Novruz: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 7. rujna 2021. u 00:44

Novruz
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Novruz
Iran Azerbajdžan Indija Kiribati Pakistan Turska Uzbekistan
Regija:	Azija i Pacifik
Godina upisa:	2009.
Ugroženost:	-
Poveznica:	UNESCO:00282

Novruz (perz. نوروز: noʊruz, „novi dan“) je iranski tradicionalni blagdan Nove godine kojega slave svi iranski narodi, ali i drugi narodi usko vezanih uz iransku kulturu. Običaj slavljenja Novruza proširio se na mnoge krajeve svijeta, uključujući dijelove središnje i južne Azije, sjeverozapadne Kine te na poluotok Krim.

Stol *Haft-Sin* u Teheranu, sa sedam predmeta koji simboliziraju Novruz

Novruz označava prvi dan proljeća i početak godine prema iranskom kalendaru. Počinje proljetnom ravnodnevicom (ekvinocijem) koja je najčešće 21. ožujka, odnosno dan ranije ili kasnije, ovisno o točki promatranja. Obilježavanje Novruza datira prije islamskog razdoblja, a korijene vuče iz doba antičkog Irana. To je važan zoroastrijski blagdan koji ima veliko značenje među modernim zoroastrijcima u Iranu. Trenutak kada Sunce ekliptički presijeca nebeski ekvator precizno se izračunavaju svake godine, a običaj među iranskim obiteljima je skupljanje i promatranje tog događaja.

Od ahemenidskog doba službena nova godina počinjala je danom kada Sunce napusti zodijak Ribe, odnosno kada uđe u zodijak Ovna, što označava ravnodnevicu ili ekvinocij. Židovski festival Purim najvjerojatnije je preuzet od iranskog Novruza^[1], koji je također snažno utjecao i na tradicije Ismailije, Alavita^[2], Alevita, te Bahá'íja^[3].

Naziv Novruz prvi se put spominje u perzijskim zapisima u 2. stoljeću pr. Kr., no obilježavan je još u doba vladavine iranske dinastije Ahemenida (648.-330. pr. Kr.), kada su narodi iz brojnih satrapija Perzijskog Carstva dolazili predati darove perzijskom vladaru. Simbolika Novruza prikazana je na reljefima Darijeve apadane u Perzepolisu, na kojima lav proždire bika.

Načini slavljenja

Novruz se tijekom stoljeća povezao s mnogim lokalnim običajima kao što je prizivanje Džamšida, mitskog iranskog kralja, te s drugim vjerovanjima i legendama. Način proslavljanja Novruza se razlikuje od mjesta do mjesta; od preskakanja vatre ili potoka u Iranu do hodanja preko zategnutog užeta, ostavljanja upaljenje svijeće na kućnom pragu ili tradicionalnih igara poput konjskih utrka ili tradicionalnog hrvanja u Kirgistanu. Pjesme i ples su uobičajeni u gotovo svim mjestima gdje se slavi Novruz, kao i polusveti obiteljski ili javni objedi^[4].

Djeca uživaju i sudjeluju u slavlju na više načina, kao što je ukrašavanje tvrdo kuhanih jaja (pisanica). Također, žene imaju ključnu ulogu u organiziranju slavlja, ali i u prijenosu običaja vezanih za Novruz.

Novruz je promidžba vrijednosti mira i solidarnosti između generacija i unutar obitelji, ali i pomirdbe i vrijednosti susjedstva, te tako pridonosi kulturalnoj raznolikosti između različitih naroda i zajednica. Zbog toga je Novruz upisan na UNESCO-v Popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2009. godine^[4].

Povezani članci

Izvori

↑ Judaizam (Britannica enciklopedija)
↑ Alaviti (Looklex). Inačica izvorne stranice arhivirana 3. ožujka 2009. Pristupljeno 28. svibnja 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
↑ Baha'i kalendar
↑ ^a ^b Novruz, Nowrouz, Nooruz, Navruz, Nauroz, Nevruz na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 22. studenog 2011.

