Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine: razlika između inačica
Redak 63: | Redak 63: | ||
Predsjednik predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora je bio [[Ante Jelavić]], predsjednik [[HDZ BiH|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] i tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH. Trojica dopredsjednika predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH su bili [[Zdravko Hrstić]] ([[Hrvatska stranka prava (Bosna i Hercegovina)|HSP BiH]]), [[Ante Pašalić]] ([[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU BiH]]) i [[Petar Milić|Petar Milić]] (utemeljitelj stranke [[Hrvatski demokršćani (Bosna i Hercegovina)|Hrvatski demokršćani]]).<ref name="HRT">[http://www.hrt.hr/arhiv/2000/10/28/ HRT.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140220050828/http://www.hrt.hr/arhiv/2000/10/28/ |date=20. veljače 2014. }} Utemeljiteljsko zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora u Novom Travniku</ref> |
Predsjednik predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora je bio [[Ante Jelavić]], predsjednik [[HDZ BiH|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] i tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH. Trojica dopredsjednika predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH su bili [[Zdravko Hrstić]] ([[Hrvatska stranka prava (Bosna i Hercegovina)|HSP BiH]]), [[Ante Pašalić]] ([[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU BiH]]) i [[Petar Milić|Petar Milić]] (utemeljitelj stranke [[Hrvatski demokršćani (Bosna i Hercegovina)|Hrvatski demokršćani]]).<ref name="HRT">[http://www.hrt.hr/arhiv/2000/10/28/ HRT.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140220050828/http://www.hrt.hr/arhiv/2000/10/28/ |date=20. veljače 2014. }} Utemeljiteljsko zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora u Novom Travniku</ref> |
||
Hrvatski narodni sabor kao vrhovno tijelo Hrvata u Bosni i Hercegovini obnovljen je nakon devet godina u vrijeme političke krize u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] s ciljem da se spriječi [[Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini|majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini]]. Dana 22. ožujka 2011., predsjednik [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] [[Dragan Čović]] i predsjednik [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|Hrvatske demokratske zajednice 1990]] [[Božo Ljubić]] su nakon formiranja [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]] najavili obnavljanje Hrvatskog narodnog sabora. Federalna vlada formirana je 17. ožujka, a u njoj nisu sudjelovale stranke kojima je većina bosanskohercegovačkih Hrvata dala glas, dva HDZ-a. Vladu su činili [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine]], [[Stranka demokratske akcije]], [[Narodna stranka Radom za boljitak]] i [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine]]. Predsjednici dvaju HDZ-ova su tu vladu nazvali nezakonitom.<ref>{{citiranje weba|url=http://www.vecernji.ba/vijesti/hrvatski-narodni-sabor-clanak-267874 |title=Hrvatski narodni sabor |prezime1=Medić |ime1=Marija |prezime2=Krešić |ime2=Zoran |izdavač=[[ |
Hrvatski narodni sabor kao vrhovno tijelo Hrvata u Bosni i Hercegovini obnovljen je nakon devet godina u vrijeme političke krize u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] s ciljem da se spriječi [[Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini|majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini]]. Dana 22. ožujka 2011., predsjednik [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] [[Dragan Čović]] i predsjednik [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|Hrvatske demokratske zajednice 1990]] [[Božo Ljubić]] su nakon formiranja [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]] najavili obnavljanje Hrvatskog narodnog sabora. Federalna vlada formirana je 17. ožujka, a u njoj nisu sudjelovale stranke kojima je većina bosanskohercegovačkih Hrvata dala glas, dva HDZ-a. Vladu su činili [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine]], [[Stranka demokratske akcije]], [[Narodna stranka Radom za boljitak]] i [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine]]. Predsjednici dvaju HDZ-ova su tu vladu nazvali nezakonitom.<ref>{{citiranje weba|url=http://www.vecernji.ba/vijesti/hrvatski-narodni-sabor-clanak-267874 |title=Hrvatski narodni sabor |prezime1=Medić |ime1=Marija |prezime2=Krešić |ime2=Zoran |izdavač=[[Večernji list]] |nadnevak=22. ožujka 2011. |pristupljeno=9. travnja 2013.}}</ref> |
||
