Mihajlo Krešimir II.: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Nije ista osoba.
mNema sažetka uređivanja
Redak 49: Redak 49:
| vjera =
| vjera =
}}
}}
'''Mihajlo Krešimir II.''', [[Hrvatska|hrvatski]] [[kralj]] iz vladarske dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]], vladao je od [[949.]] – [[969.]] godine. Donekle je obnovio hrvatsku moć i održavao je dobre odnose s dalmatinskim gradovima, posebno sa [[Zadar|Zadrom]]. Krešimirova žena [[Jelena Slavna]] dala je sagraditi u [[Solin]]u dvije crkve. [[Crkva sv. Stjepana na Otoku]] služila je kao grobnica kraljeva, a [[crkva Blažene Djevice Marije u Solinu]] kao krunidbena bazilika.
'''Mihajlo Krešimir II.''', [[Hrvatska|hrvatski]] [[kralj]] iz vladarske dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]], vladao je od [[949.]] – [[969.]] godine. Donekle je obnovio hrvatsku moć i održavao je dobre odnose s dalmatinskim gradovima, posebno sa [[Zadar|Zadrom]]. Prema dosadašnjim saznanjima, prvi je hrvatski vladar koji je nosio i [[kršćanstvo|kršćansko ime]].<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=40640 Mihajlo Krešimir II. - Hrvatska enciklopedija]</ref> Krešimirova žena [[Jelena Slavna]] († 976.) dala je sagraditi u [[Solin]]u dvije crkve. [[Crkva sv. Stjepana na Otoku]] služila je kao grobnica kraljeva, a [[crkva Blažene Djevice Marije u Solinu]] kao krunidbena bazilika. Na tom mjestu pronađen je [[nadgrobni natpis kraljice Jelene]] u kojem se objašnjavaju [[rodoslovlje|rodoslovni]] odnosi između nje, Mihajla Krešimira II. i sina im Stjepana Držislava.


==Vladavina==
==Vladavina==
Redak 56: Redak 56:
Nakon uspješnog kraljevanja [[Trpimir II.|Trpimira II.]] i [[Krešimir I.|Krešimira I.]], godine [[945.]] kraljem postaje [[Miroslav]] najstariji sin Krešimira I. Odmah na početku njegova vladanja ban [[Pribina]] izaziva unutarnje sukobe za prijestolje, koji će nakon velikih nereda završiti Miroslavovom smrću. Kako u svom djelu ''[[O upravljanju carstvom]]'' navodi suvremenik ovih događanja, [[Konstantin VII. Porfirogenet]], [[Hrvatska]] je u razdoblju nakon Tomislava oslabila, smanjila se njezina vojska, [[mornarica]] se prepolovila, a granične su se zemlje od nje odijelile. Tako su se otoci [[Brač]], [[Hvar]] i [[Vis]] opet pridružili neretvanskoj oblasti, a dalmatinski gradovi i otoci [[Bizant]]u. Od Hrvatske se tada vjerojatno odcijepila i Bosna, tada maleno područje oko izvora [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] (današnjeg [[Sarajevo|Sarajeva]]) kao i neka kneštva južne ([[Crvena Hrvatska|Crvene]]) Hrvatske koja se priključuju savezu pod srpskim velikim županom i bizantskim vazalom, [[Časlav Klonimirović|Časlavom Klonimirovićem]].
Nakon uspješnog kraljevanja [[Trpimir II.|Trpimira II.]] i [[Krešimir I.|Krešimira I.]], godine [[945.]] kraljem postaje [[Miroslav]] najstariji sin Krešimira I. Odmah na početku njegova vladanja ban [[Pribina]] izaziva unutarnje sukobe za prijestolje, koji će nakon velikih nereda završiti Miroslavovom smrću. Kako u svom djelu ''[[O upravljanju carstvom]]'' navodi suvremenik ovih događanja, [[Konstantin VII. Porfirogenet]], [[Hrvatska]] je u razdoblju nakon Tomislava oslabila, smanjila se njezina vojska, [[mornarica]] se prepolovila, a granične su se zemlje od nje odijelile. Tako su se otoci [[Brač]], [[Hvar]] i [[Vis]] opet pridružili neretvanskoj oblasti, a dalmatinski gradovi i otoci [[Bizant]]u. Od Hrvatske se tada vjerojatno odcijepila i Bosna, tada maleno područje oko izvora [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] (današnjeg [[Sarajevo|Sarajeva]]) kao i neka kneštva južne ([[Crvena Hrvatska|Crvene]]) Hrvatske koja se priključuju savezu pod srpskim velikim županom i bizantskim vazalom, [[Časlav Klonimirović|Časlavom Klonimirovićem]].


