Plamenik: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Poveznice
EmxBot (razgovor | doprinosi)
m Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse
Redak 2: Redak 2:
'''Plamenik''' je aparat koji se koristi u mnogim ljudskim djelatnostima. Svi plamenici rade na istom principu: kemijskom reakcijom energenata stvara se [[toplina]] koja se može iskoristiti za zavarivanje, zagrijavanje, rezanje i drugo.
'''Plamenik''' je aparat koji se koristi u mnogim ljudskim djelatnostima. Svi plamenici rade na istom principu: kemijskom reakcijom energenata stvara se [[toplina]] koja se može iskoristiti za zavarivanje, zagrijavanje, rezanje i drugo.


==Plamenik u kemiji==
== Plamenik u kemiji ==
U [[kemija|kemiji]] plamenici se koriste za zagrijavanje uzorka kada nije potrebna visoka [[preciznost]] i održavanje [[temperatura|temperature]] stalnom. U slučaju kada je potrebno održavati stalnu temperaturu, koristi se uljna (ili ponekad vodena) kupelj.
U [[kemija|kemiji]] plamenici se koriste za zagrijavanje uzorka kada nije potrebna visoka [[preciznost]] i održavanje [[temperatura|temperature]] stalnom. U slučaju kada je potrebno održavati stalnu temperaturu, koristi se uljna (ili ponekad vodena) kupelj.



Inačica od 25. ožujka 2007. u 23:07

Bunsenov plamenik

Plamenik je aparat koji se koristi u mnogim ljudskim djelatnostima. Svi plamenici rade na istom principu: kemijskom reakcijom energenata stvara se toplina koja se može iskoristiti za zavarivanje, zagrijavanje, rezanje i drugo.

Plamenik u kemiji

U kemiji plamenici se koriste za zagrijavanje uzorka kada nije potrebna visoka preciznost i održavanje temperature stalnom. U slučaju kada je potrebno održavati stalnu temperaturu, koristi se uljna (ili ponekad vodena) kupelj.

Najrašireniji u upotrebi su Bunsenov plamenik i Daniellov plamenik. Bunsenov plamenik kao gorivo koristi zapaljive ugljikovodike, uobičajeno propan-butan. Osim za zagrijavanje također se koristi za kvalitativnu analizu minerala i soli jer mnogi spojevi boje plamen. To je svojstvo najizraženije kod alkalijskih metala, posebno kalija i natrija jer su gotovo sve njihove soli topljive tako da se ne mogu dokazati selektivnim taloženjem. Stakleno posuđe koje mora biti apsolutno suho suši se zagrijavanjem Bunsenovim plamenikom.

Daniellov plamenik kao gorivo koristi čisti vodik i čisti kisik i može uzorak zagrijati na 2700 °C te se zbog toga koristi kad je potrebna vrlo visoka temperatura.