Vladoje Dukat: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena kategorija Filolozi uz pomoć dodatka HotCat
Redak 28: Redak 28:
{{GLAVNIRASPORED:Dukat, Vladoje}}
{{GLAVNIRASPORED:Dukat, Vladoje}}
[[Kategorija:Hrvatski književni povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski književni povjesničari]]
[[Kategorija:Filolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski filolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski filolozi]]
[[Kategorija:Kajkavski književnici]]
[[Kategorija:Kajkavski književnici]]

Inačica od 19. studenoga 2021. u 13:15

Vladoje Dukat (Zagreb, 10. prosinca 1861.Zagreb, 12. studenoga 1944.) je bio hrvatski književni povjesničar, filolog i anglist.

Područje njegovog znanstvenog zanimanja je bila starija hrvatska književnost na kajkavskom narječju i povijest hrvatske leksikografije. Osim toga, značajan je njegov pionirski rad na području anglistike u Hrvata. Napisao je prvi pregled eng. književnosti na hrvatskom jeziku.

Bio je članom HAZU, ondašnje JAZU od 1938.

Studirao je klasičnu filologiju u Beču i Zagrebu. Radio je kao referent u zemaljskoj vladi u Zagrebu, predavao je u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu 1883. i 1884. godine[1], bio je i ravnatelj Klasične gimnazije od 1908. do 1919. godine[2] te zemaljski nadzornik za srednje škole.

Surađivao je na leksikonu Minerva, prvog suvremenog hrvatskog leksikona koji je izašao 1936. u nakladi kuće Minerva.

Djela

(izbor)

Izvori

  1. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 893., ISBN 978-953-95772-0-7
  2. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 891., ISBN 978-953-95772-0-7
  • Rječnik Fausta Vrančića
  • Slike iz povijesti engleske književnosti (1904.)
  • Ivan Trnski i Šulekovi rječnici (1943.)
  • Život i književni rad Ivana Krizmanića (reizdano 2003.)
  • Korespondencija Abrahama Penzela i Adama Baričevića
  • O kniiževnom i naučncm radu Adama Alojzija Baričevića" (1756. - 1806.).

Izvori