Na hrvatsko prijestolje godine 949. dolazi Mihajlo Krešimir II. koji je uspio donekle obnoviti hrvatsku moć. Da je Hrvatska ojačala na moru svjedoči bitka hrvatske mornarice i [[Arapi|arapskih]] gusara kod talijanskoga poluotoka [[Monte Gargano]] 969. god., gdje su Hrvati "stekli sjajnu pobjedu"<ref>[[Rudolf Horvat]], ''Povijest Hrvatske I.'', Zagreb, 1924.</ref>.
Na hrvatsko prijestolje godine 949. godine dolazi Mihajlo Krešimir II. koji je uspio donekle obnoviti hrvatsku moć. Da je Hrvatska ojačala na moru svjedoči bitka hrvatske mornarice i [[Arapi|arapskih]] gusara kod talijanskoga poluotoka [[Monte Gargano]] 969. god., gdje su Hrvati "stekli sjajnu pobjedu"<ref>[[Rudolf Horvat]], ''Povijest Hrvatske I.'', Zagreb, 1924.</ref>.


Da je ban Pribina zadržao znatnu moć za njegove vladavine vidi se po darovnici kralja Mihajla Krešimira II. kojom on daruje zemljište samostanu sv. Krševana u Zadru. I Konstantin Porfirogent spominje da tadašnji hrvatski ban drži vlast u tri županije: [[Gacka (župa)|Gacka]], [[Lika]] i [[Krbava]]<ref>Konstantin VII. Porfirogenet; »De administrando imperio«, caput 30.</ref>.
Da je ban Pribina zadržao znatnu moć za njegove vladavine vidi se po darovnici kralja Mihajla Krešimira II. kojom on daruje zemljište samostanu sv. Krševana u Zadru. I Konstantin Porfirogent spominje da tadašnji hrvatski ban drži vlast u tri županije: [[Gacka (župa)|Gacka]], [[Lika]] i [[Krbava]]<ref>Konstantin VII. Porfirogenet; »De administrando imperio«, caput 30.</ref>.
Redak 71: Redak 71:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==

* [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=40640 Mihajlo Krešimir II. - Hrvatska enciklopedija]
* [https://www.academia.edu/34212198/ZABORAVLJENE_CRKVE_KRALJICE_JELENE_Hrvatsko_slovo_11._kolovoza_2000._str._18 Ante Vranković: Zaboravljene crkve kraljice Jelene, recenzija knjige, Hrvatsko slovo, 11. kolovoza 2000., str. 18.]
* [https://www.academia.edu/34212198/ZABORAVLJENE_CRKVE_KRALJICE_JELENE_Hrvatsko_slovo_11._kolovoza_2000._str._18 Ante Vranković: Zaboravljene crkve kraljice Jelene, recenzija knjige, Hrvatsko slovo, 11. kolovoza 2000., str. 18.]


Inačica od 2. listopada 2021. u 21:23

Mihajlo Krešimir II.
Hrvatsko kraljevstvo u jugoistočnoj Europi oko 950. god.
Kralj Hrvatske
Vladavina 949. – oko 969.
Prethodnik Miroslav
Nasljednik Stjepan Držislav
Supruga Jelena Slavna
Djeca Stjepan Držislav
Dinastija Trpimirovići
Otac Krešimir I.
Majka kraljica Domaslava (sporno)[1]
Smrt oko 969.
Pokop Crkva sv. Stjepana na Otoku

Mihajlo Krešimir II., hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića, vladao je od 949. – 969. godine. Donekle je obnovio hrvatsku moć i održavao je dobre odnose s dalmatinskim gradovima, posebno sa Zadrom. Prema dosadašnjim saznanjima, prvi je hrvatski vladar koji je nosio i kršćansko ime.[2] Krešimirova žena Jelena Slavna († 976.) dala je sagraditi u Solinu dvije crkve. Crkva sv. Stjepana na Otoku služila je kao grobnica kraljeva, a crkva Blažene Djevice Marije u Solinu kao krunidbena bazilika. Na tom mjestu pronađen je nadgrobni natpis kraljice Jelene u kojem se objašnjavaju rodoslovni odnosi između nje, Mihajla Krešimira II. i sina im Stjepana Držislava.