Sabor je obnovljen 19. travnja 2011. godine u [[Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača|Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače]] u [[Mostar|Mostaru]]. Na četvrtom zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora BiH odlučeno je da hrvatske političke stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora BiH krenu s dugotrajnom političkom borbom za ravnopravnost Hrvata u BiH što podrazumijeva promjenu [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]] i Izbornog zakona.<ref name=Vecernji1>{{citiranje weba|url=http://www.vecernji.hr/vijesti/hrvati-traze-federalnu-jedinicu-ne-prihvacaju-vlast-federaciji-clanak-278348 |title=Hrvati traže federalnu jedinicu i ne prihvaćaju vlast u Federaciji |prezime=Krešić |ime=Zoran |izdavač=[[Večernji list]] |nadnevak=19. travnja 2011. |pristupljeno=9. travnja 2013.}}</ref> |
Sabor je obnovljen 19. travnja 2011. godine u [[Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača|Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače]] u [[Mostar|Mostaru]]. Na četvrtom zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora BiH odlučeno je da hrvatske političke stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora BiH krenu s dugotrajnom političkom borbom za ravnopravnost Hrvata u BiH što podrazumijeva promjenu [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]] i Izbornog zakona.<ref name=Vecernji1>{{citiranje weba|url=http://www.vecernji.hr/vijesti/hrvati-traze-federalnu-jedinicu-ne-prihvacaju-vlast-federaciji-clanak-278348 |title=Hrvati traže federalnu jedinicu i ne prihvaćaju vlast u Federaciji |prezime=Krešić |ime=Zoran |izdavač=[[Večernji list]] |nadnevak=19. travnja 2011. |pristupljeno=9. travnja 2013.}}</ref> |
Inačica od 18. rujna 2021. u 16:11
Hrvatski narodni saborBosne i Hercegovine | |
---|---|
Predsjednik | Dragan Čović |
Predsjednik Glavnog vijeća | Božo Ljubić |
Osnovana | 28. listopada 2000. |
Sjedište | Mostar |
Država djelovanja | Bosna i Hercegovina |
Ideologija | Interesi hrvatskoga naroda u BiH |
Zastupnički dom BiH | 5 / 42 |
Dom naroda BiH | 4 / 15 |
Zastupnički dom FBiH | 18 / 98 |
Dom naroda FBiH | 14 / 58 |
Službene boje | zlatna |
Službena stranica |
Hrvatski narodni sabor (HNS) je krovna politička organizacija Hrvata Bosne i Hercegovine, koja okuplja stranke s hrvatskim predznakom.
Povijest
Uoči parlamentarnih izbora 2000. godine, kao odgovor na proces majorizacije hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini koji je kulminirao nametanjem Barry-ovih amandmana na Izborna pravila i propise u BiH, održano je prvo zasjedanje (utemeljiteljska sjednica) Hrvatskog narodnog sabora BiH 28. listopada 2000. godine u Novom Travniku na kojem je usvojena Deklaracija o pravima i položaju hrvatskog naroda u BiH.
Temeljem zaključaka Hrvatskog narodnog sabora BiH, hrvatski član Predsjedništva BiH Ante Jelavić 6. prosinca 2000. godine podnosi Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Izbornih pravila i propisa ("Barryjevi amadmani") po kojima se biraju izaslanici za Dom naroda FBiH i BiH iz reda hrvatskog naroda, dopunjen 22. prosinca 2000. godine s prijedlogom za izdavanjem privremene mjere, ali taj zahtjev Ustavni sud BiH odbacuje preglasavanjem zbog navodne nenadležnosti u tom predmetu.
Nakon trećeg zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH održanog 3. ožujka 2001. godine u Mostaru na kojem su donešene odluke o uspostavi Međužupanijskog-međuopćinskog vijeća kao privremenog oblika Hrvatske samouprave u BiH i Platforme o demokratskoj i samodrživoj BiH, Visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch uklanja Antu Jelavića s dužnosti hrvatskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ BiH s obrazloženjem da je tim odlukama ugrozio ustavno uređenje Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine s ciljem stvaranja hrvatske federalne jedinice u BiH.
U prvoj polovici 2002. godine HDZ BiH i stranke okupljene u okrilju Hrvatskog narodnog sabora BiH ne potpisuju tzv. Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama[1] koji je predložio Visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch, a prihvatio ga je predstavnik Alijanse za promjene Krešimir Zubak, nakon toga hrvatski zastupnici iz stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH odbacuju Petritschove amandmane[2]na Ustav FBiH uobličene na temelju tkz. Sarajevskog sporazuma u Parlamentu FBiH, pa ih je Visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch nametnuo svojom odlukom i tako ugrozio jednakopravnost i omogućio diskriminaciju hrvatskog naroda u FBiH i BiH.
