Majka: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 25. rujna 2021. u 15:21

Majka je ženski roditelj djeteta. Majke su žene koje imaju pravnu i društvenu vezu s djecom, koja mogu, ali ne moraju, biti njihovo biološko potomstvo. Ovisno o kontekstu, žene se mogu smatrati majkama na temelju toga što su dijete rodile ili su ga posvojile.

Nekoliko je pojmova vezanih u majčinstvo, a povezani su uz sljedeće uvjete: žena je dijete rodila, odgaja ga/ju, donirala je jajnu stanicu. Žene koje dijete rode, ali ne odgajaju, nazivaju se biološkim majkama; žene koje dijete rode, ali ne iz vlastita zametka, nazivaju se surogat majkama (u hrvatskom se jeziku koristi i pojam noseća majka^[1]). Majkom djeteta začetog darovanom jajnom stanicom ili zametkom u procesu medicinski potpomognute oplodnje smatra se žena koja je dijete rodila.^[2]

Gore navedeni pojmovi koji definiraju ulogu majke nisu ni iscrpni niti univerzalni, jer se svaka definicija 'majke' može razlikovati ovisno o tome kako su definirane društvene, kulturne i religijske uloge.

Često se u svakodnevnom govoru koristi naziv mama, a koriste se i mati (rus), mater (lat, grč), a u razgovornom jeziku među mladima roditeljica ili stara.^[3]

Biološka majka

Biološko majčinstvo za ljude, kao i za druge sisavce, nastaje rađanjem potomka iz oplođene jajne stanice nakon trudnoće. Trudnoća nastaje ili spolnim odnosom ili postupcima medicinski potpomognute oplodnje, usađivanjem oplođene jajne stanice u endometrij materice.

Kod ljudi trudnoća često traje oko 9 mjeseci, nakon čega žena može roditi ili prirodnim putem ili putem carskog reza. Nakon što se dijete rodi, majka proizvodi mlijeko u procesu laktacije. Majčino mlijeko izvor je antitijela za imunološki sustav dojenčeta i obično jedini izvor prehrane za novorođenčad prije nego što počnu jesti i probaviti drugu hranu. Preporuke su da se stariju dojenčad i malu djecu nastavi dojiti, u kombinaciji s drugom hranom, koju treba uvesti otprilike od šestog mjeseca života.

Posvajateljica

Osim rađanjem djeteta, žena može postati majkom i posvajanjem. Posvojenje se u različitim oblicima prakticiralo kroz povijest, čak i prije ljudske civilizacije. ^[4] Suvremeni sustavi posvajanja, nastali u 20. stoljeću, regulirani su nacionalnim zakonodavstvom, a u Hrvatskoj je to Obiteljski zakon.

U Hrvatskoj je postupak posvojenja dugotrajan i često zahtjevan, ali pomoć u procesu nude organizacije poput Adopte.^[5]

Majčinstvo u homoseksualnim vezama

Mogućnost da lezbijke i biseksualne žene u istospolnim vezama (ili žene bez partnera) postanu majke povećala se u posljednjih nekoliko desetljeća. Osim postajanja majkama u sklopu prijašnjih heteroseksualnih veza, homoseksualne žene majkama postaju i kroz postupak posvajanja ili doniranja sperme.

U svibnju 2021. godine u Hrvatskoj je donesena presuda prema kojoj nije dozvoljena diskriminacija posvojitelja na temelju njihova životnog partnerstva.^[6]

Etimologija

Riječ mati je indoeuropska, praslavenska i baltoslavenska. Kao i u slučaju ot-ca riječ je potekla iz dječijeg govora: ma-, mama, maja, majka.^[7]

Riječ mama na hrvatskome slična je ili jednaka po izgovoru i u mnogim drugim jezicima:

Mama na poljskome.
Máma na češkome .
Mama na mandarinskome kineskome.
Maman na francuskome i farsiju .
Mamma na talijanskome .
Mae na portugalskome .
Mā̃ (ਮਾਂ) na istočnopendžapskom.
Mama na svahiliju .
EEMA (אמא) na hebrejskome.
Mom ili mommy na engleskome u SAD-u.
Mum ili mommy na nizozemskome te na engleskome u Velikoj Britaniji, Australiji i na Novom Zelandu.
Mao, AMAA ili Maataa u Indiji i susjednim zemaljama .
U mnogim azijskim kulturama na jugu i Bliskom istoku majka je poznata kao Amma, oma, Ammi ili ummi.