Vladavina

Natpis na sarkofagu kraljice Jelene iz crkve Gospe od otoka u Solinu.

Nakon uspješnog kraljevanja Trpimira II. i Krešimira I., godine 945. kraljem postaje Miroslav najstariji sin Krešimira I. Odmah na početku njegova vladanja ban Pribina izaziva unutarnje sukobe za prijestolje, koji će nakon velikih nereda završiti Miroslavovom smrću. Kako u svom djelu O upravljanju carstvom navodi suvremenik ovih događanja, Konstantin VII. Porfirogenet, Hrvatska je u razdoblju nakon Tomislava oslabila, smanjila se njezina vojska, mornarica se prepolovila, a granične su se zemlje od nje odijelile. Tako su se otoci Brač, Hvar i Vis opet pridružili neretvanskoj oblasti, a dalmatinski gradovi i otoci Bizantu. Od Hrvatske se tada vjerojatno odcijepila i Bosna, tada maleno područje oko izvora rijeke Bosne (današnjeg Sarajeva) kao i neka kneštva južne (Crvene) Hrvatske koja se priključuju savezu pod srpskim velikim županom i bizantskim vazalom, Časlavom Klonimirovićem.

Na hrvatsko prijestolje godine 949. godine dolazi Mihajlo Krešimir II. koji je uspio donekle obnoviti hrvatsku moć. Da je Hrvatska ojačala na moru svjedoči bitka hrvatske mornarice i arapskih gusara kod talijanskoga poluotoka Monte Gargano 969. god., gdje su Hrvati "stekli sjajnu pobjedu"[3].

Da je ban Pribina zadržao znatnu moć za njegove vladavine vidi se po darovnici kralja Mihajla Krešimira II. kojom on daruje zemljište samostanu sv. Krševana u Zadru. I Konstantin Porfirogent spominje da tadašnji hrvatski ban drži vlast u tri županije: Gacka, Lika i Krbava[4].

Krešimir II. umro je oko 969. god., a naslijedio ga je njegov sin Stjepan Držislav.

Pretpostavlja se da bi majka Mihajla Krešimira II. mogla biti kraljica Domaslava.[5]

Povijesni dokumenti

U vrijeme dok je Hrvatsko Kraljevstvo imalo vladare narodne krvi postojale su povelje i kronike koje nisu sačuvane do danas, a u povijesnoj ih se znanosti zove Gesta regum chroatorum. Među njima se ističe ona koja se bavila baš ovim kraljem, Gesta Cresimiri maioris.[6]

Izvori

  1. ↑ Budak, Neven. O novopronađenom natpisu s imenom kraljice Domaslave iz crkve sv. Vida na Klisu, Historijski zbornik, god. LXIV (2011.), br. 2, str. 317–320., str. 320.
  2. ↑ Mihajlo Krešimir II. - Hrvatska enciklopedija
  3. ↑ Rudolf Horvat, Povijest Hrvatske I., Zagreb, 1924.
  4. ↑ Konstantin VII. Porfirogenet; »De administrando imperio«, caput 30.
  5. ↑ http://www.historiografija.hr/Budak_HZ_2-2012.pdf
  6. ↑ Hrvatski leksikon, A–G, članak Gesta regum Chroatorum, Zagreb, 1996., str. 381.

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Wikizvor ima izvorni tekst Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Nasljednici kralja Tomislava


Vladarske titule
prethodnik
Miroslav 		hrvatski kralj
949. – 969. 		nasljednik
Stjepan Držislav


Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mihajlo_Krešimir_II.&oldid=6078337"