Humačka ploča: razlika između inačica
m uklonjena promjena suradnika 146.255.157.125 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Koora Oznaka: brzo uklanjanje |
izvor nigdje ne spominje redakciju na kojom je pisana ploča |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Humacka ploca 2v.jpg|desno|mini|Humačka ploča]] |
[[Datoteka:Humacka ploca 2v.jpg|desno|mini|Humačka ploča]] |
||
'''Humačka ploča''' ([[11. stoljeće|XI.]] ili [[12._stoljeće|XII. stoljeće]]) spada među najstarije spomenike pismenosti u [[bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a pisana je na [[ |
'''Humačka ploča''' ([[11. stoljeće|XI.]] ili [[12._stoljeće|XII. stoljeće]]) spada među najstarije spomenike pismenosti u [[bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a pisana je na [[Staroslavenski jezik|staroslavenskom jeziku]], [[hrvatska ćirilica|bosančicom]], s uporabom pet slova na [[glagoljica|glagoljici]].<ref>Marinka Šimić, [https://hrcak.srce.hr/file/204031 Jezik i grafija bosansko-humskih natpisa], Filologija 62, Zagreb, 2014., str. 203.-219.</ref> Bila je do 1958. uzidana u pročelje [[Franjevački samostan u Humcu|franjevačkog samostana]] na Humcu pored [[Ljubuški|Ljubuškog]] u [[Hercegovina|Hercegovini]], a čuva se u [[Muzej u Humcu|muzeju humačkog franjevačkog samostana]]. Ploča je je duga 68 cm, široka 59 cm, debela 15 cm i teška 124 kg. Natpis ima 80 slova u 25 riječi. Vjeruje se da potječe iz 10. stoljeća. Natpis na ploči je uklesan spiralno u tri reda u obliku čeverokuta, kako bi se mogao čitati prilikom obilaska oko [[oltar]]a. |
||
== Transkripcija, transliteracija i suvremeni prijevod == |
== Transkripcija, transliteracija i suvremeni prijevod == |
||
Inačica od 26. studenoga 2021. u 10:56
Humačka ploča (XI. ili XII. stoljeće) spada među najstarije spomenike pismenosti u Bosni i Hercegovini, a pisana je na staroslavenskom jeziku, bosančicom, s uporabom pet slova na glagoljici.[1] Bila je do 1958. uzidana u pročelje franjevačkog samostana na Humcu pored Ljubuškog u Hercegovini, a čuva se u muzeju humačkog franjevačkog samostana. Ploča je je duga 68 cm, široka 59 cm, debela 15 cm i teška 124 kg. Natpis ima 80 slova u 25 riječi. Vjeruje se da potječe iz 10. stoljeća. Natpis na ploči je uklesan spiralno u tri reda u obliku čeverokuta, kako bi se mogao čitati prilikom obilaska oko oltara.
Transkripcija, transliteracija i suvremeni prijevod
Transkribirani tekst Humačke ploče izgleda ovako:
†уимeоцаис׀׀наистагo׀׀дха.ceцкиа׀׀гламила׀׀азидаǫукъ׀׀рсмиръ׀׀синъбрe׀׀тъжупи׀׀вруцъ׀׀ижна׀׀eгап׀׀ица׀׀
Transliterirani tekst, dopunjen ispuštenim slovima, izgleda ovako:
† u ime otъca i sina i svetago duha. se jestъ crъki arhanđela mihovila a zida jǫ u kъrsmirъ sinъ bretъ župi vrulъcъ i žena jega pavica
Tekst Humačke ploče u suvremenom prijevodu može se razumjeti ovako:
† U ime Oca i Sina i Svetoga Duha. Ovo je crkva arhanđela Mihovila, a zida ju Krsmir, sin Bretov, župi Vruljac, i žena njegova Pavica.[2]
Mnogi znanstvenici su pokušali objasniti natpis, ali on je još uvijek lingvistička, arheološka i povijesna zagonetka. Mnoga pretpostavljena imena su povijesno nepotvrđena, posebice ime župe. Tako se za osobu koja je zidala spominje Krsmir, Kresimir ili Krešimir, Uskrsmir; ime njegove žene je Pravica ili Pribica, po nekima i Pavica. Slično je i s imenom oca, a najveća enigma jest ime župe, koja se tumači najčešće kao Vrulac ili kao Urun, a postoje i druga tumačenja.
I sam smještaj crkve Sv.Mihovila, koja se spominje u tekstu, je nepoznanica, njeni ostaci nisu pronađeni. Njen smještaj se pretpostavlja jednom pretpostavkom. Prilikom štovanja Sv. Mihovila, koji je ratnički svetac, crkve se obično grade na uzvisinama. Najbliža pogodna uzvisina je upravo Humac.
Izvori
- Humačka ploča - autor: Milan Nosić, 2001., ISBN 10: 9536050331
- ↑ Marinka Šimić, Jezik i grafija bosansko-humskih natpisa, Filologija 62, Zagreb, 2014., str. 203.-219.
- ↑ Portal HKV, Milan Nosić: Humačka ploča [1]