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Novruz

Mrežna sjedišta

v • u Svjetska baština u Indiji

	Kulturna baština (32)	Utvrda Agra (1983.) • Povijesni grad Ahmedabad (2017.) • Špiljski hramovi u Ajanti (1983.) • Skloništa u stijenama Bhimbetke (2003.) • Crvena utvrda u Delhiju (2007.) • Arheološki park Champaner-Pavagadh (2004.) • Chhatrapati Shivaji Terminus, povijesni željeznički kolodvor u Mumbaiju (2004.) • Veliki hramovi dinastije Chola (Brihadeeswarar, Gangaikondacholisvaram i Airavatesvara) (1987.) • Harapanski grad Dholavira (2021.) • Špilje Elephante (1987.) • Špiljski hramovi Ellore (1983.) • Mogulski grad Fatehpur Sikri (1986.) • Crkve i konvikti starog grada Goa (1986.) • Spomenici Hampija (1986.) • Humajunova grobnica u Delhiju (1993.) • Jantar Mantar u Jaipuru (2010.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu³⁾ (2016.) • Skupina spomenika grada Khajurahoa (1986.) • Hram sunca u Konarku (1984.) • Kutab minaret s pripadajućim spomenicima u Delhiju (1993.) • Spomenici Mahabalipurama (1984.) • Mahabodhi (2002.) • Nalanda Mahavihara (Sveučilište Nalanda) u Biharu (2016.) • Spomenici Pattadakala (1987.) • Indijske planinske pruge (1999.) • Rajasthanske brdske utvrde (2013.) • Kakatiyanski hram Ramappa (Rudreshwara), Telangana (2021.) • Rani-ki-Vav (2014.) • Budistički spomenici Sanchija (1989.) • Taj Mahal (1983.) • Viktorijanski i art deco Mumbai (2018.)

	Prirodna baština (7)	Nacionalni park Kaziranga (1985.) • Nacionalni park Keoladeo (1985.) • Nacionalni park Manas (1985.) • Nacionalni parkovi Nanda Devi i Dolina cvijeća (1988.) • Nacionalni park Sundarbans¹⁾ (1987.) • Nacionalni park Velikih Himalaja (2014.) • Zapadni Gati (2012.)

	Mješovita baština (1)	Nacionalni park Khangchendzonga (2016.)

	Nematerijalna svjetska baština (14)	Tradicionalni napjev Veda (2008.) • Ples Chhau (2010.) • Kalbelia, narodne pjesme i plesovi Radžastana (2010.) • Kutiyattam, sanskritsko kazalište (2008.) • Ladakh, budističko naricanje - recitacija svetih budističkih tekstova u himalajskim područjima Indije, Jammuu i Kašmiru (2012.) • Mudiyettu, ritualno kazalište i plesna drama Kerale (2010.) • Novruz, proslava iranske Nove godine²⁾ (2009.) • Ramlila, tradicionalna izvedba Ramajane (2008.) • Ramman, vjerski festival i kazalište u Garhwal Himalajama (2009.) • Sankirtana, obredno pjevanje, bubnjanje i ples iz Manipura (2012.) • Tradicionalna umješnost izrade pomagala od kositra i bakra zajednice Thathera u Jandiala Guruu, Punjab (2014.) • Joga (2016.) • Kumbhamela (2017.) • Durga Puja (2021.)

¹⁾ Zajednička svjetska baština Indije i Bangladeša. ²⁾ Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva. ³⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1]

v • u Svjetska baština u Iranu

	Kulturna baština (24)	Armenski samostan sv. Tadeja i sv. Stjepana (2008.) • Bam s okolicom (2004.) • Behistunski natpisi (2006.) • Elamitski zigurat i drevni grad Čoga Zanbil (1979.) • Golestanska palača (2013.) • Gonbad-e Kabus (2012.) • Povijesni grad Jazd (2017.) • Kulturološki krajolik Majmanda (2015.) • Trg Nakš-e Džahan u Isfahanu (2012.) • Pasargad (2004.) • Perzepolis (1979.) • Perzijski kanati (2016.) • Perzijski vrtovi (2011.) • Grobnica šejha Safija (2010.) • Saborna džamija u Isfahanu (1979.) • Sultanija (2005.) • Suza (205.) • Šuštarski hidraulički sustav (2009.) • Tabriški bazar (2010.) • Taht-e Sulejman (2003.) • Transiranska željeznica (2021.) • Kulturni krajolik Uramanata (2021.)