Predsjednik predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora je bio Ante Jelavić, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH. Trojica dopredsjednika predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH su bili Zdravko Hrstić (HSP BiH), Ante Pašalić (HKDU BiH) i Petar Milić (utemeljitelj stranke Hrvatski demokršćani).[3]
Hrvatski narodni sabor kao vrhovno tijelo Hrvata u Bosni i Hercegovini obnovljen je nakon devet godina u vrijeme političke krize u Bosni i Hercegovini s ciljem da se spriječi majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini. Dana 22. ožujka 2011., predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragan Čović i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice 1990 Božo Ljubić su nakon formiranja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine najavili obnavljanje Hrvatskog narodnog sabora. Federalna vlada formirana je 17. ožujka, a u njoj nisu sudjelovale stranke kojima je većina bosanskohercegovačkih Hrvata dala glas, dva HDZ-a. Vladu su činili Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine, Stranka demokratske akcije, Narodna stranka Radom za boljitak i Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine. Predsjednici dvaju HDZ-ova su tu vladu nazvali nezakonitom.[4]
Sabor je obnovljen 19. travnja 2011. godine u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače u Mostaru. Na četvrtom zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora BiH odlučeno je da hrvatske političke stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora BiH krenu s dugotrajnom političkom borbom za ravnopravnost Hrvata u BiH što podrazumijeva promjenu Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona.[5]
Za predsjednika Predsjedništva HNS-a izabran je Dragan Čović, a Božo Ljubić izabran je za predsjednika Glavnoga vijeća HNS-a političkog i operativnog tijela HNS-a koje je osnovano s ciljem koordiniranja politike na svim područjima gdje žive Hrvati. Glavno vijeće je također osnovano s ciljem lobiranja za hrvatsku stvar u Washingtonu i Bruxellesu.[5] HNS ima oko 700 zastupnika, a glavni cilj mu je uspostava treće federalne jedinice s hrvatskom većinom.[6]
Na 5. zasjedanju koje se održalo 2013. godine na početku održavanja Sabora izabrano je Radno Predsjedništvo HNS BiH na čelu s predsjednikom HNS-a BiH i predsjednikom HDZ BiH Draganom Čovićem, te Povjerenstvo za vjerodajnice na čelu s Josipom Merdžom kao predsjednikom.[7]
Članice HNS-a BiH nakon 7. zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH održanog 28. siječnja 2017. godine, su: HDZ BiH, HDZ 1990, Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine, HSS SR – Hrvatska seljačka stranka Stjepan Radić, Hrvatski savez HKDU-HRAST, HSS - Hrvatska seljačka stranka BiH, HKDU - Hrvatska kršćanska demokratska unija BiH, HDU - Hrvatska demokratska unija, HNL – Hrvatska nezavisna lista, HLL – Hrvatska lista za Livno, HSP dr. Ante Starčević BiH, HRS – Hrvatska republikanska stranka i Čapljinska neovisna stranka – Čapljina u srcu.[8]
Zasjedanja
zasjedanje | dan | mjesto |
---|---|---|
Prvo zasjedanje | 28. listopada 2000. | Novi Travnik |
Drugo zasjedanje | 16. prosinca 2000. | Tuzla |
Treće zasjedanje | 3. ožujka 2001. | Mostar |
Četvrto zasjedanje | 19. travnja 2011. | Mostar |
Peto zasjedanje | 6. travnja 2013. | Mostar |
Šesto zasjedanje | 28. veljače 2015. | Mostar |
Sedmo zasjedanje | 28. siječnja 2017. | Mostar |
Osmo zasjedanje | 26. siječnja 2019. | Mostar |
Deveto zasjedanje | 4. lipnja 2021. | Mostar |
Zastupljenost u skupštinama FBiH
županija | broj zastupnika |
---|---|
Unsko-sanska | 0 / 25 |
Posavska | 14 / 21 |
Tuzlanska | 0 / 35 |
Zeničko-dobojska | 3 / 35 |
Bosansko-podrinjska | 0 / 25 |
Središnja Bosna | 10 / 30 |
Hercegovačko-neretvanska | 16 / 30 |
Zapadnohercegovačka | 23 / 23 |
Sarajevska | 0 / 35 |
Hercegbosanska | 16 / 25 |
ukupno | 72 / 282 |
Izvori
- ↑ [1] Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. prosinca 2016. (Wayback Machine) - Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama
- ↑ [2] Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. prosinca 2016. (Wayback Machine) - Petritschovi ustavni amandmani - Arhiv HRT
- ↑ HRT.hr Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. veljače 2014. (Wayback Machine) Utemeljiteljsko zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora u Novom Travniku
- ↑ Medić, Marija; Krešić, Zoran. 22. ožujka 2011. Hrvatski narodni sabor. Večernji list. Pristupljeno 9. travnja 2013.
- ↑ a b Krešić, Zoran. 19. travnja 2011. Hrvati traže federalnu jedinicu i ne prihvaćaju vlast u Federaciji. Večernji list. Pristupljeno 9. travnja 2013.
- ↑ Krešić, Zoran. 19. travnja 2011. Hrvati u BiH počinju tihi otpor vlastima u Sarajevu. Večernji list. Pristupljeno 9. travnja 2013.
- ↑ Počelo 5. zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH 6. travnja 2013.
- ↑ http://hnsbih.org/clanice-hns/