Povezani članci

Logotip Wikicitata

Wikicitati imaju zbirke citata o temi Majka

Izvori

↑ Hrvatsko antropološko nazivlje (PDF)
↑ Obiteljski zakon NN 103/15,98/19
↑ Rječnik hrvatskog jezika
↑ Conn, Peter J. 2013. Adoption : a brief social and cultural history. Basingstoke. ISBN 978-1-137-33220-2. OCLC 830024484
↑ Adopta
↑ Dugine obitelji
↑ Tomislav Ladan, Riječi, Zagreb, 2000. str. 247, ISBN 953-6178-45-1

[1] Hrvatsko antropološko nazivlje (PDF)

[2] Obiteljski zakon NN 103/15,98/19

[3] Rječnik hrvatskog jezika

[4] Conn, Peter J. 2013. Adoption : a brief social and cultural history. Basingstoke. ISBN 978-1-137-33220-2. OCLC 830024484

[5] Adopta

[6] Dugine obitelji

[7] Tomislav Ladan, Riječi, Zagreb, 2000. str. 247, ISBN 953-6178-45-1

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

@@ Redak 2: / Redak 2: @@
 [[Datoteka:MDRBobMomSmall.jpg|thumb|vpravo|150px|Majka s djetetom]]
+'''Majka''' je ženski roditelj djeteta. Majke su žene koje imaju pravnu i društvenu vezu s djecom, koja mogu, ali ne moraju, biti njihovo biološko potomstvo. Ovisno o kontekstu, žene se mogu smatrati majkama na temelju toga što su dijete [[Porođaj|'''rodile''']] ili su ga [[Posvajanje|'''posvojile''']].
-'''Majka''' ili '''mati''' je biološki ili socijalni [[žena|ženski]] [[roditelj]] [[potomak|potomka]]. [[muškarac|Muški]] roditelj je [[otac]]. U [[ljudi]] kao i u drugih [[sisavac]]a majka rađa dijete. Nakon [[porođaj]]a se u [[dojka]]ma stvara [[mlijeko]] za prehranu djeteta. Biološki, pravni i socijalni status majčinstva čini da se majka brine za dijete i za njegov [[odgoj]] (u većini slučajeva zajedno s ocem). Čest naziv u svakodnevnom govoru jest '''''mama''''', a u ruralnim područjima naziva se '''''mater''''', no taj se izraz ne koristi u službenoj komunikaciji zbog česte [[vulgarizmi|vulgarne]] upotrebe.
+Nekoliko je pojmova vezanih u majčinstvo, a povezani su uz sljedeće uvjete: žena je dijete rodila, odgaja ga/ju, donirala je jajnu stanicu. Žene koje dijete rode, ali ne odgajaju, nazivaju se biološkim majkama; žene koje dijete rode, ali ne iz vlastita zametka, nazivaju se surogat majkama (u hrvatskom se jeziku koristi i pojam noseća majka<ref>{{Citiranje weba|last=|title=Hrvatsko antropološko nazivlje|url=https://bib.irb.hr/datoteka/805760.Hrvatsko_antropoloko_nazivlje_2015.pdf|url-status=live}}</ref>). Majkom djeteta začetog darovanom jajnom stanicom ili zametkom u procesu medicinski potpomognute oplodnje smatra se žena koja je dijete rodila.<ref>{{Citiranje weba|last=|title=Obiteljski zakon  NN 103/15,98/19|url=https://www.zakon.hr/z/88/Obiteljski-zakon|url-status=live}}</ref>
+Gore navedeni pojmovi koji definiraju ulogu majke nisu ni iscrpni niti univerzalni, jer se svaka definicija 'majke' može razlikovati ovisno o tome kako su definirane društvene, kulturne i religijske uloge.