	Prirodna baština (2)	Dašt-e Lut (2016.) • Hirkanijske šume (2019.)

	Nematerijalna svjetska baština (10)	Glazba Bakšija iz Korasana (2010.) • Kališujanski rituali Mašhade ardehala u Kašanu (2012.) • Naqqāli, iransko dramsko pripovijedanje* (2011.) • Proslava iranske Nove godine Novruz¹⁾ (2009.) • Rituali Pahlevani i Zurhanei (2010.) • Iranski glazbeni reportoar tradicijski skladbi Radif (2009.) • Ritualna dramska umjetnost Ta‘zīye (2012.) • Tradicionalno vezenje tepiha u Farsu (2010.) • Tradicionalno vezenje tepiha u Kašanu (2010.) • Tradicionalne vještine izgradnje i jedrenja iranskim lendž brodovima u Perzijskom zaljevu* (2011.)

¹⁾ Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva. * Svjetska baština u opasnosti

Svjetska baština u Turskoj

Europa

Kulturna baština (2)

Povijesni dijelovi Istanbula: Konstantinov hipodrom, Aja Sofija, Aja Irena, Cisterna Bazilike, Crkva Hora, Teodozijeve zidine, džamije Ahmedija, Sulejmanija, Šehzada, Jeni, i palača Topkapi Saraj (1985.) • Džamija Selimija i njezin društveni kompleks (2011.)

Azija

Kulturna baština (17)	Afrodizija (2017.) • Arheološki lokalitet Ani (2016.) • Bursa i Cumalıkızık: rođenje Osmanskog carstva (2014.) • Çatal Höyük (2012.) • Velika džamija i bolnica u Divriğiju (1985.) • Diyarbakır utvrda i kulturni krajolik Hevsel vrtova (2015.) • Efez (2015.) • Göbekli Tepe (2018.) • Ruševine Hattuše (1986.) • Ruševine Ksantosa s Letinim svetištem Letoon (1988.) • Monumentalne grobnice u brdima Nemruta (1987.) • Pergam i njegov višeslojni kulturni krajolik (2014.) • Povijesno središte Safranbolua (1994.) • Troja (1998.) ● Arheološki lokalitet Arslantepe (2021.) • Gordion (2023.)

Mješovita baština (2)	Nacionalni park Göreme i spomenici u stijenama Kapadocije (1985.) • Antički grad Hierapolis s terasama Pamukkale (1988.)

Nematerijalna svjetska baština (20)

Tradicija Âşıklık (2009.) • Çini, tradicijska vještina proizvodnje glazura u keramici (2016.) • Ebru, turska umjetnost mramora (2014.) • Hıderles (Ederlezi), proslava Jurjeva, tj. proljeća¹⁾ (2017.) • Proizvodnja plošnog kruha poznatog kao lavaš, katirma, jupka ili jufka²⁾ (2016.) • Kazalište sjena Karađoz (2009.) • Keşkek (2011.) • Kırkpınar ili hrvački festival (2010.) • Umjetnost javnog pripovjedanja Meddah (2008.) • Festival Mesir Macunu (2012.) • Ceremonija Mevlevi Sema (2008.) • Proslava nove godine Novruz³⁾ (2008.) • Semah, ritual Alevi-Bektaşi vjernika (2010.) • Tradicijski Sohbet skupovi (2010.) • Kultura i tradicija turske kave (2013.) • Zviždući jezik* (2017.) • Dede Korkut (s Azerbajdžanom i Kazahstanom) (2018.) • Tradicionalno tursko streličarstvo (2019.) • Tradicionalna strateška igra: Togyzqumalaq, Toguz Korgool, Mangala / Göçürme (s Kazahstanom i Kirgistanom) (2020.) • Umjetnost minijature (s Azerbajdžanom, Iranom i Uzbekistanom) (2020.)

