteni_sudski_postupak&oldid=6052616"