+Često se u svakodnevnom govoru koristi naziv '''''mama''''', a koriste se i '''''mati''''' (rus), '''''mater''''' (lat, grč), a u razgovornom jeziku među mladima '''''roditeljica''''' ili '''''stara'''''.<ref>{{Citiranje weba|title=Rječnik hrvatskog jezika|url=https://rjecnik.hr/search/?strict=yes&q=majka|url-status=live}}</ref>
+----
+=== Biološka majka ===
+Biološko majčinstvo za ljude, kao i za druge sisavce, nastaje rađanjem potomka iz oplođene jajne stanice nakon trudnoće. [[Trudnoća|'''Trudnoća''']] nastaje ili spolnim odnosom ili postupcima [[Medicinski potpomognuta oplodnja|medicinski potpomognute oplodnje,]] usađivanjem oplođene jajne stanice u endometrij materice.
+Kod ljudi trudnoća često traje oko 9 mjeseci, nakon čega žena može roditi ili prirodnim putem ili putem carskog reza. Nakon što se dijete rodi, majka proizvodi mlijeko u procesu laktacije. Majčino mlijeko izvor je antitijela za imunološki sustav dojenčeta i obično jedini izvor prehrane za novorođenčad prije nego što počnu jesti i probaviti drugu hranu. Preporuke su da se stariju [[Dojenče|dojenčad]] i malu djecu nastavi dojiti, u kombinaciji s drugom hranom, koju treba uvesti otprilike od šestog mjeseca života.
+=== '''[[Posvajanje|Posvajateljica]]''' ===
+Osim rađanjem djeteta, žena može postati majkom i posvajanjem. Posvojenje se u različitim oblicima prakticiralo kroz povijest, čak i prije ljudske civilizacije. <ref>{{Citiranje knjige|last=Conn|first=Peter J.|url=https://www.worldcat.org/oclc/830024484|title=Adoption : a brief social and cultural history|date=2013|isbn=978-1-137-33220-2|location=Basingstoke|oclc=830024484}}</ref> Suvremeni sustavi posvajanja, nastali u 20. stoljeću, regulirani su nacionalnim zakonodavstvom, a u Hrvatskoj je to Obiteljski zakon.
+U Hrvatskoj je postupak posvojenja dugotrajan i često zahtjevan, ali pomoć  u procesu nude organizacije poput Adopte.<ref>{{Citiranje weba|title=Adopta|url=https://adopta.hr/|url-status=live}}</ref>
+=== Majčinstvo u homoseksualnim vezama ===
+Mogućnost da lezbijke i biseksualne žene u istospolnim vezama (ili žene bez partnera) postanu majke povećala se u posljednjih nekoliko desetljeća. Osim postajanja majkama u sklopu prijašnjih heteroseksualnih veza, homoseksualne žene majkama postaju i kroz postupak posvajanja ili doniranja sperme.
+U svibnju 2021. godine u Hrvatskoj je donesena presuda prema kojoj nije dozvoljena diskriminacija posvojitelja na temelju njihova životnog partnerstva.<ref>{{Citiranje weba|title=Dugine obitelji|url=https://www.dugineobitelji.com/povijesni-trenutak-lezbijski-i-gej-parovi-u-hrvatskoj-mogu-pristupiti-procjeni-da-postanu-posvojitelji/|url-status=live}}</ref>
+----
 == Etimologija ==
@@ Redak 24: / Redak 47: @@
 * U mnogim azijskim kulturama na jugu i [[Bliski istok|Bliskom istoku]] majka je poznata kao Amma, oma, Ammi ili ummi.
-== Pjesme==
+== Povezani članci==
-* Mama - [[Genesis (sastav)|Genesis]]
-* Mama I Love You - [[Sean Paul]] - ([[Sean Paul]]/[[Sean Paul]])
-* Mamma - [[Beniamino Gigli]] - ([[Cesare Andrea Bixio]]/[[Bruno Cherubini]])
-== Povezani članci ==
 {{wikicitat}}
 * [[dijete]]
-* [[otac]]
+* otac
 * [[obitelj]]