Kneževina Holmija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki |
m uklonjena promjena suradnika 62.4.35.58 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Argo Navis Oznaka: brzo uklanjanje |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Kneževina Holmija''' je bio neobičan politički pustolovno-poslovni projekt crnogorskoga pustolova [[Nikola Vasojević|Nikole Vasojevića]]. Pokušao je osnovati između [[Kneževina Crna Gora|Kneževine Crne Gore]] i [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]] posebnu državicu, kneževinu Holmiju odnosno ''Knjaževinu Vasojević'' kojoj bi on bio knezom (''[[knjaz]]om''). Izazvao je [[diplomacija|diplomatsku]] buru na Balkanu i među velikim europskim silama. Projektom bi se stvorilo središte [[Kongregacija za propagandu vjere|propagande]] [[Katolička Crkva u Crnoj Gori|katoličanstva]] protiv [[Carska Rusija|Rusije]] koja se imanentno širila na račun [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i rastao je utjecaj na Balkanu, što je valjalo opstruirati. Holmija bi ujedno bila brana ujedinjenju Crne Gore i Srbije, osobito nakon što se ocijenilo da knez [[Miloš Obrenović|Miloš]] ozbiljno razmišlja o tome. Osmansko Carstvo je prosvjedovalo kod [[Vatikan]]a, prosvjed je poduprijela [[Engleska]] koja nije željela komplikacije, u Rimu su Vasojevića smatrali turskim, u Ateni ruskim pa engleskim agentom, Vatikan ga je smatrao varalicom i cijeli projekt sumnjivim. Tek je nešto [[poljska vlada u izbjeglištvu]] ozbiljnije ga shvatila. Prema dosad poznatom, vrlo ozbiljno prišli su njegovu projektu stvaranja nove slavenske države. Ime Holmija je prema Vasojevićevoj tvrdnji da se [[Vasojevići|vasojevićka]] plemena po planini [[Kom]]u nazivaju Holmija (=Brda), što po svemu sudeći izvodi riječ ''[[:wikt:holm|holm]]'' iz tumačenja [[Crkvenoslavenski jezik|crkveno-slavenskog]] [[ruska redakcija crkvenoslavenskog jezika|ruskog]] jezika, gdje je holm isto što i [[hum]] - uzvisina na ravnici, brdo ili planina. Knjaz Kneževine Vasojevića i vođa poljskih emigranata knez Czartoryski sklopili su u Parizu tajni sporazum o međusobnoj vojnoj pomoći ljudstvom, oružjem, financijski, za borbu za poljsko oslobođenje, odnosno Holmija na širenju [[unija|unijatstva]].<ref>[[Czartoryski]] je kritiziran što je povjerovao čovjeku koji se predstavljao kao knez zemlje "kojoj nije mogao ni ime dati". (Rajko Todić, ''Katolička kneževina Vasojevića'')</ref><ref>Agentu Czartoryskog Mihailu Čajkovskom su u Carigradu tajnik srpskog poslanstva Vukašin Radišić i Simeon Andrejević Igumanov govorili da u zemlji o kojoj govori Vasojević "žive [[uskoci]], [[hajduci]], [[Piperi]], [[Vasojevići]], [[Bijelopavlići]] i [[Skadrani]]" i, kako među njima ima rimokatolika, oni se ne mogu ujediniti sa Kneževinom Srbijom. (Rajko Todić, ''Katolička kneževina Vasojevića'')</ref><ref>(crnogorski) Rajko Todić: [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_xix_vijeku/katolicka_knezevina_vasojevica.htm ''Katolička kneževina Vasojevića''], Montenegrina - digitalna biblioteka crnogorske kulture i nasljedja. Pristupljeno 15. studenoga 2016.</ref> |
'''Kneževina Holmija''' je bio neobičan politički pustolovno-poslovni projekt crnogorskoga pustolova [[Nikola Vasojević|Nikole Vasojevića]]. Pokušao je osnovati između [[Kneževina Crna Gora|Kneževine Crne Gore]] i [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]] posebnu državicu, [[katoličanstvo|katoličku]] kneževinu Holmiju odnosno ''Knjaževinu Vasojević'' kojoj bi on bio knezom (''[[knjaz]]om''). Izazvao je [[diplomacija|diplomatsku]] buru na Balkanu i među velikim europskim silama. Projektom bi se stvorilo središte [[Kongregacija za propagandu vjere|propagande]] [[Katolička Crkva u Crnoj Gori|katoličanstva]] protiv [[Carska Rusija|Rusije]] koja se imanentno širila na račun [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i rastao je utjecaj na Balkanu, što je valjalo opstruirati. Holmija bi ujedno bila brana ujedinjenju Crne Gore i Srbije, osobito nakon što se ocijenilo da knez [[Miloš Obrenović|Miloš]] ozbiljno razmišlja o tome. Osmansko Carstvo je prosvjedovalo kod [[Vatikan]]a, prosvjed je poduprijela [[Engleska]] koja nije željela komplikacije, u Rimu su