Pravo glasa za žene: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Popravio san
Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki
Navodnici
Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki
Redak 1: Redak 1:
[[File:Annie Kenney and Christabel Pankhurst.jpg|thumb|nemaju pravo glasa za žene]]
[[File:Annie Kenney and Christabel Pankhurst.jpg|thumb|nemaju pravo glasa za žene]]
'''Žensko pravo glasa''' izraz je kojim se danas označava u svijetu uglavnom općeprihvaćeni koncept prema kojem muškarci i žene imaju jednako pravo glasa, odnosno da je opće pravo glasa, a s njime i moderni koncept [[demokracija|demokracije]] nezamisliv ako ne uključuje ravnopravnost muškaraca i žena na biralištima.
'''Žensko "pravo" glasa''' izraz je kojim se danas označava u svijetu uglavnom općeprihvaćeni koncept prema kojem muškarci i žene imaju jednako pravo glasa, odnosno da je opće pravo glasa, a s njime i moderni koncept [[demokracija|demokracije]] nezamisliv ako ne uključuje ravnopravnost muškaraca i žena na biralištima.


U povijesnom kontekstu taj se izraz odnosi na [[feminizam|feministički pokret]] "Žensko pravo glasa" koji se pojavio u zapadnim industrijskim državama u 19. stoljeću i proširio u 20. stoljeću. Od tih pokreta najpoznatije su bile [[sufražetkinje]], a današnji feministički povjesničari smještaju ga u tzv. [[feminizam prvog vala]].
U povijesnom kontekstu taj se izraz odnosi na [[feminizam|feministički pokret]] "Žensko pravo glasa" koji se pojavio u zapadnim industrijskim državama u 19. stoljeću i proširio u 20. stoljeću. Od tih pokreta najpoznatije su bile [[sufražetkinje]], a današnji feministički povjesničari smještaju ga u tzv. [[feminizam prvog vala]].

Inačica od 9. prosinca 2021. u 18:59

nemaju pravo glasa za žene

Žensko "pravo" glasa izraz je kojim se danas označava u svijetu uglavnom općeprihvaćeni koncept prema kojem muškarci i žene imaju jednako pravo glasa, odnosno da je opće pravo glasa, a s njime i moderni koncept demokracije nezamisliv ako ne uključuje ravnopravnost muškaraca i žena na biralištima.

U povijesnom kontekstu taj se izraz odnosi na feministički pokret "Žensko pravo glasa" koji se pojavio u zapadnim industrijskim državama u 19. stoljeću i proširio u 20. stoljeću. Od tih pokreta najpoznatije su bile sufražetkinje, a današnji feministički povjesničari smještaju ga u tzv. feminizam prvog vala.

Danas je žensko pravo glasa prihvaćeno u gotovo svim državama svijeta. Jedini izuzetak predstavljaju određene zemlje, gdje se ženama ne daje pravo glasa iz vjerskih razloga.

Žene u Hrvatskoj ostvarile su pravo glasa na lokalnim izborima 28. siječnja 1881. godine, međutim izmjenama zakona 1895. godine su ga izgubile[1]. U okviru Jugoslavije, ostvarile su pravo glasa 11. kolovoza 1945. godine, a Ustavom 1990. godine zajamčena je ravnopravnost spolova i zabrana diskriminacije, odnosno jednaka prava za žene i muškarce (iako diskriminacija spolova i dalje postoji). [2]

Države gdje ženskog prava glasa nema ili je ograničeno

Izvori

  1. Čepulo, Dalibor. 2000. Položaj i ustroj hrvatskih gradova prema Zakonu o uređenju gradskih općina iz 1881. godine. Hrvatska i komparativna javna uprava. 2: 83–120
  2. Women in Adria, Na današnji dan prije 70 godina žene su u Hrvatskoj dobile pravo glasa