Vučedolska golubica: razlika između inačica
m uklonjena promjena suradnika 46.188.145.172 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mark7747 Oznaka: brzo uklanjanje |
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor |
||
| Redak 9: | Redak 9: | ||
| grad= [[Zagreb]] |
| grad= [[Zagreb]] |
||
}} |
}} |
||
'''Vučedolska golubica''' je najpoznatija keramička posuda s [[arheologija|arheoloških]] iskopina na [[Vučedol]]u. Modelirana u obliku golubice, postala je jedan od |
'''Vučedolska golubica''' je najpoznatija keramička posuda s [[arheologija|arheoloških]] iskopina na [[Vučedol]]u. Modelirana u obliku golubice, postala je jedan od najjprepoznatljivijih simbola grada [[Vukovar]]a, u čijoj se blizini nalazi [[Vučedol]]. Imala je kultnu namjenu kao kadionica. Tamne je boje, ukrašena bijelim ukrasima (mašnice, ogrlica, niz valovitih i cik-cak crta na krilima) u urezanom ukrasu i ornamentu nastalom žigosanim ubadanjem. Na vratu ima inkrustirana tri simbola klepsidre, odnosno dvostruke sjekire<ref name = MMB/>. |
||
Iako je prozvana [[golub]]ica, arheolozi smatraju da se zapravo radi o ptici [[jarebica|jarebici]]. Nastala je između 2800. i 2400. g. pr. Kr., a nađena je 1938. godine.<ref name = MMB>Marina Miličević Bradač, ''[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=8694 Vučedolska "golubica" kao posuda]'', Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 11. travnja 2004.</ref> Trenutačno se nalazi u [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološkom muzeju u Zagrebu]]. Služila je kao kadionica i jedinstveni je primjerak (danas služi kao povijesni materijalni izvor). |
Iako je prozvana [[golub]]ica, arheolozi smatraju da se zapravo radi o ptici [[jarebica|jarebici]]. Nastala je između 2800. i 2400. g. pr. Kr., a nađena je 1938. godine.<ref name = MMB>Marina Miličević Bradač, ''[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=8694 Vučedolska "golubica" kao posuda]'', Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 11. travnja 2004.</ref> Trenutačno se nalazi u [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološkom muzeju u Zagrebu]]. Služila je kao kadionica i jedinstveni je primjerak (danas služi kao povijesni materijalni izvor). |
||
[[Vučedol]] kraj [[Vukovar]]a značajno je prapovijesno nalazište (»dunavska Troja«), po kojem je nazvana [[vučedolska kultura]], koja obuhvaća širi kulturni kompleks od Karpata do istočnih Alpa i Dinare. Drži se da je nastala dolaskom indoeuropskih doseljenika oko 3000. pr. Kr. i trajala do približno 2200. pr. Kr. Obilježja su te kulture novi metalurški postupci, iznimno vješti keramičari, a prema nekim istraživačima imali su i kalendar zabilježen na keramičkim posudama.<ref>Hrvatska: zemlja i ljudi - [http://croatia.eu/article.php?lang=1&id=18 Prapovijest]</ref> |
[[Vučedol]] kraj [[Vukovar]]a značajno je prapovijesno nalazište (»dunavska Troja«), po kojem je nazvana [[vučedolska kultura]], koja obuhvaća širi kulturni kompleks od Karpata do istočnih Alpa i Dinare. Drži se da je nastala dolaskom indoeuropskih doseljenika oko 3000. pr. Kr. i trajala do približno 2200. pr. Kr. Obilježja su te kulture novi metalurški postupci, iznimno vješti keramičari, a prema nekim istraživačima imali su i kalendar zabilježen na keramičkim posudama.<ref>Hrvatska: zemlja i ljudi - [http://croatia.eu/article.php?lang=1&id=18 Prapovijest]</ref>/nepoznat joj je autor/ |
||
== Vidi još == |
== Vidi još == |
||
Inačica od 19. listopada 2021. u 16:33
| Datoteka:Kultna posuda u obliku ptice.jpg Vučedolska golubica | |
| nepoznatog autora, oko 2800. pr. Kr. - 2400. pr. Kr. | |
| keramika, visina 19,7 cm | |
| Arheološki muzej, Zagreb | |
| Portal: Likovna umjetnost |
Vučedolska golubica je najpoznatija keramička posuda s arheoloških iskopina na Vučedolu. Modelirana u obliku golubice, postala je jedan od najjprepoznatljivijih simbola grada Vukovara, u čijoj se blizini nalazi Vučedol. Imala je kultnu namjenu kao kadionica. Tamne je boje, ukrašena bijelim ukrasima (mašnice, ogrlica, niz valovitih i cik-cak crta na krilima) u urezanom ukrasu i ornamentu nastalom žigosanim ubadanjem. Na vratu ima inkrustirana tri simbola klepsidre, odnosno dvostruke sjekire[1].
Iako je prozvana golubica, arheolozi smatraju da se zapravo radi o ptici jarebici. Nastala je između 2800. i 2400. g. pr. Kr., a nađena je 1938. godine.[1] Trenutačno se nalazi u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Služila je kao kadionica i jedinstveni je primjerak (danas služi kao povijesni materijalni izvor).
Vučedol kraj Vukovara značajno je prapovijesno nalazište (»dunavska Troja«), po kojem je nazvana vučedolska kultura, koja obuhvaća širi kulturni kompleks od Karpata do istočnih Alpa i Dinare. Drži se da je nastala dolaskom indoeuropskih doseljenika oko 3000. pr. Kr. i trajala do približno 2200. pr. Kr. Obilježja su te kulture novi metalurški postupci, iznimno vješti keramičari, a prema nekim istraživačima imali su i kalendar zabilježen na keramičkim posudama.[2]/nepoznat joj je autor/
Vidi još
Izvori
- ↑ a b Marina Miličević Bradač, Vučedolska "golubica" kao posuda, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 11. travnja 2004.
- ↑ Hrvatska: zemlja i ljudi - Prapovijest