Vasojevića smatrali turskim, u Ateni ruskim pa engleskim agentom, Vatikan ga je smatrao varalicom i cijeli projekt sumnjivim. Tek je nešto [[poljska vlada u izbjeglištvu]] ozbiljnije ga shvatila. Prema dosad poznatom, vrlo ozbiljno prišli su njegovu projektu stvaranja nove slavenske države. Ime Holmija je prema Vasojevićevoj tvrdnji da se [[Vasojevići|vasojevićka]] plemena po planini [[Kom]]u nazivaju Holmija (=Brda), što po svemu sudeći izvodi riječ ''[[:wikt:holm|holm]]'' iz tumačenja [[Crkvenoslavenski jezik|crkveno-slavenskog]] [[ruska redakcija crkvenoslavenskog jezika|ruskog]] jezika, gdje je holm isto što i [[hum]] - uzvisina na ravnici, brdo ili planina. Knjaz Kneževine Vasojevića i vođa poljskih emigranata knez Czartoryski sklopili su u Parizu tajni sporazum o međusobnoj vojnoj pomoći ljudstvom, oružjem, financijski, za borbu za poljsko oslobođenje, odnosno Holmija na širenju [[unija|unijatstva]].<ref>[[Czartoryski]] je kritiziran što je povjerovao čovjeku koji se predstavljao kao knez zemlje "kojoj nije mogao ni ime dati". (Rajko Todić, ''Katolička kneževina Vasojevića'')</ref><ref>Agentu Czartoryskog Mihailu Čajkovskom su u Carigradu tajnik srpskog poslanstva Vukašin Radišić i Simeon Andrejević Igumanov govorili da u zemlji o kojoj govori Vasojević "žive [[uskoci]], [[hajduci]], [[Piperi]], [[Vasojevići]], [[Bijelopavlići]] i [[Skadrani]]" i, kako među njima ima rimokatolika, oni se ne mogu ujediniti sa Kneževinom Srbijom. (Rajko Todić, ''Katolička kneževina Vasojevića'')</ref><ref>(crnogorski) Rajko Todić: [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_xix_vijeku/katolicka_knezevina_vasojevica.htm ''Katolička kneževina Vasojevića''], Montenegrina - digitalna biblioteka crnogorske kulture i nasljedja. Pristupljeno 15. studenoga 2016.</ref> |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Inačica od 10. listopada 2021. u 14:34
Kneževina Holmija je bio neobičan politički pustolovno-poslovni projekt crnogorskoga pustolova Nikole Vasojevića. Pokušao je osnovati između Kneževine Crne Gore i Kneževine Srbije posebnu državicu, katoličku kneževinu Holmiju odnosno Knjaževinu Vasojević kojoj bi on bio knezom (knjazom). Izazvao je diplomatsku buru na Balkanu i među velikim europskim silama. Projektom bi se stvorilo središte propagande katoličanstva protiv Rusije koja se imanentno širila na račun Osmanskog Carstva i rastao je utjecaj na Balkanu, što je valjalo opstruirati. Holmija bi ujedno bila brana ujedinjenju Crne Gore i Srbije, osobito nakon što se ocijenilo da knez Miloš ozbiljno razmišlja o tome. Osmansko Carstvo je prosvjedovalo kod Vatikana, prosvjed je poduprijela Engleska koja nije željela komplikacije, u Rimu su Vasojevića smatrali turskim, u Ateni ruskim pa engleskim agentom, Vatikan ga je smatrao varalicom i cijeli projekt sumnjivim. Tek je nešto poljska vlada u izbjeglištvu ozbiljnije ga shvatila. Prema dosad poznatom, vrlo ozbiljno prišli su njegovu projektu stvaranja nove slavenske države. Ime Holmija je prema Vasojevićevoj tvrdnji da se vasojevićka plemena po planini Komu nazivaju Holmija (=Brda), što po svemu sudeći izvodi riječ holm iz tumačenja crkveno-slavenskog ruskog jezika, gdje je holm isto što i hum - uzvisina na ravnici, brdo ili planina. Knjaz Kneževine Vasojevića i vođa poljskih emigranata knez Czartoryski sklopili su u Parizu tajni sporazum o međusobnoj vojnoj pomoći ljudstvom, oružjem, financijski, za borbu za poljsko oslobođenje, odnosno Holmija na širenju unijatstva.[1][2][3]
Izvori
- ↑ Czartoryski je kritiziran što je povjerovao čovjeku koji se predstavljao kao knez zemlje "kojoj nije mogao ni ime dati". (Rajko Todić, Katolička kneževina Vasojevića)
- ↑ Agentu Czartoryskog Mihailu Čajkovskom su u Carigradu tajnik srpskog poslanstva Vukašin Radišić i Simeon Andrejević Igumanov govorili da u zemlji o kojoj govori Vasojević "žive uskoci, hajduci, Piperi, Vasojevići, Bijelopavlići i Skadrani" i, kako među njima ima rimokatolika, oni se ne mogu ujediniti sa Kneževinom Srbijom. (Rajko Todić, Katolička kneževina Vasojevića)
- ↑ (crnogorski) Rajko Todić: Katolička kneževina Vasojevića, Montenegrina - digitalna biblioteka crnogorske kulture i nasljedja. Pristupljeno 15. studenoga 2016.