¹⁾ S Makedonijom ²⁾ S drugim državama (Azerbajdžan, Iran, Kazahstan i Kirgistan) ³⁾ Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva. * Svjetska baština u opasnosti

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Novruz&oldid=6054427"

Kategorija:

Skrivene kategorije:

@@ Redak 15: / Redak 15: @@
 Novruz označava prvi dan [[Proljeće|proljeća]] i početak godine prema [[Iranski kalendar|iranskom kalendaru]]. Počinje proljetnom ravnodnevicom ([[ekvinocij]]em) koja je najčešće [[21. ožujka]], odnosno dan ranije ili kasnije, ovisno o točki promatranja. Obilježavanje Novruza datira prije [[islam]]skog razdoblja, a korijene vuče iz doba [[Antika|antičkog]] Irana. To je važan [[Zoroastrizam|zoroastrijski]] blagdan koji ima veliko značenje među modernim [[Zoroastrizam|zoroastrijcima]] u [[Iran]]u. Trenutak kada [[Sunce]] ekliptički presijeca nebeski [[ekvator]] precizno se izračunavaju svake godine, a običaj među iranskim obiteljima je skupljanje i promatranje tog događaja.
-Od [[Ahemenidi|ahemenidskog]] doba službena nova godina počinjala je danom kada [[Sunce]] napusti [[zodijak]] [[Ribe (znak)|Ribe]], odnosno kada uđe u zodijak [[Ovan (znak)|Ovna]], što označava ravnodnevicu ili [[ekvinocij]]. [[Židovi|Židovski]] festival [[Purim]] najvjerojatnije je preuzet od [[iran]]skog Novruza<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/307197/Judaism/35340/Sources-and-development#ref=ref299743 Judaizam (Britannica enciklopedija)]</ref>, koji je također snažno utjecao i na tradicije [[Ismailija|Ismailije]], [[Alaviti|Alavita]]<ref>[http://looklex.com/e.o/alawites.htm Alaviti (Looklex)]</ref>, [[Aleviti|Alevita]], te [[Bahá'í]]ja<ref>[http://www.bahai.us/bahai-calendar Baha'i kalendar]</ref>.
+Od [[Ahemenidi|ahemenidskog]] doba službena nova godina počinjala je danom kada [[Sunce]] napusti [[zodijak]] [[Ribe (znak)|Ribe]], odnosno kada uđe u zodijak [[Ovan (znak)|Ovna]], što označava ravnodnevicu ili [[ekvinocij]]. [[Židovi|Židovski]] festival [[Purim]] najvjerojatnije je preuzet od [[iran]]skog Novruza<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/307197/Judaism/35340/Sources-and-development#ref=ref299743 Judaizam (Britannica enciklopedija)]</ref>, koji je također snažno utjecao i na tradicije [[Ismailija|Ismailije]], [[Alaviti|Alavita]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://looklex.com/e.o/alawites.htm |title=Alaviti (Looklex) |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20090303203640/http://looklex.com/e.o/alawites.htm |archive-date=3. ožujka 2009. |access-date=28. svibnja 2009. }}</ref>, [[Aleviti|Alevita]], te [[Bahá'í]]ja<ref>[http://www.bahai.us/bahai-calendar Baha'i kalendar]</ref>.
 Naziv ''Novruz'' prvi se put spominje u [[Perzija|perzijskim]] zapisima u [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeću pr. Kr.]], no obilježavan je još u doba vladavine [[iran]]ske dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]] ([[648. pr. Kr.|648.]]-[[330. pr. Kr.]]), kada su narodi iz brojnih [[satrapija]] [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] dolazili predati darove[[ Šah (vladar)| perzijskom vladaru]]. Simbolika Novruza prikazana je na reljefima [[Darije Veliki|Darijeve]] [[Apadana|apadane]] u [[Perzepolis]]u, na kojima [[lav]] proždire [[bik]]a.